Arhiv tekstova

Prošloga je tjedna do pokrajinskih vlasti stigao u Beogradu pripreman Nacrt zakona o nadležnostima AP Vojvodine koji jasno ukazuje gdje se traži ustupak, odnosno gdje će se točno mijenjati tekst Statuta. Iako je predsjednik Izvršnog vijeća Autonomne Pokrajine Vojvodine dr. Bojan Pajtić odmah po uvidu u ovaj prijedlog izjavio kako je »najveći broj prijedloga pokrajinskih tajništava uvažen«, iz ovog se dokumenta vidi i gdje se pokrajini i njezinom usvojenom Nacrtu statuta nije popustilo. 

Budući da je dnevna politika odgodila usvajanje Statuta, predloženog ili izmijenjenog, pokrajinska je vlast bila dovedena u situaciju da je posljednjeg dana ožujka usvojila proračun po postojećim zakonima i Statutu. Ovogodišnji proračun iznosi nešto više od 59,85 milijardi dinara, a prošlogodišnji je iznosio gotovo 60,11 milijardi dinara. Kad bude usvojen novi Statut uslijedit će rebalans proračuna.

 

Što je postalo sporno?

 

U službenom priopćenju Pokra-jinskog tajništva za informacije, objavljenom nakon što su pokrajinska tajništva obavila uvid u Nacrt zakona o nadležnostima AP Vojvodine, stoji kako će tim novim dokumentom »mnogi poslovi iz gotovo svih područja društvenog života biti preneseni s republičkih na pokrajinska tijela. Uvaženi su gotovo svi prijedlozi pokrajinskih tijela i očigledno je da će Statut AP Vojvodine pretrpjeti samo neke pravno-tehničke ispravke, kako bi oba pravna akta bila usuglašena«. Ipak, odredbe Nacrta zakona o nadležnostima AP Vojvodine razlikuju se u vrlo značajnim pitanjima od pojedinih odredbi usvojenog Statuta, iza kojeg stoje pokrajinske vlasti. Naime, ovim je zakonom predviđeno da će Vojvodina, umjesto »međudržavnih ugovora« moći zaključivati »međuregionalne sporazume«. U području prosvjete brisana je odredba o formiranju pokrajinske agencije za visoko obrazovanje, a nije prihvaćen niti pokrajinski prijedlog da APV osniva radiodifuznu ustanovu Vojvodine. Pokrajina ipak neće moći predlagati Vladi Srbije da donese odluku o raspuštanju lokalnih skupština pod uvjetima utvrđenim zakonom. U tekstu nacrta nisu zadržane niti odredbe o osnivanju Pokrajinskog zavoda za statistiku. Ovaj akt se ne bavi organizacijom pokrajinskih tijela vlasti, niti ustanova čiji je osnivač APV, već isključivo njenim ovlastima. Ovaj prijedlog zakona ne regulira uporabu pokrajinskih simbola, niti instituciju pokrajinskog ombudsmana. Osobito je zanimljiv posljednji, 90. članak ovoga dokumenta u kojemu stoji kako se ovaj zakon po usvajanju primjenjuje od »1. svibnja 2009. godine (alternative: 1. srpnja 2009., 1. rujna 2009., 1. siječnja 2010. godine)«.

Pokrajinsko vijeće će na prijedlog ovoga dokumenta sačiniti svoje primjedbe, a prema nekim najavama, ovaj bi se zakon skupa s prijedlogom Statuta Vojvodine pred republičkim zastupnicima mogao naći u travnju nakon rebalansa proračuna i pratećih zakona. Statut se najvjerojatnije neće  vraćati u pokrajinski parlament, nego će se obaviti izmjene i dopune, koje znače prilagođavanje s republičkim zakonom o nadležnostima, koje trebaju biti usvojene u pokrajinskom parlamentu i upućene Narodnoj skupštini Srbije na usvajanje. U javnosti se špekulira i kako se ovi dokumenti neće razmatrati u državnom parlamentu prije svibnja, a možda i poslije ljetnih godišnjih odmora, jer je pokrajinski proračun već usvojen po starim, važećim zakonima. 

