Arhiv tekstova

Završni pregovori o ujedinjenju DSHV-a i Hrvatske 

srijemske inicijative 

U interesu svih Hrvata u Srbiji

 

Vijeće Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini ovlastilo je u petak, 17. travnja, na svojoj VII. sjednici održanoj u prostorijama stranke, vodstvo DSHV-a da krene u završne pregovore o ujedinjenju s političkom strankom Hrvatska srijemska inicijativa, što smatra da je u interesu Hrvata ne samo u Vojvodini, već na području cijele Republike Srbije.

S obzirom na evidentno povećanje broja novih članova DSHV-a, na sjednici je bilo riječi i o popunjavanju mjesta u povjerenstvima unutar stranke, članovima koji bi pokraj aktivnosti u Mladeži DSHV-a bili glavni generatori i pokretači svih aktivnosti, kako unutar političke stranke, tako i znatnoga broja manifestacija u okviru hrvatske zajednice. 

Na početku sjednice, pregledom preko 80 događaja u DSHV-u od posljednje sjednice Vijeća održane 9. siječnja, izdvojeni su sljedeći: skup Mladeži hrvatske zajednice u Srbiji, Prelo Mladeži DSHV-a, posjet izaslanstva Veleposlanstva SAD-a iz Beograda DSHV-u, posjet predsjednika Vlade Republike Hrvatske dr. Ive Sanadera Beogradu, te razgovor s predstavnicima hrvatskih institucija u Srbiji. 

Na sjednici je Vijeće DSHV-a aklamacijom prihvatilo prijedlog MO DSHV-a u svezi s dopunom novih članova povjerenstava DSHV-a te je odredilo rok od najviše mjesec dana za početak njihova rada. 

Vijeće je donijelo i odluku da se proslava 19. obljetnice od osnutka DSHV-a održi 17. srpnja, te je tim povodom formiralo organizacijski odbor. Budući da je sljedeća godina jubilarna, odlučeno je da se pristupi izradi Zbornika »20 godina DSHV-a«, koji bi trebao biti urađen do kraja ove godine. 

Vijeće je također odobrilo nastavak akcije »Stazama Bunjevaca« posjetom mjestu Bunjevci u Gorskom Kotaru, obilazak alkara na Sinjskoj alci početkom kolovoza, kao i uzvratni posjet zajednici Hrvata u Rumunjskoj nakon njihova prošlogodišnjeg boravka u Subotici. 

Predsjednik DSHV-a Petar Kuntić pozvao je sve vijećnike na blagoslov spomen-križa u Starom Žedniku na salašu Marka Vukova – osnivača i dugogodišnjeg aktivista DSHV-a, u povodu 19. obljetnice osnutka stranke u tome mjestu.

Kuntić je obavijestio vijećnike da se 5. lipnja očekuje formiranje III. podružnice DSHV-a »Južno Podunavlje« u Sonti te Skupština ujedinjenja, vjerojatno u Srijemskoj Mitrovici.

 

Nakon uhićenja vođe Nacionalnog stroja 

Gorana Davidovića u Italiji

Ekstradicijski postupak u tijeku

 

U tijeku je ekstradicijski postupak za vođu organizacije Nacionalni stroj Gorana Davidovića (34), koga je policija u Trstu uhitila 18. travnja, priopćilo je Ministarstvo unutarnjih poslova Srbije. Okružni sud u Novom Sadu raspisao je za Davidovićem tjeralicu radi izdržavanja zatvorske kazne od godinu dana, na koju je osuđen zbog izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje i netrpeljivosti. On je uhićen u Trstu, na temelju zahtjeva za ekstradiciju koji su uputile vlasti u Srbiji, poslije serije provjera i istražnih radnji policije i ureda za imigrante u Trstu.

 

Najava ministra Mlađana Dinkića

U svibnju povoljniji dinarski krediti

 

Ministar ekonomije Srbije Mlađan Dinkić izjavio je kako bi se u okviru borbe protiv krize u svibnju trebali početi odobravati i subvencionirani dinarski krediti. On je ocijenio kako postoje uvjeti da se u program subvencioniranih kredita uvedu i dinarski krediti, jer je Narodna banka Srbije snizila referentnu kamatnu stopu. Prema Dinkićevoj ocjeni, trebalo bi sniziti kamatne stope za povoljne kredite koje odobravaju poslovne banke uz subvenciju države u okviru programa za prevladavanje krize. 

»Razgovarat ćemo u idućim danima s Narodnom bankom Srbije i s poslovnim bankama o mogućnosti snižavanja kamatnih stopa, jer je u međuvremenu došlo do pada referentnih kamatnih stopa Europske centralne banke, Federalnih rezervi SAD-a, Britanske centralne banke«, rekao je Dinkić.

