Arhiv tekstova

Još od antičkih vremena pa do danas, Srijemska je Mitrovica nositelj velike kulturne tradicije na ovdašnjim prostorima. Kroz mnoga stoljeća ovaj je grad predstavljao jedan od najvažnijih stupova hrvatske kulture na panonskom prostoru. Hrvatska kulturna baština (pjesme, plesovi, nošnje, književnost) oduvijek je bila glavni oslonac hrvatskom narodu u očuvanju svog nacionalnog indentiteta. Nakon hrvatskog narodnog preporoda (polovica 19. stoljeća) hrvatska kulturna baština, koja je do tada djelovala u prilično zatvorenim krugovima, počinje s javnim djelovanjem u obliku hrvatskih kulturnih društava. U drugoj polovici 19. stoljeća Hrvati osnivaju sve veći broj kuturnih organizacija s nacionalnim predznakom. 

Najstarije hrvatsko kulturno društvo je Hrvatsko pjevačko društvo »Nada«, utemeljeno 1886. godine. Osnivač društva i prvi predsjednik bio je poznati mitrovački župnik i arheolog Pavao Miler, dok su u vodstvu bili ugledni Hrvati – Mitrovčani: Gamiršek, Wolf, Payer, Dogan, Woller.

Ubrzo HPD »Nada« svoj repertoar proširuje i na kazališne predstave, koje su bile besplatne za seljake. Svoj nacionalni karakter iskazivalo je hrvatskim pjesmama i predstavama o smrti Zrinskog i Frankopana, kao i proslavom 100. obljetnice rođenja Vatroslava Lisinskog. 

 

Prikupljanje novca za izgradnju Hrvatskog doma

 

Godine 1923. na godišnjoj skupštini donosi se odluka da 30 posto sredstava od svake javne priredbe ide za izgradnju Hrvatskog doma. Te godine od istaknutih Hrvata prilaze Društvu Ivan Lončarević i Petar Gvozdić. HPD »Nada« je brojalo oko 200 članova i dalo je ogroman doprinos hrvatskoj kulturi u Srijemskoj Mitrovici. Društvo je ukinuto 1945. godine. 

Drugo pjevačko društvo u Mitrovici bilo je Hrvatsko ratarsko i prosvjetno društvo »Tomislav«. Ova je udruga osnovana 1910. U svom radu bila je povezana s naukom braće Radić. HRPD »Tomislav« djeluje kao i ostala društva do kraja Drugog svjetskog rata, kada je nasilno ukinuto. Društvo je osnovao Ante Cimaš u suradnji s Grgom Perkovićem, Stipanom Mandićem, Đukom Španovićem, Đurom Valokom, Stipom Španovićem, Nikolom Pismestrovićem i Mitrom Lovrićem. Svoju orijentiranost prema hrvatskom seljaku, osim suradnje s HSS-om, iskazuje i u uskoj povezanosti s Hrvatskom seljačkom zadrugom.

Najmlađe hrvatsko pjevačko društvo u Mitrovici bila je »Hrvatska omladina«, osnovana 1920. godine. Nažalost, samo godinu dana nakon osnivanja priminuo je osnivač i predsjednik Društva Rudolf Horvatić, a na njegovo mjesto dolazi dotadašnji potpredsjednik Ivan Matijaščić. Hrvatska omladina je prvi put skupa istupila s ostalim hrvatskim društvima 5. lipnja 1921. godine, prilikom proslave 300. godišnjice rođenja Petra Zrinskog. Društvena pravila protumačena 1922. utvrđuju smjer društva: širiti i unaprijediti hrvatsku glazbenu umjetnost; općenito njegovati slavensku pjesmu i glazbu; naobražavati članstvo uzornim predavanjem i čitanjem korisnih knjiga.

 

Sadašnje djelovanje HKUD-a »Srijem«

 

Društvo je također bilo u obvezi pomagati siromašnim članovima i učenicima s 25 posto prihoda od svake zabave. Svoju najveću svečanost »Hrvatska omladina« je doživjela 6. rujna 1924. prilikom posvete svoje zastave. Zastava je bila u narodnim bojama (crveno-bijelo-plavo), s jedne strane zastave nalazila se lira s tamburom i otvorena knjiga na kojoj je ispisan stih Antuna Nemčića: 

»Prošteno je zulumčaru

prošteno je ubojici

prošteno je svima, svima

samo nije izdajici«

Ispod lire bilo je ispisano: »Navik on živi, ki zgine pošteno«, zatim nekoliko nota »Lijepe naše«. Posveti zastave prisustvovala su hrvatska društva iz Splita, Đakova, Županje, Zemuna i Iloka, kao i mladež Starčevićeve Stranke prava iz Zagreba. U prosincu 1933. godine na zajedničkoj sjednici »Hrvatske omladine« i HPD-a »Nada« odlučeno je da ta dva društva stupaju u društvenu i radnu zajednicu, a da ne gube svoju samostalnost. Svako će društvo zadržati svoj odbor i samostalno ga na svojim skupštinama birati.

Osim pjevačkih društava, u Mitrovici su postojale: Hrvatska čitaonica (osnovana 1880.), Hrvatska građanska i obrtna čitaonica (osnovana 1886.) i Hrvatski sokol (osnovan 1905.). Sva ova društva odvajala su dio prihoda za izgradnju Hrvatskog doma, koji je izgrađen 1928. godine od priloga društava i građana. Nažalost, nakon Drugog svjetskog rata i dolaska komunističkog režima na vlast nasilno se gase sva hrvatska kulturna društva i oduzima njihova imovina, no, to nije značilo da je ugašena i hrvatska kultura. 

Iako bez mogućnosti javnog djelovanja, hrvatska kulturna baština u Srijemskoj Mitrovici ipak je održala kontinuitet. Danas u Srijemskoj Mitrovici u okviru Hrvatskog kulturnog centra »Srijem« djeluju mnogi odjeli: folklorni, tamburaški, odjel za hrvatski jezik i književnost, likovni atelje, vokalno-klapski sastav i odjel za povijest. Članovi svih ovih odjela sudjeluju u očuvanju hrvatske kulture i nacionalnog indentiteta kao i u stvaranju multikulturalne baštine u Srijemskoj Mitrovici.