Arhiv tekstova

Stručni kadar koji u Srbiji radi u nastavi na hrvatskom jeziku najvećim je dijelom završio svoj studij na nekadašnjem srpsko-hrvatskom jeziku. S ciljem poboljšanja kvalitete u radu, za ovaj nastavni kadar redovito se organiziraju brojni seminari u Hrvatskoj, gdje se naglasak stavlja na stjecanje znanja iz hrvatskog jezika i književnosti. Iz Vojvodine se svake studijske godine mladi upisuju i na fakultete u Hrvatskoj. Nažalost, najveći broj se ne vraća u Vojvodinu, već ostaje živjeti i raditi u Hrvatskoj. Oni malobrojni koji se vrate nerijetko imaju problema s nostrificiranjem diploma. Za mnoge su veće plaće u Hrvatskoj glavni motiv koji ih zadržava s te, druge strane Dunava, iako bi njihovo znanje i stečene kvalifikacije bili od velike koristi za razvijanje manjinske infrastrukture svoje zajednice. 

Čelnici hrvatske zajednice u Vojvodini bi, poput predstavnika Hrvata u BiH, trebali u dogovoru s Nacionalnim centrom za vanjsko vrednovanje obrazovanja Republike Hrvatske pripremiti ispitni centar kako bi od studijske 2010./2011. godine ovdašnji kandidati mogli polagati hrvatsku državnu maturu na jednom mjestu, negdje u Vojvodini. Ukoliko se to ne bude organiziralo Hrvati bi taj ispit, koji će biti preduvjet za upis na fakultete u Hrvatskoj – jer klasičnih razredbenih ispita više neće biti, morali polagati u Hrvatskoj, najvjerojatnije u nekim srednjim školama.

 

Stručni kadar u nastavi 

na hrvatskom

 

Za uspostavu sustavnog obrazovanja na hrvatskom neophodan je i odgovarajući stručan kadar koji bi radio u nastavi. Najveći broj nastavnika i profesora koji rade u ovoj nastavi završili su svoje studije u Srbiji, na srpsko-hrvatskom jeziku. Oni mlađi, koji su svoj studij završili u Republici Hrvatskoj, na hrvatskom jeziku, nerijetko imaju problema s nostrificiranjem svojih diploma. Taj proces često traje predugo, a neke je diplome nemoguće nostrificirati jer ne postoje pojedine katedre u Srbiji. 

»Mi imamo pravilnik u kojem se navodi tko je taj tko može predavati hrvatski jezik i raditi u razrednoj nastavi, ali pravilnik tko je taj koji može predavati predmetnu nastavu još nije donesen«, kaže o stručnom kadru koji radi u nastavi na hrvatskom članica Izvršnog odbora HNV-a zadužena za obrazovanje Stanislava Stantić-Prćić. »I to je veliki problem, jer se javljaju različita tumačenja. Radi se na donošenju tog pravilnika kako bi se točno znalo tko je taj. Kao pomoć u nastavi imamo profesore hrvatskog jezika iz Hrvatske, ali to je samo privremeno rješenje. Prijelazno rješenje bi bilo da na Učiteljskom fakultetu na mađarskom jeziku u Subotici imamo katedru na hrvatskom. Ovaj fakultet već surađuje s Učiteljskim fakultetom iz Osijeka. U pregovorima je da naš stručni kadar polaže razliku iz hrvatskog jezika u Osijeku, čime bi dobili na stručnosti. Grad i pokrajina shvaćaju da mi nismo imali mogućnost školovanja kadrova na hrvatskom jeziku, ali je problem nostrificiranje diploma poslije završenog studija u Hrvatskoj. Katedru za hrvatski u Srbiji nemamo. Gdje će onaj tko završi u Zagrebu za profesora hrvatskog jezika i književnosti nostrificirati diplomu? Koliko mi je poznato, lektorat za hrvatski jezik bi trebao biti otvoren u Novom Sadu, na Filološkom fakultetu. Tražimo i da manjinska vijeća dobiju pravo dati svoje mišljenje školama o tome tko će predavati u nastavi na hrvatskom jeziku. Ravnatelj škole je taj koji bira kadar, ali mi smatramo da imamo pravo dati mišljenje Vijeća«.

