Arhiv tekstova

Na žalost, Subotica je prošloga tjedna kroz primjer Zorana Franciškovića, uglednog poduzetnika, vlasnika najveće privatne građevinske tvrtke u Subotici »Panongrad«, koji je pokušao samoubojstvo, dobila neprikrivenu potvrdu da je ekonomska kriza poduzetnicima počela sve intenzivnije oduzimati ne samo zaradu, mogućnost za razvoj i zadržavanje svojih dugogodišnjih djelatnika, već i snagu za život i borbu sa svim  nedaćama koje ova ekonomska pošast nosi sa sobom. Uspješan poduzetnik, izvođač velikih građevinskih projekata koje financira država, među kojima je i čuveno subotičko Narodno kazalište, pucao je sebi u glavu i u vrijeme zatvaranja ovoga broja nalazio se u komi. Svjetska ekonomska kriza se u gotovo svim zemljama Europe najprije odrazila na građevinske investicije, što je rezultiralo propadanjem i najvećih građevinskih tvrtki. Ukoliko je tvrtka bila vezana uz velike državne investicije, kao što je to bio i sam Francišković, krah je bio veći, jer je država preko noći postala ogroman dužnik, a svojim bi izvođačima time zapečatila sudbinu velikih gubitnika. 

Ekonomska kriza je već srušila nekoliko vlada u Europi, a one koje su još sačuvale svoju poziciju pokušavaju različitim mjerama štednje i racionalizacije sačuvati zemlju od ekonomskog kolapsa. Manjim zemljama, koje su krizu dočekale u procesu tranzicije, još je teže, te se moraju boriti i za dodatne zajmove od velikih svjetskih organizacija. Međunarodni monetarni fond (MMF) je Srbiji postavio uvjet prema kojemu će joj financijska pomoć od tri milijarde eura za potporu deviznim rezervama biti odobrena ukoliko nadomjesti 100 milijardi dinara proračunskog manjka. Poslije najava, te odustajanja od solidarnog poreza koji bi obuhvatio veliki broj građana, Vlada Srbije je 7. travnja donijela paket mjera, kojega treba usvojiti i Skupština Srbije, a koji bi trebao najviše opteretiti uposlene u državnoj administraciji i lokalnim samoupravama. Dio mjera uštede građani će platiti kroz akcize na benzin, novi namet na impulse u mobilnoj telefoniji i porez na imovinu. Ukoliko punjenje republičkog proračuna ne bude išlo po planu, iz Ministarstva financija najavljuju kako bi se mogle utvrditi i nove mjere štednje.

Iako je u Srbiji trenutačno 70.000 poduzeća u blokadi, a oko 20.000 ih je povremeno likvidno i na pragu je stečajnog postupka, nove mjere za nadvladavanje krize ne obuhvaćaju pomoć gospodarstvu. Unija poslodavaca je sukladno aktualnoj ekonomskoj situaciji zatražila otpisivanje kamata poduzećima čija su dugovanja poreza nastala zbog kašnjenja države u plaćanju realiziranih poslova. Vlada Srbije je, pak, dok je ovaj broj bio u tisku, trebala donijeti novu uredbu koja treba omogućiti privatiziranim poduzećima da, ukoliko to žele, zamijene svoj dug državi pretvaranjem tih dugovanja u državni kapital u tim poduzećima. Kada ekonomska kriza prođe, država planira prodati svoj kapital vlasnicima tih privatiziranih poduzeća ili investitorima na tržištu. 

Za razliku od srbijanske vlade, pokrajinska je izdvojila oko 5 milijardi dinara za programe zapošljavanja. Vojvođanska vlast je danas trebala raspisati natječaj za subvencioniranje šest programa za otvaranje novih i očuvanje postojećih radnih mjesta. Na natječaje pokrajinske vlasti, koji će biti otvoreni cijele godine, moći će se prijavljivati oni koji žele otvoriti novu trgovinu ili poduzeće, zaposliti nove radnike ili na određeno vrijeme uzeti pripravnike. Inozemni i domaći investitori također će biti poticani upošljavati nove radnike u Vojvodini.

