Arhiv tekstova

Prošloga je tjedna svijet obilježio globalni Dan zdravlja (7. travnja), a medicinski djelatnici ponovno su upozorili na nužnost prevencije i konstantne skrbi o tjelesnom zdravlju. U nastojanju doprinosa najvažnijoj »životnoj borbi« porazgovarali smo o temi zdravlja s liječnicom Zoricom V. Dragaš, specijalisticom socijalne medicine u subotičkom Zdravstvenom centru.

»Nažalost, ljudi veoma malo pažnje posvećuju svome zdravlju sve dok se osjećaju zdravima, a što im se ono više pogoršava, utoliko se i povećava promjena u skrbi prema njemu. Kako neka bolest uzima maha, sve su spremniji mijenjati ustaljene štetne navike i korigirati svoj odnos prema vlastitom zdravlju, pa bi se moglo reći kako oni koji su najviše bolesni postaju i najodgovorniji. Upravo zbog toga, prije napretka određene bolesti trebalo bi posvetiti pažnju prevenciji zdravstvenih tegoba i redovito voditi brigu o zdravstvenom stanju«, upozorava liječnica Zorica V. Dragaš. 

 

(Ne)prihvaćanje 

odgovornosti

 

»Ljudi prečesto bježe od osobne odgovornosti, ne prihvaćajući njezinu važnost u svakodnevnom životu. Ne žele se odreći nikakvih zadovoljstava, koja su često u najvećoj mjeri iznimno štetna  za njihovo i zdravlje osoba u njihovoj neposrednoj okolici. Konkretan i najbolji primjer je čest slučaj roditelja pušača koji se ne žele odreći svoga poroka, niti kada imaju malu djecu, čak i bebe, pa i dalje nastavljaju pušiti u prostorijama gdje mališani obitavaju, smatrajući kako to uopće nije štetno za njihovo dijete.«

 

Svjesnost rizika

 

»Živimo u vremenu i svijetu koji pati od pretjerane zagađenosti okoliša, počevši od zraka koji udišemo i tla po kojemu hodamo. Rizik života u ovakvim okolnostima je konstantan i dodatno ugrožavanje našega zdravlja samo povećava izglede za neku potencijalnu bolest. Neutraliziranjem štetnih faktora neumitno smanjujemo šanse za nastanak bolesti«, kaže liječnica Dragaš i dodaje: »Službena statistika potvrđuje činjenicu kako ponajviše obolijevamo od bolesti koje je najlakše spriječiti. Bolesti srca i krvnih žila, te maligne bolesti izravno su povezane s vanjskim štetnim faktorima, koji se u velikoj mjeri mogu revidirati. Ponajprije to su: nepravilna prehrana, uporaba duhana, smanjena tjelesna aktivnost, nesposobnost kontrole stresa, preopterećivanje tijekom radnoga dana, nedovoljna količina dnevnog i noćnog odmora i dr.

 

Prosvijećenost i 

neprosvijećenost

 

Za razliku od prosvijećenih (obrazovanih, situiranih) ljudi koji su svjesni štetnosti i rizika, primjerice neredovite i nepravilne prehrane, ali se ipak u nedostatku slobodnoga vremena tijekom dana hrane »brzim« i često nekvalitetnim namirnicama, tzv. neprosvijećeni (neobrazovani, skromnijeg imovinskog stanja) nisu u prvom redu financijski u mogućnosti skrbiti o zdravom načinu prehrane, jer im to uvjeti života ne omogućuju. Njihova jedina briga je zatomiti glad, a tada skrb o zdravom načinu prehrane prestaje biti relevantna.

»Suvremeni ljudi najčešće nemaju vremena posvetiti se odgovarajućem pripremanju obroka, niti uspijevaju uskladiti pravilan ritam njihovog konzumiranja. Dodatno, njeguju se štetne navike koje još više pogoršavaju cjelokupnu zdravstvenu situaciju, ponajprije preskakanje obroka, te njihovo zamjenjivanje obilnim količinama ispijene crne kave i duhana.

 

Prevencija

 

»U želji da se spriječi nastajanje najopasnijih bolesti, nužno je korigirati brojne štetne navike i truditi se uspostaviti zdrav odnos prema životu. Na prvom mjestu treba se što više kretati, redovito se hraniti namirnicama kvalitetnog podrijetla (tu se prije svega misli na povrće i voće, a znatno manje na one životinjskog podrijetla), nastojati što više izbjegavati stresne situacije i truditi se njegovati pozitivan pristup prema životnom okolišu. Čovjek mora biti u prvom redu svoj prijatelj, a ne neprijatelj – kako to u praksi najčešće ispada.

Poboljšanjem zdravog odnosa prema tjelesnom zdravlju u velikoj mjeri se umanjuju   faktori rizika od obolijevanja od brojnih bolesti, koje u konačnici mogu biti fatalne«, rezimirala je liječnica, specijalistica socijalne medicine Zorica V. Dragaš.