Arhiv tekstova

Skupština Srbije zaključila je prošlog tjedna načelnu raspravu o prijedlogu zakona o političkim strankama. Ministar državne uprave Milan Marković izrazio je zadovoljstvo zbog visoke razine suglasnosti oko suštine prijedloga, jer su ga podržale gotovo sve zastupničke grupe. Zakon o političkim strankama treba stvoriti uvjete za suvremen, efikasan i jeftin politički sustav.

O donošenju zakona o političkim strankama, koji treba stvoriti neophodne pravne uvjete za uređenje političke scene, razgovarali smo sa zastupnikoma u Skupštini Srbije i predsjednikom Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini Petrom Kuntićem, a nezaobilazna tema tijekom razgovora bila je i aktualna ekonomska kriza.

 

Koje bitne novine predviđa nacrt novog zakona o političkim strankama? 

 

Novi zakon o političkim strankama dovest će do smanjenja broja političkih stranaka. Prema nacrtu ovog novog zakona, za ponovno registriranje političkih stranaka bit će potrebno 5000 ovjerenih potpisa, dok će za stranke manjinskih nacionalnih zajednica biti potrebno 500 ovjerenih potpisa.

Sada imamo situaciju da je na srpskoj političkoj sceni registrirano 575 političkih stranaka, što je doista ogroman broj. Postoje male stranke koje ipak uspijevaju prikupiti minimum potrebnih potpisa za izbore, pa se na izborima paradoksalno pokaže kako ne mogu prikupiti niti toliko glasova birača, ali prema izbornom zakonu te stranke imaju pravo na predstavnike u izbornim povjerenstvima, pa se događa da na izbornim mjestima bude pristuno i po 30-40 promatrača. Sve se to, naravno, plaća i to su enormni troškovi u tijeku jednog izbornog ciklusa. 

Vidite, sada u registru političkih stranaka imate, primjerice, i slovačku manjinsku nacionalnu stranku i rumunjsku manjinsku nacionalnu stranku, a sigurno niste čuli da one postoje i rade. Demokratskom savezu Hrvata u Vojvodini odgovora što će za ponovnu registraciju biti potrebno sakupiti što više ovjerenih potpisa, jer ćemo tako moći ponovno analizirati kakva je snaga naše stranke. Nakon zaključene načelne rasprave o prijedlogu zakona o političkim strankama, slijedi rasprava o amandmanima. Tako će se razmatrati i prijedlog da se broj ovjerenih potpisa za ponovnu registraciju stranke podigne s predloženih 5000 na 10.000 i da se za stranke manjinskih nacionalnih zajednica broj potpisa poveća s predloženih 500 na 1000 ovjerenih potpisa. Nakon rasprave o amandmanima, ministar Marković će u roku od 60 dana uredbom dati upute na koji će se način odvijati prikupljanje potpisa za ponovno registriranje političkih stranaka, poslije čega će u sljedećih šest mjeseci od početka primjene novog zakona stranke morati uskladiti svoje statute i druge opće akte sa zakonom i podnijeti prijavu za upis u registar političkih stranaka, kako bi mogle nastaviti s djelovanjem. Politička stranka steći će status pravne osobe upisom u registar koji vodi Ministarstvo za lokalnu samoupravu, a političke stranke će, prema novom nacrtu zakona, biti dužne svake osme godine od dana upisa u registar podnijeti prijavu za obnovu upisa. No, izuzetak od tog pravila predstavljat će političke stranke koje sudjelovanjem na izborima budu imale bar jedan mandat. Dakle, parlamentarne stranke neće morati obnavljati upis. Osim razmatranja amandmana na ovaj zakon, važno je što će Skupština Srbije u ovom trenutku razmatrati i Vladin paket mjera za uštedu u situaciji ekonomske krize.

 

Vojvođansko se gospodarstvo najviše oslanja na poljoprivrednu proizvodnju. Kako vidite situaciju u poljoprivredi u svjetlu ekonomske krize?

 

Domaćim poljoprivrednim proizvođačima u ovoj ekonomskoj krizi doista nije lako, a stanje otežava i činjenica da cijene poljoprivrednih proizvoda nikada nisu bile niže u zemljama u našem okruženju. Problem je što cijene inputa u domaću poljoprivrednu proizvodnju rastu svakodnevno i tako su  ‘škare cijena otvorene’. Sada je razmak između gornjih i donjih dijelova ‘škara cijena’ maksimalan, što se odražava na proizvođače, a kako je država momentalno pritisnuta svjetskom i domaćom ekonomskom krizom, te procesom tranzicije, u nemogućnosti je da više pomogne poljoprivrednim proizvođačima. Izgleda da će broj registriranih poljoprivrednih gazdinstava koji će moći participirati u agrarnom proračunu biti sveden s dosadašnjih 500.000 na broj od 250.000 registriranih gazdinstava. U Republici Hrvatskoj broj registriranih gazdinstava je već sveden na broj od oko 75.000 i onda ne čudi da se u Hrvatskoj može osigurati i poticaj za ta gazdinstva u iznosu od 300 eura po hektaru obradive površine. 

Trebamo znati i da su intencije u Europskoj Uniji smanjivanje broja poljoprivrednih gazdinstava. U razvijenim zemljama EU poljoprivrednom proizvodnjim se bavi oko 5 posto aktivno radnog stanovništva, dok je kod nas to još uvijek veliki postotak. Situacija na poljoprivrenom tržištu se promijenila posljednjih godina. U Rusiji su ogromna prostranstva poljoprivreno obradivog zemljišta dana u zakup inozemnim farmerina, koji suvremenim poljoprivrednim strojevima velikog zahvata obrađuju zemljišta od nekoliko tisuća hektara, a imaju samo tri ili četiri zaposlena radnika, pri čemu ostvaruju ekstra prihode, a cijena njihovih proizvoda je niska i konkurentna na tržištu. Izgleda da se u Vojvodini veliki broj poljoprivrednika više neće baviti tim načinom proizvodnje i oni će morati što prije ući u programe tzv. biznis-kultura, kao što je proizvodnja jagoda, ribizli, malina ili gljiva.