Arhiv tekstova
17.04.2009
Vijesti
Očuvanje somborskog brenda
Zeleni grad mora biti još zeleniji
SOMBOR – JKP »Čistoća« iz Sombora u iduće će dvije godine realizirati projekt »Revitalizacija somborskog zelenila«. Ovaj grad je od davnina poznat po zelenilu, te je stav čelnih ljudi da se brend najzelenijeg grada očuva.
Sombor broji oko 20.000 stabala, ali je mnogima životni vijek na izmaku, te je neophodna njihova revitalizacija. Sva će stabla biti pregledana i popisana, a sve to je uobličeno u projekt kojeg je podržalo Ministarstvo životnog okoliša i prostornog planiranja. Osigurano je dovoljno sredstava za obavljanje dobrog dijela posla, premda financijska konstrukcija još nije u potpunosti zatvorena. Osim revitalizacije i novog ozelenjavanja grada, vodit će se računa o zaštiti građana.
Ipak, postoje i objektivni problemi, jer nakon pregleda stabla može se potkrasti nešto što se ne vidi, a to je stanje korijenja. Po riječima Andrije Penzeša, direktora JKP »Čistoća«, prošle je godine u Ulici Arsenija Čarnojevića palo zdravo drvo i tek se tada vidjelo kako je korijen potpuno truo. To je velik problem, jer se ne može kopati oko korijena kako bi se vidjelo njegovo stanje, već se može evidentirati ono što se vidi.
Z. G.
Ministarstvo kulture darovalo knjige
Obogaćivanje knjižnog fonda
BAČ – Ministarstvo kulture otkupilo je za potrebe Narodne biblioteke »Vuk Karadžić« u Baču knjige u vrijednosti od 400.000 dinara. Prve knjige iz otkupa već su stigle u Bač i među njima su domaća i strana beletristika, eseji, monografije i stručna izdanja. Od beletristike tu su romani nobelovaca i drugih poznatih književnika. Svojom opremom posebice se izdvajaju luksuzna izdanja djela »Muzeji – remek djela svjetske arhitekture«, »Dvorci svijeta«, »Zlatarska umjetnost od drevnog Egipta do 20. stoljeća« i »Biblija – mjesta i priče iz Starog i Novog zavjeta.«
S. Č.
Novine u Domu zdravlja u Baču
Stvara se baza osiguranika
BAČ – Dom zdravlja u Baču počeo je, među prvima u Vojvodini, uvođenje elektroničkih kartona. Ovim programom domovi zdravlja iz cijele općine bit će povezani u jednu mrežu, stvara se baza osiguranika čime će biti olakšan i ubrzan rad i pristup zdravstvenim kartonima pacijenata iz svih mjesta u općini Bač. Svaki liječnik u svojoj ordinaciji raspolaže računalom i printerom za tiskanje recepata i ostale popratne dokumentacije, a liječnici su obučeni i uvedeni u novi program.
S. Č.
Uoči Međunarodnog poljoprivrednog sajma u Novom Sadu
Priznanje za pčelara
Vladimira Hunjadija
Približava se najveća manifestacija na Novosadskom sajmu – Međunarodni poljoprivredni sajam, koji se svake godine održava u svibnju. Trenutačno je u tijeku ocjenjivanje prehrambenih proizvoda, te dodjela prigodnih priznanja i nagrada onima koji su po ocjeni stručnog povjerenstva svojom kvalitetom to i zaslužili.
Prošli je tjedan među nagrađenima bio i poznati pčelar i proizvođač pčelinjih proizvoda iz Petrovaradina Vladimir Hunjadi. Hunjadi je poznat diljem prostora bivše države, a njegov med, kao i ostali pčelinji proizvodi, iznimno su cijenjeni, prvenstveno zbog kvalitete. Treću godinu zaredom dobiva priznanja i najviše ocjene i nagrade na novosadskom Poljoprivrednom sajmu. Pčelarstvom se uspješno bavi od svoje mladosti. Kaže kako danas, ako se želite uspješno baviti pčelarstvom, morate poznavati puno toga i stalno pratiti literaturu. Nekada je u Petrovaradinu bilo puno više pčelara nego danas, te se Hunjadi nada da će se i među mladima naći onih koji će nastaviti tradiciju pčelarstva u ovom dijelu Srijema.
Igor Kušeta
Bać Marin sazidao »paorsku peć« u etno kući u Baču
Majstor ili legenda?
Umiru li, ili oživljavaju stari zanati? Ima li još uvijek među nama kovača, sarača, kolara, tkalja, pećara...? Sve manje, ili ih gotovo više niti nema! No, ipak se nađe još po koji, ako ne stari majstor, ono barem majstor koji voli i zna raditi od svega po malo.
Jedan takav je i majstor Marin Matin, Šokac iz Bačkog Brega, koji se »udao« u Bač i već 40 godina živi i radi u ovom gradu. I baš taj Brežanin zida »paorsku peć« i štednjak u šokačkoj etno kući (u izgradnji) u Baču.
»Ovo mi je prvi put da zidam ovako nešto i moram priznati kako sam u početku imao veliki strah kako će sve to ispasti. Radio sam po sjećanju, jer smo mi u našoj kući u Beregu imali i peć i štednjak, ali to je bilo davno. Morao sam se prilagoditi i materijalu s kojim se sada raspolaže za ovakvu gradnju. Tu u Baču nismo mogli naći ‘plive’, pa smo u blato dodavali piljevinu i svinjsku dlaku kao vezivno sredstvo, a umjesto biber crijepom, zidali smo starom opekom. No, ipak smo s tim malim izmjenama u materijalu uspjeli sazidati i peć i štednjak, da budu i ukras, a i da posluže svojoj svrsi. Peć je prava, ima i banak i zapećak, štednjak pećnicu i prostor za drva«, kaže bać Marca i ne ljuti se kada se njegova supruga Ela našali na račun njegovog rodnog Berega:
»E, moj Marin, došao si iz nedođije, a ovdje u Baču ulaziš u legendu!«
Odlaze li majstori starih zanata doista u legendu ili ostaju živjeti, vrijeme će pokazati. No, jedno je sigurno: majstora je sve manje, a zanimanja za stare zanate je sve više. A sigurno je i to da će bać Marca u Baču i okolici, a i u njegovom rodnom Beregu, imati sve više posla.
Stanka Čoban