 

Smanjiti administraciju i troškove ministarstava

 

Vlada Republike Srbije je poslije nekoliko probnih balona, među kojima je bila i najava o uvođenju solidarnog poreza, 7. travnja javnosti predstavila svoj paket mjera štednje. Za sada je izostala ranije spominjana inicijativa da se smanji broj ministarstava u srbijanskoj vladi, jer procjene u vladajućoj koaliciji govore da bi takav potez doveo do stvaranja manjinske vlade i novih nestabilnosti u Srbiji. Prva je odluka Vladina paketa da sva ministarstva moraju za 25 posto smanjiti troškove. Ta odluka ne važi za plaće, mirovine i druga socijalna davanja. Prema drugoj odluci, uposlenima u državnoj administraciji i lokalnim samoupravama privremeno bi se smanjile sve plaće veće od 40 tisuća dinara, a do kraja godine bi se otpustilo i 10 posto državnih i lokalnih službenika. Za plaće od 40 do 100 tisuća dinara, postotak umanjenja iznosi 10 posto, a za plaće veće od 100 tisuća dinara – 15 posto. Također, utvrđena je i maksimalna plaća u javnom sektoru, koja ne bi trebala biti veća od šest prosječnih. Smanjenje plaća neće se odnositi jedino na zaposlene u prosvjeti, zdravstvu, kulturi, vojsci, policiji i pravosuđu. 

Ono što su s negodovanjem dočekali čelnici općina je mjera koja predviđa da će ove godine lokalne vlasti dobiti 15 milijardi dinara manje iz republičkog proračuna, a predstoji krug razgovora s predsjednicima općina kako bi im se objasnilo da se bez tog rezanja ne može.

Planiraju se povećati i neke dažbine, među kojima, akcize na benzin za dva dinara po litri i četiri dinara po litri dizela. Jedna od mjera je i uvođenje privremene takse od 10 posto na potrošene impulse u mobilnoj telefoniji, zatim posebnog poreza na luksuzne automobile, te posebnog poreza na veće luksuzne kuće i stanove. Za sada još nije utvrđen kriterij za određivanje što jest, a što nije luksuzno.

Prema najavama, Vladinim mjerama štednje narodnim bi zastupnicima mjesečna primanja trebala biti smanjena do 50.000 dinara, ovisno o plaći koja zajedno s paušalom iznosi 105.000 do 115.000 dinara. Prema evidenciji skupštinskih službi, od 7,5 milijuna eura skupštinskih troškova najviše je otišlo na zastupnike radikala, a na listi troškova zastupnika Skupštine na čelu je šef zastupničke grupe DSS-a Miloš Aligrudić, s oko 56.000 eura.

Ekonomske mjere Vlade Republike Srbije guverner Narodne banke Radovan Jelašić ocijenio je kao dobre, procjenjujući kako neće imati veliki utjecaj na cijene. Primjena Vladinih mjera trebala bi početi u svibnju, kada treba računati i na skuplji benzin, dizel, te telefoniranje mobitelom. Analizirajući ovaj Vladin paket mjera, ekonomski stručnjaci u Srbiji uglavnom zamjeraju što je pravljen prema računici da će pad BDP-a biti samo dva posto, što smatraju optimističnim i nerealnim, jer njihove prognoze kazuju kako je realan pad BDP-a čak pet posto. Shodno njihovoj procjeni, oni već najavljuju kako se trebaju pripremiti i rezervne varijante jer je, po njihovu mišljenju, još jedan rebalans proračuna vrlo izvjestan.

 

Atak na lokalne proračune

 

Oporbene stranke u Srbiji prije svega kritiziraju ovaj prijedlog ističući kako se Vlada poslije lutanja ipak opredijelila za popularne korake, bježeći od pravih problema u zemlji. Puno glasniji od oporbe su pojedini čelnici lokalnih samouprava koji tvrde kako bi ovo dodatno rezanje sredstava iz republičkog proračuna moglo ugroziti funkcioniranje ovih jedinica vlasti. 

