Arhiv tekstova

U sklopu obilježavanja najvećeg kršćanskog blagdana Uskrsa, Društvo vojvođanskih i podunavskih Hrvata organiziralo je u Zagrebu izložbu i sajam uskrsnih jaja – pisanica pod nazivom »U susret Uskrsu«. Od 30. ožujka do 3. travnja, osim izložbe organizirane su i svakodnevne slamarske radionice na kojima je prezentirana izrada slika i predmeta od slame, autentične naivne umjetnosti u tehnici slame ponikloj na sjeveru Bačke, u sastavu narodne umjetnosti bunjevačkih Hrvata. Slamarske radionice vodila je Ivana Dulić, članica sekcije RIS (ruke i slama) udruge »Art - etnos« iz Subotice, a osim mnogobrojnih Zagrepčana, koji su s oduševljenjem pratili nastajanje radova ove raskošne umjetnosti satkane od slame, aktivni sudionici ovih cjelodnevnih slamarskih demonstracija bili su i studenti etnologije s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, predvođeni doc. dr. Milanom Černelić. 

Izložbu i sajam uskrsnih jaja u tehnici slame otvorio je predsjednik Društva vojvođanskih i podunavskih Hrvata Zvonimir Cvijin, ustvrdivši tom prigodom kako je početak pojave kreativnog posezanja za slamom i vlatima žita, kao sredstva za oblikovno izražavanje vezano uz tradicionalne žetvene običaje bunjevačkih Hrvata »Dužijance«, dok se taj pučki kreativni čin, koji traje već stoljećima, manifestirao pletenjem predmeta od slame i to prvenstveno ukrasnih, kao što su – prstenje, cvjetići, buketići zvani »perlice«, kandila i slično.

Povijesnu šetnju kroz slamarsku umjetnost bunjevačkih Hrvata nastavila je Marija Zaić-Kubatović, dopredsjednica Društva vojvođanskih i podunavskih Hrvata, koja je kao posebno važnu godinu izdvojila 1960. kada su u povodu smrti kardinala Alojzija Stepinca, a na poticaj župnika iz Đurđina mr. Lazara Krmpotića, dvije pletilje iz Starog Žednika, Ana i Teza Milodanović, izradile grb preminulog kardinala čime je prikazan svježiji, skulpturskiji pristup slami kao likovnom materijalu.

Osim Ivane Dulić, kao gosti »Art – etnosa« na zagrebačkoj izložbi »U susret Uskrsu« sudjelovali  su i subotički umjetnici: Stjepan Raletić (brušena jaja), Kata Sekulić (oslikana jaja), Josipa Križanović (jaja u bijelom vezu), Zinka Dulić (crtana jaja) i Ana Vukov (etno-jaja u slami i lukovini), što je nedvojbeno ovoj izložbi dalo dodatnu umjetničku težinu te kroz petodnevno »slamarsko« druženje pokazalo glavnom gradu Hrvatske svu raskoš ove autohtone pučke umjetnosti Hrvata sa sjevera Bačke.