Dinkić je naveo kako su banke do sada primile zahtjeve za 590 milijuna eura subvencioniranih kredita za poduzeća, od čega je do danas odobreno 220 milijuna eura. Malim i srednjim poduzećima odobreno je 114 milijuna eura, a velikim poduzećima 102 milijuna eura, a kredite je iskoristilo ukupno 2559 poduzeća, rekao je on. Gotovo polovicu kredita – 110 milijuna eura odobrila je Banka Intesa, a među prvih pet su i Komercijalna banka s 42 milijuna eura, Prokredit banka s 23 milijuna eura, Societe Generale s 12,5 milijuna eura i Hipo Alpe Adria banka s 10 milijuna eura, rekao je Dinkić.

Od kredita za poduzeća, samo jedan u vrijednosti od jedan milijun eura je investicijski kredit, dok su ostali krediti za likvidnost, pokazuju podaci Ministarstva ekonomije. Prema podacima koje je iznio Dinkić, odobreno je i 12 milijuna eura za potrošačke kredite, uglavnom za kragujevački punto. Vlada Srbije je prošlog tjedna proširila program i na turističke aranžmane, kazao je Dinkić i dodao, kako očekuje da će turističke agencije uskoro početi građanima nuditi aranžmane na kredit.

Od svibnja bi se trebao povećati i najviši iznos kredita izvoznicima sa sadašnjih dva milijuna eura na četiri milijuna eura, kazao je Dinkić. Subvencionirani krediti dio su paketa Vlade Srbije za borbu protiv krize, koji se primjenjuje od veljače ove godine, a proširen je u travnju. 

Predviđeno je da banke odobre 117 milijardi dinara iz vlastitih sredstava, a državna subvencija iznosit će ukupno 10 milijardi dinara. Osim toga, predviđeno je i da se odobri još 45 milijardi dinara povoljnih kredita iz inozemnih izvora.

 

Vojvođanske mađarske organizacije nezadovoljne novim 

Zakonom o sjedištima sudova

Od Ustavnog suda 

traže procjenu ustavnosti

 

Šest organizacija vojvođanskih Mađara predalo je 15. travnja inicijativu Ustavnom sudu Srbije za procjenu ustavnosti i zakonitosti Zakona o sjedištima sudova i područja sudova i javnih tužiteljstava u Srbiji. 

Ovaj zakon, koji je nazvan i zakonom protiv manjina, usvojen je 22. prosinca prošle godine u Skupštini Srbije. Prema njegovim odredbama broj postojećih 138 sudova smanjuje se na 34, i to na način da šest općina koje imaju veliku važnost iz kuta vojvođanskih Mađara glede nacionalnog opstanka, ostaju bez općinskih sudova. Prema ovom zakonu od 1. siječnja 2010. godine prestaju s radom općinski sudovi u Adi, Čoki, Kanjiži, Bečeju, Bačkoj Topoli i Senti, što znači – kako je procijenio predsjednik Saveza vojvođanskih Mađara István Pásztor – da »ono što prethodinim sustavima tijekom 160 godina nije prošlo za rukom, uspjela je uraditi jedna stranka europske orijentacije«. 

Prema ocjeni vojvođanskih mađarskih organizacija formuliranoj na sastanku 17. siječnja u Senti, zastupnici SVM-a u srpskom parlamentu primijenili su pogrešnu taktiku kada su pred usvajanje ovog zakona izjavili kako će podržati Vladu Srbije i u slučaju usvajanja nepovoljnih rješenja za mađarsku manjinu. Na sastanku u Senti predloženo je da zastupnici koji su dužnosti stekli zahvaljujući mađarskim glasačima i njihove stranke pokrenu postupak za ocjenjivanje ustavnosti ovog zakona. S obzirom da oni nisu reagirali na inicijativu nevladinih organizacija vojvođanskih Mađara, šest organizacija vojvođanskih Mađara – društvo za prava manjina »Argus«, Mađarski građanski savez, društvena organizacija za kulturu sela »Aracs«, društvo »Vass Albert«, udruge mađarskih pedagoga u Vojvodini i društvo za njegovanje tradicija »Nagy Sándor« – obratili su se Ustavnom sudu Srbije sa zahtjevom za procjenu ustavnosti i zakonitosti spomenutog zakona s obrazloženjem da njegova rješenja nisu sukladna članku 8. Zakona o zaštiti prava i sloboda nacionalnih manjina, odnosno s Ustavom Srbije po kojem se postignuta razina ljudskih i manjinskih prava ne smije snižavati – kaže se u priopćenju povodom incijative koje je potpisao predsjednik »Аrgusa« Antal Bozoki.

 

Reagiranje na pojedine napise u medijima

DSHV novac troši namjenski 

i transparentno

 

U povodu sve češćih glasina u sredstvima javnog priopćavanja kako se sredstva iz proračuna države, dana političkim strankama, troše nenamjenski, Vijeće DSHV-a na svojoj sjednici od 17. travnja iznosi sljedeće:

DSHV je trošio i troši sredstva dobivena iz proračuna države namjenski i potpuno transparentno. Nijedan dinar dobiven ovim putem nije dan članovima DSHV-a u obliku dnevnica ili drugih oblika nadoknade. Nitko od članova DSHV-a nije plaćen niti mu pripada bilo kakva nadoknada za obavljanje bilo kakvih dužnosti u stranci. Određene iznose jedino dobivaju oni koji obavljaju tehničke poslove za rad DSHV-a, a za sve to postoje odgovarajuće odluke. Iz tih razloga,  pojedine napise i insinuacije u tisku na račun DSHV-a, Vijeće DSHV-a odbija s indignacijom.

