Arhiv tekstova

Prije četredeset godina, za 22. ožujka 1969. godine, bunjevački Hrvati zakazali su osnivačku skupštinu ogranka Matice hrvatske u Subotici. Pokušaj osnivanja subotičkog ogranka Matice hrvatske zasnovanog na težnji buđenja i razvoja nacionalnog identiteta grubo je osujetio tadašnji komunistički režim, ali je veoma značajno što je ondašnji polet Hrvatskoga proljeća postavio nove temelje u oblasti kulture, koji imaju značaj kao trag opstojnosti ovdašnjih Hrvata, ali i kao osnova za budući razvitak kulture u Hrvata. 

Sastanak u povodu obilježavanja 40. obljetnice pokretanja inicijative za osnutak subotičkog ogranka Matice hrvatske bit će održan 25. travnja u Subotici. U franjevačkoj crkvi u kapeli Crne Gospe služit će se sv. misa »na nakanu« inicijatora osnivača s početkom u 17,30, a poslije sv. mise upriličit će se druženje u Hrvatskom kulturnom centru »Bunjevačko kolo«. Uvodno izlaganje na druženju imat će književnik, publicist, prevoditelj i enciklopedist Lazar Merković, a svatko će imati prigodu iznijeti svoja sjećanja i viđenja tih događaja, kako o ekspanziji kulturnih događaja i stvaralaštva u kulturi, tako i o proganjanjima, otkazima s radnih mjesta, smjenjivanjima dužnosnika s položaja, kaznenim progonima i sudskim procesuiranjima inicijatora. Tom prigodom bit će  podijeljena knjiga Nace Zelića »Hrvatsko proljeće i bački Hrvati«. 

Veoma je važno za ovdašnje Hrvate što je u razdoblju od 1968. do 1971. godine osnovano Hrvatsko kulturno-umjetničko društvo »Bunjevačko kolo« u Subotici, koje razvija bogatu kulturnu djelatnost, a manifestacije »Dužijance« organizirane u tom periodu dobile su veliki publicitet. Uspješno je organizirano i obnovljeno Veliko prelo, na kojemu je 1971. godine u subotičkoj Dvorani sportova bilo više od 2000 gostiju. Društvo »Matija Gubec« iz Tavankuta imalo je brojne nastupe, a organizirane su i brojne izložbe slikarica i slamarki tavankutske likovne kolonije. U tom kratkom razdoblju objavljeno je i više knjiga hrvatskih pisaca iz Bačke: Jakova Kopilovića, Pavla Bačića, Ivana Kujundžića, Petka Vojnića Purčara, Ante Sekulića, Ante Zolnaića, Balinta Vujkova, Geze Kikića, Ive Prćića, Jakova Orčića, Ivana Pančića, Matije Poljakovića i Vojislava Sekelja. Sve ove manifestacije, izložbe i knjige doprinijele su stjecanju samosvijesti Hrvata u Subotici, ali i u drugim mjestima u Bačkoj.