Arhiv tekstova

Nakon stvaranja Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca 1918. godine Mitrovica se nalazila u sastavu Srijemske županije (Ruma, Stara Pazova, Zemun, Županja, Šid, Vinkovci, Vukovar, Srijemska Mitrovica, Ilok i Irig). Donošenjem Vidovdanskog ustava postupno se gase sve pokrajinske uprave, pa tako i pokrajinska uprave u Zagrebu (koja je bila nadležna za Srijemsku županiju) i Kraljevina se dijeli na 33 oblasti. Odlukom od 26. veljače 1925. godine pokrajinske uprave prestaju postojati i njihova nadležnost prelazi u ministarstva, čime se prekidaju veze izmađu Srijema i Zagreba. Nakon proglašenja diktature 6. siječnja 1929. Kraljevina Jugoslavija prolazi novu administrativnu podjelu, te se ukidaju oblasti i osniva se 9 banovina. Radi jačanja centralizma i prevlasti srpskog stanovništva u banovinama, područja banovina nisu slijedila povijesni kontinuitet teritorija, već su krojena tako da u što više banovina srpsko stanovništvo čini većinu.

 

Stagnacija broja 

stanovnika

 

Zbog takve podjele Srijemska je Mitrovica bila smještena u Drinsku banovinu sa sjedištem u Sarajevu, što je izazivalo puno poteškoća u radu gradske uprave, administraciji, gospodarskoj i socijalnoj politici. Zbog poteškoća glede funkcioniranja grada, zakonom iz 1931. godine o izmjenama podjele Kraljevine Jugoslavije Srijemska Mitrovica ulazi u sastav Dunavske banovine sa sjedištem u Novom Sadu, gdje ostaje do sloma Kraljevine Jugoslavije 1941. godine.

Posljedice Prvog svjetskog rata u Mitrovici mogle su se vidjeti u stagnaciji broja stanovnika. Jedan broj stanovnika iz okolnih sela za vrijeme rata doselio se u grad, ali je mnogo veći broj onih (uglavnom Nijemci i Mađari) koji su se iselili iz grada i otišli u svoje matične zemlje ili su poginuli u ratu. Sve je to dovelo do toga da Mitrovica 1921. godine ima jednak broj stanovnika kao i 1912. Nakon 1921. godine povećava se broj stanovnika, što je, osim prirodnog priraštaja, prouzrokovala i kolonizacija. Kolonizacija je dovela do povećanja broja srpskog stanovništva u Srijemskoj Mitrovici. Ti su srpski kolonisti uglavnom naseljeni iz nerazvijenih krajeva. Osim u Mitrovici, zbog kolonizacije mijenja se etnički sastav stanovništva u cijeloj Srijemskoj županiji.       

Političku situaciju u Srijemskoj Mitrovici između dva svjetska rata obilježila je konstantna borba između dviju najjačih gradskih stranaka – Narodna radikalne stranke i Hrvatske seljačke stranke. Antagonizam između ovih stranaka se, osim u političkoj borbi, vidio i u održavanju manifestacija – prvenstveno preko kulturnih društava, koje bi gradu davale srpsko, odnosno hrvatsko obilježje. Na prvim općinskim izborima održanim 1920. godine Narodna radikalna stranka osvaja 11 mjesta u gradskom zastupništvu, dok Hrvatska zajednica osvaja 8 mjesta. Do 1921. godine najjača hrvatska stranka u gradu je Hrvatska zajednica, dok nakon 1921. njenu ulogu u gradu preuzima Hrvatska seljačka stranka.

Fizički sukob za 

obljetnicu

 

Politički sukob Srba i Hrvata (odnosno Narodne radikalne stranke i Hrvatske seljačke stranke) pretvorio se u fizički sukob 17. kolovoza 1926. godine na proslavi 21. obljetnice osnutka Hrvatskog sokola u Mitrovici. Na proslavi Hrvatskog sokola u Mitrovici sudjelovala su hrvatska sokolska društva iz Petrovaradina, Vukovara, Đakova, Vinkovaca i Zagreba, dok je Srpski sokol iz Mitrovice doveo članove sokolskih društava iz Šapca i Beograda, kako bi spriječio proslavu. Prve verbalne konflikte pripadnici Srpskog sokola izazivaju na željezničkom kolodvoru i prilikom održavanja govora ispred zgrade Hrvatskog sokola, želeći izazvati nerede, što bi dovelo do prekida manifestacije. Poslijepodne, prilikom defilea sokolskih društava prema rijeci Savi, gdje je planirano održavanje sokolskog sleta, povorci Hrvatskog sokola ispriječila se skupina od oko 150 pripadnika Srpskog sokola i dolazi do tučnjave u kojoj je ozlijeđeno 30-ak osoba. Sokolski slet je ipak održan uz prisustvo velikog broja policajaca. Pred početak Drugog svjetskog rata u gradu se formiraju dvije organizacije koje imaju krajnje nacionalni karakter, ali nikada nisu pridobile veći broj članova. S hrvatske strane osniva se organizacija »Junak«, koju čine desničarski orijentirani članovi »Omladine«, dok Srbi osnivaju »Na okup«, organizaciju koja okuplja desničarski orijentirane Srbe. 

Razdoblje nakon 1918. godine i pripajanja Vojvodine Srbiji donosi prve velike demografske promjene stanovništva na teritoriju Vojvodine. Ove promjene odrazile su se na smanjenje broja katoličkog stanovništva (Hrvata, Nijemaca, Mađara) u odnosu na broj pravoslavnog stanovništva (Srba). Demografske promjene su osobito bile izražene na području Srijema, gdje je kolonizacija srpskog stanovništva (prvenstveno u seoskim sredinama, ali i u gradovima) dovela do velikih etničkih promjena.