Vijeće DSHV-a se zalaže da financijsko izvješće bude transparentno i dostupno članovima i javnosti. Svoje poslovanje DSHV je pravodobno dostavio Odboru Narodne skupštine Republike Srbije mjerodavnom za financije.

Priopćenje za javnost potpisao je predsjednik stranke Petar Kuntić.

 

Stanislava Stantić-Prćić imenovana u Vijeće za 

obrazovanje Pokrajinskog tajništva za obrazovanje

U savjetodavnom timu 

pokrajinskog tajnika

 

Stanisava Stantić-Prćić, članica Izvršnog odbora Hrvatskog nacionalnog vijeća zadužena za obrazovanje i ravnateljica OŠ »Matija Gubec« u Tavankutu, imenovana je u Vijeće za obrazovanje, koje je stručno i savjetodavno tijelo Pokrajinskog tajništva za obrazovanje. Vijeće ima 22 člana među kojima su predstavnici nacionalnih manjina, ravnatelji, profesori i pedagozi osnovnih i srednjih škola s područja Vojvodine, a uloga ovoga tijela je davati mišljenje pokrajinskom tajniku za obrazovanje o nastavnim planovima i programima, pitanjima od značaja za razvoj obrazovanja i odgoja u AP Vojvodini, te pokretanje inicijative i predlaganje izmjena i dopuna propisa kojima se uređuje prodručje obrazovanja. 

Osobit naglasak u programu ovog savjetodavnog tijela tiče se pitanja od značaja za nacionalne manjine – nastavnih programa, udžbenika, uvjeta i načina organiziranja odgojno-obrazovnog rada od predškolskih ustanova do visokih škola, te programa stručnog usavršavanja nastavnika. Članovi Vijeća imenovani su na četiri godine, a za predsjenicu je imenovana akademik dr. Grozdanka Gojkov, ravnateljica Visoke škole strukovnih studija za obrazovanje odgojitelja u Vršcu. 

 

U Srbiji bez posla ostaje 2500 ljudi mjesečno

Kriza uzima danak

 

»Za sada procjene govore kako u prethodnih pet mjeseci, od kada se kriza počela osjećati u Srbiji, oko 2500 ljudi mjesečno ostaje bez posla«, izjavio je ministar Mlađan Dinkić. On je rekao i kako Vlada Srbije planira posljedice krize ublažiti zapošljavanjem 30.000 ljudi ove godine. Naveo je kako se tvrtke koje rade u Srbiji od danas mogu prijaviti da prime ukupno 10.000 pripravnika čije će plaće i doprinose plaćati država. Kako je naveo, poslodavci će birati pripravnike, koji moraju biti mlađi od 30 godina i neće imati obvezu zaposliti ih nakon isteka pripravničkog staža. Poslodavci će plaćati samo porez na zaradu, a država će plaćati plaće od 16.000 do 20.000 dinara ovisno o obrazovanju, kao i doprinose, kazao je Dinkić. Za mjere zapošljavanja rebalansom proračuna predviđeno je 3,5 milijardi dinara, dok je prvobitno bilo predviđeno tri milijarde dinara.

Oko 10.000 ljudi ove će godine biti angažirano na javnim radovima, odnosno radit će društveno korisne aktivnosti, što će plaćati država, kazao je Dinkić i dodao kako se taj program pokazao uspješnim u 2008. godini i da je zato ove godine proširen.

Dodao je kako se očekuje da će dodatnih 10.000 ljudi biti zaposleno zahvaljujući kreditima za početnike bez hipoteke i start up kreditima, za koje je natječaj raspisan 11. ožujka.

Direktor Nacionalne službe za zapošljavanje Vladimir Ilić rekao je kako je planirano u 2009. povećati fond za aktivne mjere zapošljavanja, a da se tranzicijski fond za socijalne programe smanji za 2,5 milijardi dinara, sa 7,3 milijarde dinara na 4,8 milijarde dinara. 

 

Zbog »nepredviđenih poteškoća koje su priredili pojedinci«

Otkazan sutrašnji sastanak »matičara«

 

Najavljeni sastanak u povodu obilježavanja 40. obljetnice pokretanja inicijative za osnutak Ogranka Matice hrvatske u Subotici, zakazan za subotu 25. travnja, neće biti održan. Organizacijski odbor ovog susreta priopćio je kako je do odustajanja došlo zbog »nepredviđenih poteškoća koje su priredili pojedinci«.

Podsjetimo, na inicijativu bunjevačkih Hrvata u Subotici, 22. ožujka 1969. godine bila je zakazana osnivačka skupština Ogranka Matice hrvatske, ali je taj pokušaj osujećen. 

Susret planiran za sutra (subota) trebao je biti prigoda za prisjećanje na događaje iz toga razdoblja.