Arhiv tekstova

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti uredila je u Zagrebu nove prostorije za svoju knjižnicu u kojoj će biti smješteno 400 tisuća vrijednih knjiga i časopisa, među kojima i 4500 svezaka objavljenih u njezinom izdanju od 1867. godine. Svečano otvorenje predviđeno je za nešto više od tjedan dana, točnije 29. travnja, na Dan osnutka Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Radovi na novoobnovljenoj knjižnici, koja se nalazi u zgradi bivšeg Kemijskog instituta na Strossmayerovom trgu, iza palače Akademije, trajali su nekoliko godina, a trenutačno se izvode završni radovi na uređenju okoliša. 

Prostor knjižnice obuhvaća 3500 četvornih metara na tri etaže. U prizemlju je prostor namijenjen korisnicima koji obuhvaća multimedijalnu dvoranu, računalnu učionicu, nekoliko različitih čitaonica, prostor za timski rad, mikrofilmski kutak U dvjema prostorijama uredit će se i Muzej nobelovaca Vladimira Preloga i našeg Srijemca Lavoslava Ružičke, rođenog 1887. godine u Vukovaru.

 

Rariteti u knjižnici

 

»Sama knjižnica osnovana je 1867. godine. Nukleus budućeg fonda bila je kupnja privatne biblioteke Ivana Kukuljevića Sakcinskog od približno dvanaest tisuća svezaka. Desetljećima nakon toga brojni kolekcionari i akademici oporučno su ostavljali, darovali ili prodavali svoje zbirke. Tu su, naravno, i sva izdanja Akademije. Velik broj naslova dospio je tu zahvaljujući razmjeni s ostalim akademijama ili znanstvenim institucijama diljem svijeta«, objašnjava  Vedrana Juričić, upraviteljica knjižnice, iz koje će se nakon otvaranja moći posuđivati samo knjige koje su objavljene nakon Drugog svjetskog rata, dok su ostala izdanja zaštićena. Ponos knjižnice poseban je odjel starih i rijetkih knjiga koje su pohranjene u trezoru. Među ostalim raritetima tu su, primjerice, prva izdanja djela - Dominika Zlatarića, Hanibala Lucića, Marina Držića, Marka Marulića, Petra Hektorovića, Andrije Čubrinovića, Jurja Barakovića, Matije Divkovića, Fausta Vrančića, Matije Vlačića, Petra Zrinskog, Pavla Rittera Vitezovića, Baltazara Krčelića i drugih. U posjedu knjižnice čuva se 403 naslova iz 16. stoljeća, iz 17. stoljeća 608, iz 18. stoljeća 2395 naslova te čak 36 inkunabula, među kojima je i jedna od najvrednijih »Misal po zakonu rimskog dvora« iz 1483. godine. Među vrijednim izdanjima su i Šižgorićev »Elegiarum et carminum libri tres« iz 1477. godine te Dragišićeva »De natura angelica« iz 1499. godine i »Planine« Petra Zoranića iz 1569. godine, ujedno i jedini poznati sačuvani primjerak na svijetu. Tu su i najstarije knjige tiskane u Zagrebu, poput »Sermo funebris« Pavla Češkovića iz 1690. godine.

 

Građa namijenjena 

istraživačima

 

»Ovo je jedna od najbogatijih općeznanstvenih knjižnica u Hrvatskoj, a zbog specifične građe prije svega je namijenjena istraživačima iz društveno – humanističkih znanosti. Nažalost, u prijašnjim prostorima mogli smo primiti jako malo korisnika, u knjižnici najviše deset, a velik dio naše građe zaštićen je i ne smije se iznositi iz zgrade«, kaže nam upraviteljica i dodaje, kako je u planovima za budućnost i formiranje skupnog kataloga svih knjižnica Akademijinih instituta i zavoda koji posjeduju izuzetno vrijedne fondove.

Kada je čula za bogatu književnu produkciju NIU »Hrvatska riječ« iz Subotice upraviteljica Juričić je pojasnila da knjižnica osim Akademijinih izdanja, kojih godišnje ima oko stotinjak, prikuplja i literaturu Hrvata izvan Hrvatske.

»Najveći broj naslova prikupimo zahvaljujući razmjeni s ostalim akademijama ili znanstvenim institucijama diljem svijeta, ali i razmjenom ili kupnjom od lokalnih hrvatskih nakladnika kao što su filijale Matice hrvatske, kulturno – umjetnička društva i  slične ustanove. Potpuno smo otvoreni prema svima i molimo ih za suradnju, pa tako i NIU ‚Hrvatska riječ‘ iz Subotice, čija bismo izdanja kao dio bogate hrvatske kulturne baštine također voljeli imati u našoj knjižnici«, poruka je za kraj upraviteljice knjižnice HAZU Vedrane Juričić.