Arhiv tekstova

U Srbiji je u utorak završen probni popis stanovništva, kućanstava i stanova, generalna proba velikog popisa koji će, kako se planira, biti urađen 2011. godine. Svrha probnog popisa, koji je trajao dva tjedna, jest provjeriti sve instrumente i metodologije za provođenje budućeg glavnog popisa za dvije godine. 

Popisnica koju su građani popunjavali podacima u probnom popisu, ima mnogo novina u odnosu na popisnice korištene u osam dosadašnjih popisa u Srbiji. Zbrajanjem odgovora na nova pitanja, poslije popisa znat će se koliko građana ove države živi u vanbračnim zajednicama, koliko supružnika živi odvojeno, iz bilo kog razloga, ili, pak, koliko ih živi u nekom poslovnom prostoru, objektu iz nužde, zemunici ili kartonskom naselju. 

Ono što je, međutim, uzburkalo strasti pripadnika manjinskih zajednica koje žive u Srbiji, a tiče se tradicionalno najosjetljivijih pitanja – nacionalne pripadnosti i materinskog jezika – također je novina u novom popisu. Pitanja pod brojem 14 i 15 na popisnici probnog popisa stanovništva, naime, ovoga puta su, za razliku od svih dosadašnjih, zatvorenog, a ne otvorenog tipa. U odgovoru na pitanje broj 14, koje se tiče nacionalne pripadnosti, kao ponuđene mogućnosti stoje »srpska« i »druga«, a u odgovoru na pitanje broj 15, koje se tiče materinskog jezika, stoji »srpski« i »drugi«.

U svim dosadašnjim popisima, pokraj rubrike »nacionalna pripadnost« stajala je crta koju je zatim trebalo popunjavati pripadnošću po želji, uključujući i srpsku. Varijanta takvog, otvorenog odgovora iznenada je, prema tumačenju predstavnika nacionalnih manjina, napuštena i prednost je dana zatvorenom odgovoru koji omogućava »indirektni psihološki pritisak na građanstvo«.

Beogradski dnevni list Borba donosi reagiranje tajnika Rumunjskog nacionalnog vijeća Marćela Dragana, koji smatra da ovakav izbor neizravno sugerira opredjeljivanje.

»Takvu je metodologiju uvela i Hrvatska na popisu 2001. godine pa je to naišlo na negativne reakcije u Srbiji i prosvjed srpske Vlade«, kaže Dragan. »Ali, to nisu sve naše zamjerke probnom popisu. Mi se zalažemo i za uvođenje rednih brojeva na popisne listiće, zabranu pisanja grafitnom olovkom koja se lako može izbrisati, kao i za uvođenje svojeručnog potpisa anketiranog građanina. Dakle, protiv smo svake zloporabe.« 

On naglašava kako su se nacionalna vijeća već obraćala Republičkom zavodu za statistiku, ali im je stigao odgovor da će sa svim biti upoznati na konfereciji za novinare. 

S druge strane, u Republičkom zavodu za statistiku kažu kako izmijenjene rubrike »ubrzavaju obradu podataka«. Kako objašnjava Snežana Lakčević iz Odjela za provođenje popisa, Statistički zavod planira uvođenje optičke obrade podataka, a zatvoreni odgovori »olakšavaju proces računalnog prepoznavanja teksta«. 

Oni su upoznati s nezadovoljstvom u Rumunjskom nacionalnom vijeću, ali se pitaju zbog čega prosvjed, s obzirom da je, kako kažu, i u njihovoj matičnoj državi Rumunjskoj na isti način napravljen izbor ponuđenih odgovora. 

»Točno je da na prethodnom popisu nije bilo stavki ‘srpski’ i ‘drugi’. Srpski je sada izdvojen zato što se na posljedjnem popisu 83 posto stanovnika izjasnilo kao srpsko, pa se izdvajanjem ove stavke, kao posebne, moguća tehnička pogreška u rukopisu popisivača za isti postotak smanjuje, što je nama u trenutku zbrajanja rezultata popisa itekako važno. Dakle, pitanje je tehničko«, kaže za Borbu Snežana Lakčević. 

Ona objašnjava kako probni popis i služi tome da se testira neko rješenje, kako bi popis u 2011. bio obavjen bez ijedne sumnje.