»Veoma je uvrjedljivo za građane Vojvodine kada netko stalno sumnjiči Vojvođane za nešto. Vojvodina je svojom voljom ušla u Srbiju i Vojvodina nema nikakvu namjeru iz Srbije izlaziti. Nigdje na svijetu se decentralizacija ne doživljava kao separatizam«, izjavio je Bojan Pajtić, te dodao :»Nakon što budu usvojeni Statut i prateći zakon u republičkom parlamentu, pozvat ću Ustavni sud da u roku od tjedan dana kaže postoje li odredbe koje nisu u skladu s Ustavom. Tada će biti jasno da su ovu temu pokušavali zloupotrijebiti oni koji su izgubili politički kompas«.

 

Nove i stare ovlasti

 

Prema tekstu Nacrta zakona o nadležnostima AP Vojvodine, kojega su pripremili republički ministri Verica Kalanović (G17 Plus), Žarko Obradović (SPS) i Snežana Malović (DS), AP Vojvodina surađuje s odgovarajućim teritorijalnim zajednicama drugih država, u okviru vanjske politike Srbije, može biti članica europskih i svjetskih udruga regije, te osnivati predstavništva u regijama Europe. Vlada Srbije, radi zakonitog, uspješnog i nesmetanog obavljanja poslova iz ovlasti AP Vojvodine, a na inicijativu izvršnog tijela AP Vojvodine, može osnovati Stalno mješovito povjerenstvo sastavljeno od predstavnika Vlade i izvršnog tijela AP Vojvodine. Pokrajina može osnovati Razvojnu banku, te razvijati administrativne kapacitete pokrajinske uprave i lokalne samouprave s ciljem uspješnog korištenja fondova EU. Vojvodina je ta koja donosi, provodi i nadzire mjere agrarne politike i ruralnog razvoja,  predlaže mjerodavnom ministarstvu uvjete izvoza i uvoza određenih poljoprivrednih proizvoda, te donosi Program selekcijskih mjera za unapređenje stočarstva. Prema Nacrtu ovoga zakona, Vojvodina donosi Strategiju razvoja turizma u pokrajini, osniva Turističku organizaciju AP Vojvodine, te osniva Pokrajinski zavod za zaštitu prirode. Preko svojih tijela Vojvodina osniva i javno poduzeće za upravljanje Nacionalnim parkom Fruška gora. Pokrajina daje suglasnost za formiranje odjela manjih od 15 učenika u nastavi na manjinskim jezicima, obavlja nostrificiranje svjedočanstava i diploma stečenih u inozemstvu, donosi nastavne programe za jezike nacionalnih manjina, odobrava udžbenike i nastavna sredstva za jezike nacionalnih manjina, sporazumno s mjerodavnim ministrom odobrava udžbenike i nastavna sredstva za pojedine predmete od interesa za nacionalne manjine. AP Vojvodina preko svojih tijela bliže uređuje i osigurava ostvarivanje prava nacionalnih manjina na teritoriju AP Vojvodine na obrazovanje na materinjem jeziku, na svim razinama. Pokrajina uređuje potrebe i interes u području kulture nacionalnih manjina, a osigurava i sredstva za njihovo ostvarivanje, pokreće popstupak za utvrđivanje nepokretnih kulturnih dobara na teritoriju AP, osniva zdravstvene ustanove, Zavod za javno zdravlje i Zdravstveno vijeće Vojvodine, koje predlaže mjere za jačanje zdravstvenog potencijala vojvođanskog stanovništva. Vojvodina utvrđuje i osigurava dodatna i dopunska prava i zaštitu u skladu s Programom demografskog razvoja AP Vojvodine. Osniva se Pokrajinski fond za mirovinsko i invalidsko osiguranje. Pokrajina osigurava dio sredstava i druge uvjete za rad javnih glasila na jezicima nacionalnih manjina i etničkih zajednica, te donosi strategiju razvoja u području javnog informiranja na teritoriju AP Vojvodine. Pokrajina preko svojih tijela predlaže po jednog člana Tenderskog i Aukcijskog povjerenstva kada je subjekt privatizacije s teritorija AP. U području lokalne samouprave Pokrajina daje mišljenje za prijedloge za osnivanje novih jedinica lokalne samouprave, ukidanje ili spajanje postojećih, promjenu granica i sjedišta lokalne samouprave na teritoriju AP, te daje suglasnost lokalnim skupštinama prilikom utvrđivanja blagdana i odlučivanja o nazivima ulica, trgova i drugih dijelova naseljenih mjesta. AP Vojvodina je ta koja se u skladu sa zakonom preko svojih tijela stara o ostvarivanju ljudskih prava i prava nacionalnih manjina, a u području kulture, prosvjete i javnog informiranja može povjeriti poslove iz svoje nadležnosti manjinskim nacionalnim vijećima. Tijela AP Vojvodine preuzet će uposlenike koji su poslove određene kao nadležnosti AP Vojvodine obavljali u područnim jedinicama ministarstava na teritoriju AP Vojvodine, kao i odgovarajuću opremu, predmete i arhive. Mjerodavna republička i pokrajinska tijela dužna su osigurati neophodan novac radi preuzimanja novih ovlasti Vojvodine.

