Arhiv tekstova

Sjetveni radovi su u tijeku, od poljoprivrednika se kao i uvijek očekuje da zasiju obradive površine, a Vlada Republike Srbije usvojila je 13. ožujka Uredbu o utvrđivanju programa mjera za poticanje razvoja poljoprivredne proizvodnje kreditiranjem u 2009. godini. Ovom uredbom registriranim poljoprivrednim gazdinstvima bit će odobreni kratkoročni i dugoročni krediti. 

Novi model kratkoročnih kredita pripremilo je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede u cilju da poljoprivrednici lakše nadvladaju trenutačnu besparicu i krizu i uspješno obave sjetvu, jer su sredstva iz kratkoročnih kredita namjenska za kupovinu repromaterijala i drugih sredstava. Značajno je i što će Ministarstvo zajedno s bankama ponuditi poljoprivrednicima i dugoročne kredite namijenjene za nabavu mehanizacije, podizanje zasada, pa do kupovine kvalitetne stoke. 

 

Džepovi poljoprivrednika potpuno prazni

 

»Nažalost, ova uredba malo kasni. Bilo bi dobro da je usvojena u veljači i da su poljoprivrednici već dobili novac putem kratkoročnih kredita za ulaganje u sjetvene radove, jer su džepovi poljoprivrednika potpuno prazni. Mi, poljoprivrednici, navikli smo raditi i sve površine će biti zasijane, ali je pitanje kakva će biti kvaliteta roda od ove sjetve, jer o kvaliteti sjetve ovisi kvaliteta žetve. Bit će velikih problema, prinosi će sigurno biti manji, jer se ove godine u pripremi obradivih površina za sjetvu mnogo manje koristilo mineralno gnojivo nego prethodnih godina, što znači da će biti i manji prinosi. Ostaje i pitanje hoće li se sjetva obaviti u optimalnim agro-rokovima, što ovisi o tome hoće li seljaci moći kupiti dovoljno nafte za obavljanje poslova u rokovima za sjetvu. Sjeme kukuruza i suncokreta još se može nabaviti na kredit, ali do nafte se ne može doći bez novca. Džepovi poljoprivrednika nisu ni ‘poluprazni’, ni ‘polupuni’, već su prazni i zbog toga je značajno odobravanje kratkoročnih kredita za kupovinu repromaterijala i drugih sredstava, što je omogućeno usvajanjem ove uredbe«, kaže predsjednik Skupštine Udruge poljoprivrednika Subotice Pavle Kujundžić.  

Kod kratkoročnog kreditiranja poljoprivrednih gazdinstava karakteristično je što će kamate biti subvencionirane. Krediti će se odobravati u dinarima u iznosu od 50.000 do 70.000 dinara, a rok vraćanja kredita je do 12 mjeseci bez valutne klauzule. Kamata koju plaća korisnik je 5 posto, dok ostatak kamate plaća Ministarstvo poljoprivrede. Ovi kratkoročni krediti iznosit će oko 5,7 milijuna dinara, a novac će biti isplaćivan na osnovi dostavljenog računa banci za kupljenu robu.

 

Ove godine skuplja sjetva

 

Poslovna asocijacija poljoprivrednika Vojvodine objavila je kalkulacije troškova ulaganja po hektaru s optimalnom tehnikom za proizvodnju pšenice, kukuruza, suncokreta i soje. Prema tim kalkulacijama sjetva će biti skuplja od prošlogodišnjih troškova ulaganja.

»Sjemenska roba je drastično poskupila u odnosu na prošlu godinu, dok su sredstva za zaštitu bilja neznatno poskupila. Prema izrađenoj kalkulaciji za proizvodnju pšenice, troškovi ulaganja po hektaru iznosit će 73.979 dinara, a prošle godine iznosili su 58.759 dinara. Ulaganja za proizvodnju kukuruza iznosit će 77.271 dinar, prošle godine su iznosili 71.006 dinara, ulaganja za proizvodnju suncokreta iznosit će 72.459 dinara, prošle godine su iznosili 68.388 dinara, a ulaganja za proizvodnju soje iznosit će 74.482 dinara u odnosu na prošlogodišnji iznos od 70.626 dinara. U ove kalkulacije su uračanuti troškovi repromaterijala, troškovi rada poljoprivrednih strojeva i neizravni troškovi. Što će i kako će biti kada dođe do prodaje roda, to još nitko ne može predvidjeti. Ovdašnji poljoprivrednici ne žive na izoliranom otoku. Na ovdašnje cijene poljoprivrednih proizvoda utjecat će ostvareni prinosi u inozemstvu. Ako bude dobar urod u Mađarskoj, Rumunjskoj, Bugarskoj, Ukrajini ili Rusiji, onda će biti niža cijena ovdašnjih poljoprivrednih pro-izvoda. Od prošlogodišnjeg uroda pšenice možda je prodano oko 60 posto, a ostali je dio još uvijek uskladišten. Poljoprivrednik koji je pšenicu ostavio na lageru u ovom trenutku može je prodati za nešto više od 10 dinara po kilogramu«, kaže Pavle Kujundžić.

 

Traktori napunili punoljetstvo na ovdašnjim njivama 

 

Ove godine Ministarstvo ima novi model dugoročnog kreditiranja poljoprivredne proizvodnje. Poslovna banka sudjeluje sa 60 posto odobrenog kredita, a Ministarstvo daje 40 posto sredstava. Korisnik kredita plaća kamatu na sredstva banke, a na sredstva Ministarstva ne plaća kamatu.

»Ukrupnjavanje gazdinstava je bolan proces, ali to je ekonomska zakonitost. Ovi krediti su namijenjeni za dugoročnije investicije, kao što su kupovina mehanizacije ili kupovina osnovnog stada. Nažalost, na malim posjedima moći će opstati samo intenzivna proizvodnja tipa plastenika ili voćnjaka i vinograda. Baviti se ratarstvom na malim površinama sigurno nema računa, bez obzira koliki bili poticaji od strane države. Našao sam podatak kako bi u Vojvodini trebalo promijeniti 70.000 traktora koji su proizvedeni prije 20 godina, a još uvijek su u funkciji.