Priznavanje inozemne visokoškolske isprave postupak je koji vlasniku te isprave utvrđuje pravo glede nastavka obrazovanja, odnosno glede zapošljavanja. U postupku priznavanja radi zapošljavanja, utvrđuje se vrsta i razina studija, kao i stručni, akademski, odnosno znanstveni naziv. Ovo priznavanje u Srbiji obavlja samostalna visokoškolska ustanova, a poznato je kako se pri nekim nostrifikacijama polagala i razlika u ispitima. U Nacrtu zakona o utvrđivanju nadležnosti AP Vojvodine stoji kako bi, ukoliko tekst bude prihvaćen kao takav, i Pokrajina obavljala nostrificiranje svjedočanstava i diploma stečenih u inozemstvu. U Republici Hrvatskoj se postupak priznavanja inozemnih diploma provodi na temelju bilateralnih ili multilateralnih ugovora koji obvezuju Republiku Hrvatsku.

 

Pripreme za upis 

na fakultete u Hrvatskoj

 

Oni koji značajno mogu poboljšati kvalitetu u nastavi na hrvatskom jeziku su mladi koji završavaju fakultete u Hrvatskoj, prije svega iz predmeta koji su od interesa za očuvanje nacionalnog identiteta. Od osamostaljenja Hrvatske svake su godine više ili manje brojni pripadnici hrvatske zajednice iz Vojvodine odlazili na studij u Hrvatsku, najviše u Zagreb, Osijek, Split, te Rijeku. Nepobitna je činjenica da se vrlo mali broj svršenih studenata vrati nazad u Vojvodinu, pa tako zajednica iz godine u godinu gubi mladi i obrazovani potencijal, koji bi mogao kvalitetno raditi na izgradnji manjinske infrastrukture svoje zajednice. I ove se godine zainteresirani za studiranje u Hrvatskoj trebaju javiti u Hrvatsko nacionalno vijeće, koje će im pomoći oko tehničke pripreme dokumentacije za upis na fakultete diljem Hrvatske. Kontakt osoba je šefica Ureda Hrvatskog nacionalnog vijeća Marija Mandić. 

»I ove ćemo godine u svibnju organizirati sastanak s roditeljima i budućim studentima«, kaže Marija Mandić. »Tom ćemo prigodom zainteresiranim kandidatima predočiti što im je točno potrebno od dokumenata za upis. Najprije se u organizaciji HNV-a radi prijevod dokumenata na hrvatski, pa se onda ti dokumenti nose na nostrificiranje u Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske. Do sada je u tome posredovao Generalni konzulat Republike Hrvatske u Subotici. Kad se vrate dokumenti iz Zagreba, razdijelimo ih kandidatima, pa ih oni osobno nose na željeni fakultet kada se prijavljuju. Što se tiče detaljnih podataka o tome iz koje literature se treba pripremati za ispite, kada su razredbeni ispiti i koji su uvjeti upisa, to kandidati moraju sami doznati, mi tu ne posredujemo. Do sada je Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija tijekom četiri tjedna za one koji idu na pripreme, upis i polaganje razredbenih ispita osiguravalo besplatan smještaj u domovima. U HNV se već javljaju srednjoškolci koji se ove jeseni planiraju upisati na fakultete u Hrvatskoj. Moram reći kako je prije tri godine bilo tri puta više prijavljenih kandidata nego prošle godine. Prošle ih je godine bilo 24, a tek ih se polovica uspjela upisati. Naglasila bih i kako su neki pri pripremi za fakultete zaboravili ključnu stvar. Onaj tko nema riješeno hrvatsko državljanstvo ne može se upisati na fakultet. Prošle su godine domove dobili brucoši, a smještaj u domovima je za svaku sljedeću godinu isključivo vezan uz ostvareni uspjeh u tekućoj studijskoj godini. Za mjesta u domovima raspisuju se dva natječaja, jedan preko Studentskog centra a drugi preko Ministarstva. Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija svake godine raspisuje i natječaj za stipendije, ali roditelji trebaju biti spremni financirati prvu godinu studiranja budući da se sredstva dodjeljuju sa zakašnjenjem. Za prvu godinu studija svi dobivaju stipendiju. Među mladima je poznato kako je ranije na fakultetima u Hrvatskoj postojao poseban prag za dijasporu, odnosno minimalni broj bodova koje treba osvojiti na ispitu kako bi se automatski osigurao prolaz na željeni fakultet. Sada je to individualno, odnosno, prošle su ga godine priznali fakulteti svih sveučilišta osim zagrebačkog, a u Zagrebu je to ovisilo o odluci svakog fakulteta pojedinačno. Drugim riječima, kandidati ne trebaju računati i oslanjati se na tu eventualnu olakšicu«. 

