Arhiv tekstova

Pitanje financiranja političkih stranaka bilo je u fokusu interesa beogradskih medija ovoga tjedna. S jedne strane postavilo se pitanje biznismena koji žele financirati određenu stranku ali ne žele da to bude poznato javnosti, a s druge strane je pitanje građana koji financiraju političke stranke, preko sredstava iz javnih poduzeća, a da to niti znaju niti žele. U povodu toga oglasile su se mnoge stranke, a pokrenuta je i tema donošenja novog zakona o financiranju stranaka, kako bi se to pitanje raščistilo i financiranje političkih stranaka postalo transparentno koliko je to moguće. 

Za sada je, pišu mediji, opće poznato kako tajkuni financiraju stranke i to one velike, dok se male stranke,  među njima i nacionalno-manjinske, financiraju većinom iz proračunskih sredstava. Među njima je i jedina hrvatska stranka DSHV koja je do zastupničkog mjesta i proračunskih sredstava od blizu milijun dinara mjesečno došla preko liste DS-a. No, prema novom zakonu takav način financiranja neće više biti moguć, pa će se financirati samo one stranke koje uđu u parlament same ili u koaliciji s nekim drugim strankama. Kako navodi ministar za državnu upravu i lokalnu samoupravu, više neće biti moguće iz proračuna financirati cijelu stranku kao parlamentarnu, ako je jedan njen član ili lider u parlament ušao kao pojedinac, na listi neke druge stranke. Zastupnici iz redova nacionalno-manjinskih stranaka podržavaju novi zakon o političkim strankama, koji ovim strankama daje mogućnost opstanka. Prema prijedlogu zakona za registraciju stranke je potrebno 5000 potpisa, dok je za nacionalno-manjinske stranke potrebno 500 potpisa, mada je vjerojatnije usvajanje amandmana prema kojemu će za nacionalno-manjinske stranke biti potrebno 1000 potpisa, u odnosu na 10.000 potpisa za stranke koje to nisu.

Mada iz jedine hrvatske stranke koja ima svoje zastupnike u predstavničkim tijelima poručuju kako za njih neće biti problem sakupiti potpise za preregistraciju stranke, pitanje dobivanja dovoljnog broja glasova za ulazak u pokrajinski ili republički parlament je već druga stvar. Novi zakon o političkim strankama, slažu se više-manje svi, potreban je kako bi se smanjio kaos na političkoj sceni Srbije na kojoj sada postoji registrirano blizu 600 stranaka. Broj stranaka će se sigurno smanjiti, politička scena će postati preglednija i moći će se lakše kontrolirati i putovi novca, ocjenjuju analitičari. No, za hrvatske stranke će i dalje ostati otvoreno pitanje – kako doći do mjesta u parlamentu i do sredstava za financiranje?