Arhiv tekstova

Dolaskom proljeća ljudi sve više vremena provode u svojim vrtovima i njivama. Nekima je od njih obrada zemlje osnovna djelatnost. Prostrana i bogata bačka ravnica pogodna je za obradu i iskorištavanje zemlje pa se mnogi bave ratarstvom, povrtlarstvom i voćarstvom.

U povijesti hrvatskoga jezika bilo je nekoliko naziva za čovjeka koji obrađuje zemlju: ratar, zemljoradnik, težak, poljoprivrednik, poljodjelatnik i poljodjelac. Od svih navedenih naziva, zemljoradnik najmanje pripada hrvatskome jeziku i uobičajenija je za srpski jezik. Naziv težak pomalo je arhaičan i često označuje čovjeka koji radi za plaću, nadnicu. 

U hrvatskome su jeziku, u posljednje vrijeme, u uporabi najčešće dva naziva poljodjelac i poljodjelatnik, no vrlo je čest i ustaljen naziv poljoprivrednik. U Anićevu Rječniku poljodjelac znači »onaj koji se bavi obradom polja, ratar«. Kod istoga autora pronalazimo i imenicu poljoprivrednik koja označuje gotovo isto. Poljoprivrednik je »onaj kojemu je poljoprivreda zanimanje, koji živi od poljoprivrede«. 

Za samu djelatnost, također, imamo više naziva: ratarstvo, zemljoradnja, zemljotežaštvo, zemljoprivreda, poljoprivreda i poljodjelstvo. Djelomice u duhu srpskoga jezika su nazivi zemljoprivreda i zemljoradnja, ostale nazive možemo rabiti u hrvatskome jeziku. 

Čini se da se u novije vrijeme prednost najviše daje poljodjelstvu. Prema Anićevu Rječniku poljodjelstvo znači »obrađivanje zemlje kao grana privrede, poljoprivreda, ratarstvo«. No ne ćemo pogriješiti ukoliko uporabimo oblik poljoprivreda. I ovaj naziv možemo pronaći u Anićevu Rječniku hrvatskoga jezika. Poljoprivreda je »djelatnost koja objedinjuje obrađivanje i iskorištavanje zemljišta (povrtlarstvo, ratarstvo i voćarstvo), ali i uzgoj sitne stoke i peradi (stočarstvo, peradarstvo)«.

Kako riječ  poljodjelstvo najčešće rabe stručnjaci iz te grane, bilo bi ih dobro poslušati. Od navedene se riječi mogući svi tvorbeni likovi: poljodjelac, poljodjelka, poljodjelski, poljodjelstvo.