Arhiv tekstova

Cilj je da se izmjene i dopune Zakona o zaštiti životnog okoliša usuglase s europskim propisima i pooštri kaznena politika. Državni vrh nije shvatio neraskidivu vezu između ekologije i ekonomije, kažu pojedini ekolozi. U zemlji nije problem samo kako riješiti komunalni otpad, nego i opasan i druge vrste otpada.

Set od 15 zakona o zaštiti životnog okoliša trebao je biti usvojen 30. ožujka. To nije urađeno zbog toga što sjednica Skupštine Srbije nije održana, pa su republički zastupnici proteklih dana kroz objedinjavanje rasprava o ekološkim zakonima, koji se odnose na prijedloge zakona o zaštiti od buke u životnom okolišu, o zaštiti i održivom korištenju ribljeg fonda, o procjeni utjecaja na životni okoliš i drugima, nastavili svoj rad. Cilj je da se izmjene i dopune Zakona o zaštiti životnog okoliša usuglase s europskim propisima i pooštri kaznena politika. Međutim, pojedine nevladine organizacije ne vjeruju da će usvajanjem seta zakona o ekologiji doći do suštinskih promjena.

 

Neraskidiva Sveza 

ekologije i ekonomije

 

Ekološki pokret Vrbasa uputio je priopćenje u kome je izrazio nevjericu da će novi set zakona o ekologiji nešto bitnije promijeniti. U priopćenju se navodi kako je moguće u žurbi prema Europskoj Uniji napraviti neke propuste, koje će kasnije biti teško ispraviti.

»Ovaj set zakona donosi se u okolnostima i ambijentu koji u značajnoj mjeri može štetno utjecati na njegovo provođenje. Smatramo da najviši državni vrh nije shvatio neraskidivu vezu između ekologije i ekonomije, odnosno suštinu održivog razvoja. Gotovo nepostojeća sudska praksa u procesuiranju ekoloških prijava, te ogromna prisutnost korupcije u javnom sektoru, na duži rok su istinske prijetnje pozitivnim efektima ovih zakona. Narovno, novi će zakoni donijeti pretpostavku za bolji ambijent, ali oni nisu dovoljni da do pozitivnih promjena dođe. Novi set ekoloških zakona prilično je idealiziran i u velikoj mjeri prepisan iz zakonske regulative europskih zemalja«, navodi se u priopćenju Ekološkog pokreta Vrbas, koje je potpisao njihov predsjednik Ratko Đurđević.

 

Zakoni će uvesti red

 

Ekolozi i prostorni planeri smatraju, kada budu usvojeni zakoni koji se odnose na upravljanje otpadom, neionizirajuće zračenje, zrak i druga područja koja spadaju u zaštitu životnog okoliša, da će se uvesti  red u ekologiju, a samim tim i u planiranje prostora.

»Naša zemlja od 2002. godine sve svoje zakone i podzakonske akte koji se odnose na oblast životnog okoliša usklađuje s propisima EU. Očekuje se da će set zakona koji se treba usvojiti riješiti problem upravljanja otpadom. U zemlji nije problem samo kako riješiti problem komunalnog otpada, nego i opasnog i druge vrste otpada. Zaštita životnog okoliša ide rame uz rame s prostornim planiranjem. Deklaracija o održivom razvoju, koja je donesena u Riju 1992. godine, podrazumijeva da se prostor treba zaštititi. Prema tome, prostorno planiranje se zasniva na zaštiti životnog okoliša, jer skrbi o prirodnim resursima države i lokalnih samouprava«, objašnjava prof. dr. Dejan Filipović s Geografskog fakulteta u Beogradu.

Predsjednik Asocijacije prostornih planera Srbije Bogdan Lukić tvrdi kako je prijedlog novog Nacrta zakona o planiranju i izgradnji preobiman, jer objedinjuje prostorno planiranje, urbanizam, kao i građevinsko zemljište, koje poslije vode i poljoprivrednog zemljišta predstavlja najveće blago jedne zemlje.

»Prijedlog zakona o planiranju i izgradnji je možda trebalo, kao i set zakona o ekologiji, odvojiti, jer ovako sam je preopsežan i obuhvaća velik broj područja. U prijedlogu novog zakona o planiranju i izgradnji obuhvaćeno je i područje zaštite životnog okoliša, što do sada nije bio slučaj«, ističe Lukić.

Prijedlog Nacrta zakona o građevinskom zemljištu i planira-nju trebao bi se u svibnju naći pred republičkim zastupnicima. Novi zakon ima specifičnosti vezane uz oblasti izrade i usvajanja strateških procjena utjecaja na životni okoliš.