 

Pokrajinski proračun za 2009.

 

Proračun AP Vojvodine ove će godine iznositi nešto više od 59 milijardi i 850 milijuna dinara, a usvojen je tek 31. ožujka, jer se sve do tada čekalo na usvajanje Zakona o nadležnostima Vojvodine i potvrđivanje novog Statuta pokrajine. Prema riječima predsjednika pokrajinske vlade Bojana Pajtića, prilikom izrade proračuna »štedjelo se na svemu osim na novcu za očuvanje radnih mjesta i poticanje zapošljavanja, te novcu za razvojne projekte«. 

»Ovaj proračun bi se mogao svesti na dva osnovna principa: zapošljavanje i štednja. Donosimo čitav niz novih mjera koje će omogućiti otvaranje novih radnih mjesta. Oko 5 milijardi dinara izdvojeno je za programe zapošljavanja, što je poticaj za otvaranje oko 40.000 novih radnih mjesta. Poslodavci će dobiti 130.000 dinara po novozaposlenom radniku, a uvjet za to je da najmanje sljedeće dvije godine neće otpuštati uposlenike«, rekao je obrazlažući ovogodišnji proračun prije otvaranja rasprave pokrajinski premijer Bojan Pajtić, te je dodao: »Preko Fonda za kapitalna ulaganja investiramo i dalje u infrastrukturu: četiri mosta u Vojvodini, Urgentni centar, Kamenicu II, preko tisuću kilometara cesta u našoj pokrajini, oko 200 vodovodnih i kanalizacijskih mreža...  Posljedica ovih projekata je da će kroz njihovu izgradnju nekoliko tisuća ljudi imati svoje uposlenje. Čak 27 gospodarskih grana oživljava kroz realizaciju tih projekata, a posljedica toga je da ćemo stvoriti ambijent koji će nam omogućiti da se lakše lomimo s ekonomskom krizom koja je pred nama. Kad je riječ o štednji, ističem kako je na plaće, materijalne i režijske troškove pokrajinske administracije predviđeno svega 6,5 posto proračuna. Kada se usvoji Zakon o nadležnostima Vojvodine i odobri novi pokrajinski Statut te nove obaveze će se financirati iz republičkog proračuna. Donošenje Statuta i Zakona o nadležnostima pokrajine neće ovaj proračun smanjiti niti za jedan jedini dinar«, istaknuo je Pajtić.

Pokrajinski tajnik za financije Jovica Đukić je govoreći o predviđenim izdacima precizirao kako su u proračunu dvije milijarde dinara poticajnih sredstava namijenjene poljoprivredi, za financiranje  obrazovanja, znanosti, kulture, informiranja i sporta ukupno je izdvojeno 3,7 milijardi dinara, a za osiguravanje izdavanja glasila na jezicima nacionalnih manjina, pomoć medijima za unapređenje programa i standarda javnih glasila i druge potpore unapređenju kvalitete informiranja 444 milijuna dinara. Za poboljšanje loše demografske slike u Vojvodini izdvojeno je 619,3 milijuna dinara, a za podršku udruženjima etničkih i vjerskih zajednica, nacionalnih vijeća nacionalnih manjina, afirmaciju multikulturalizma i tolerancije te osiguravanje službene upotrebe jezika i pisma u Vojvodini planirana su sredstva u iznosu od 208,3 milijuna dinara. Protiv prijedloga proračuna glasovali su oporbeni zastupnici, jer je prema mišljenju pradstavnika Srpske radikalne stranke, Srpske napredne stranke i Demokratske stranke Srbije on rasipnički, netransparentan i proizvod dogovora koalicijskih partnera, a ne stvarnih potreba.