 

Studiranje u Hrvatskoj

 

Ovogodišnja generacija maturanata trebala bi biti posljednja koja će se na studij u Hrvatskoj upisivati na temelju rezultata razredbenog ispita. Ubuduće se, od studijske 2010./2011. godine, nitko neće moći upisati na fakultet, a da nema položenu državnu maturu. Zanimajući se za to u kakvom će se položaju tada naći kandidati iz Vojvodine, koji u Srbiji ne polažu državnu maturu, a istodobno neće više biti organiziranih razredbenih ispita na fakultetima u Hrvatskoj, pojašnjenje je za Hrvatsku riječ dao glasnogovornik Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa Duje Bonaći. 

»Pretpostavljam da će srednjoškolci iz Vojvodine zainteresirani za studiranje u Hrvatskoj biti u istom položaju kao Hrvati iz Bosne i Hercegovine«, kaže Duje Bonaći. »Naime, Hrvati iz Vojvodine se na fakultete također neće moći upisati bez položene državne mature. U suradnji s Nacionalnim centrom za vanjsko vrednovanje obrazovanja, koji obavlja poslove vanjskoga vrednovanja u odgojno-obrazovnom sustavu Republike Hrvatske i poslove provođenja ispita temeljenih na nacionalnim standardima, u Mostaru se planira organizirati ispitni centar, gdje bi kandidati iz BiH koji planiraju studirati u Hrvatskoj polagali državnu maturu koja se polaže u Hrvatskoj. Predstavnici Hrvata u Vojvodini bi s Nacionalnim centrom trebali već sada dogovoriti eventualno otvaranje nekog takvog centra i u Vojvodini, pa da se tamo polaže ovdašnja državna matura. U slučaju da se to ne realizira, vojvođanski bi Hrvati državnu maturu trebali polagati u Hrvatskoj, možda u nekoj ovdašnjoj srednjoj školi. Na sve fakultete u Hrvatskoj se od studijske 2010./2011. neće moći upisati bez položene državne mature, koju čini obvezan i neobvezan dio. Prvi dio mature, koji se mora položiti za upis na bilo koji fakultet, čini provjera znanja iz materinjeg jezika, matematike i stranog jezika. U drugom dijelu su predmeti poput kemije, fizike, i dr., koji nisu preduvjet za upis na svim fakultetima, već će se ostvareni broj bodova iz tih predmeta uzimati u obzir kod upisa na neke fakultete kod kojih su oni važni za nastavak studija. Po polaganju mature, srednjoškolci dobivaju za svoje rezultate konkretne ocjene za svaki predmet, ali će se pri formiranju rang lista na fakultetima pri upisu, osim bodovanja uspjeha iz četverogodišnjeg srednjoškolskog obrazovanja, zbrajati i konkretni bodovi osvojeni na državnoj maturi. Naravno, umjetničke akademije će raditi po drugačijim principima. I za njih je položena državna matura preduvjet za upis, ali će se liste formirati temeljem uspjeha na posebnim provjerama od značaja za fakultet, poput recimo glume, pjevanja, ili slično. U svakom slučaju, svi konkretni i konačni detalji o upisu na fakultete po tom novom načinu, koji uključuje i državnu maturu, bit će poznati u rujnu, kada će biti otisnuta i brošura sa svim detaljima, kandidatima neophodnim za upis na neko sveučilište u Hrvatskoj«. 

Na fakultetima i akademijama u sastavu Sveučilišta u Zagrebu, sukladno nedavnoj odluci Senata, budućim će studentima na raspolaganju biti 12.881 mjesto, što je 783 mjesta manje nego prošle godine. Najviše je, za 30 posto, kvotu smanjio godinama jedan od najatraktivnijih fakulteta - Ekonomski fakultet. Na fakultetima Sveučilišta u Zagrebu, u prvom roku, prijave se primaju do 3. srpnja, razredbeni ispiti se polažu od 6. do 10. srpnja, a prvi upisni rok je od 13. do 17. srpnja. U rujanskom roku, ukoliko ostane slobodnih mjesta na zagrebačkim fakultetima, prijave će se primati od 26. do 28. kolovoza, a razredbeni ispiti će biti od 2. do 7. rujna. Zagreb svojim studentima nudi pet domova s ukupno 7160 kreveta.