Ukupan proračun gradova i općina u 2009. je 40 milijardi dinara, a nakon smanjenja transfera lokalnim samoupravama, proračun će iznositi 25 milijardi. Predviđeno je da većim općinama i gradovima bude uskraćeno više novca nego manjim. Predstavnici lokalnih zajednica okupljenih u Stalnoj konferenciji gradova i općina navode kako će ovo smanjenje za veće općine značiti smanjenje investicija, a za manje – potpuni kolaps u funkcioniranju. 

Naime, najmanje i najnerazvijenije općine više od 50 posto proračuna pune ovim sredstvima. Izvjesno je da će smanjenje sredstava ozbiljno ugroziti planirana ulaganja u lokalnu infrastrukturu. Predstavnici lokalne samouprave ukazuju na to da je ukupna ušteda u republičkom proračunu samo oko deset posto, dok smanjenje transfera lokalnim samoupravama za 15 milijardi predstavlja čak 37 posto od ukupno planiranog novca koji im je država prema Zakonu o financiranju lokalne samouprave dužna uplatiti. 

U gradskim službama ima i previše službenika. U većini lokalnih samouprava, poslije najave Vlade da je izdvojila 1,1 milijardu dinara za socijalani program koji bi omogućio smanjenje broja zaposlenih, najavljuju da će smanjiti glomazne administrativne aparate. Preporuka Europske Unije je da na 1000 stanovnika treba biti zaposlen jedan administrativac. U lokalnim samouprava diljem Srbije ta je preporuka standard do kojega se može doći tek brojnim otpuštanjima

Ministar ekonomije i regionalnog razvoja Mlađan Dinkić najavio je kako će u sljedećih devet mjeseci biti otpušteno 8000 ljudi u državnoj administraciji. Dinkić je, predstavljajući paket mjera za uštedu i borbu protiv krize, naveo da će broj uposlenih biti smanjen u republičkoj i pokrajinskoj vladi te u lokalnim samoupravama. Prema podacima koje je iznio, »oko 30 posto ljudi u državnoj administraciji ne radi, oko 30 posto njih ‘vuče posao’, dok oko 40 posto ima srednji učinak«. 

Ministar za državnu upravu Milan Marković upozorio je čelnike općina da neće dobivati pomoć države ukoliko se ne uključe u program racionalizacije zaposlenih. 

»U lokalnoj samoupravi više neće moći raditi sadašnjih 22.000 zaposlenih. Vlada će u ovome ustrajati, a predsjednici općina i gradonačelnici će se morati uključiti prije ili kasnije. Što kasnije, bit će bolnije, jer su sredstva za otpremnine limitirana«, rekao je Marković. On je objasnio da će jednokratni iznos otpremnine u iznosu od  550.000 dinara plaćati država, a dio otpremnine koji radniku pripada po godini staža (15.000 dinara) plaćat će se iz općinskih proračuna.

U procesu racionalizacije pokrajinske administracije, nakon usvajanja Zakona o nadležnostima AP Vojvodine, vjerojatno će biti potrebno preuzeti i jedan broj zaposlenih iz republičkih institucija. 

 

Paket mjera za najugroženije

 

Ministar rada i socijalne politike Rasim Ljajić najavio je kako bi paket mjera za pomoć socijalno najugroženijim kategorijama stanovništva, među kojima je najviše Roma, trebao biti usvojen do 1. svibnja. Prema njegovim riječima, te mjere će podrazumijevati isplatu jednokratne novčane pomoći socijalno najugroženijima dva puta godišnje. Kako je naveo, planirano je i povećanje iznosa dječjih doplataka dva puta godišnje, kao i izdvajanje sredstava za stipendije najsiromašnijim đacima. On je rekao kako će za primjenu tog paketa mjera iz proračuna biti izdvojeno tri milijarde dinara. »Procjenjuje se da će se 255.000 obitelji suočiti s posljedicama ekonomske krize«, rekao je Ljajić. On je objasnio da će Vlada štititi obitelji sa šest i više članova, samohrane majke, staračka kućanstva, romske obitelji, izbjeglice i interno raseljene, kao i djecu do 13 godina starosti te starije od 65 godina koji žive u lošim uvjetima.