Arhiv tekstova

U Beogradu izrečene presude za zločin na Ovčari

Pravda (ni)je zadovoljena

 

Vijeće za ratne zločine Okružnog suda u Beogradu osudilo je 13 pripadnika nekadašnje Teritorijalne obrane Vukovara i paravojne postrojbe »Leva Supoderica« zbog ratnog zločina na Ovčari nad najmanje 193 hrvatska ratna zarobljenika iz bolnice u Vukovaru. Zbog maltretiranja i ubijanja ratnih zarobljenika na Grabovu kod Ovčare na maksimalnu moguću kaznu od 20 godina zatvora osuđeni su nekadašnji zapovjednik TO Vukovara Miroljub Vujović i njegov zamjenik Stanko Vujanović, te pripadnici TO Predrag Milojević, Đorđe Šošić, Miroslav Đanković, Ivan Atanasijević i Saša Radak. Milan Lančužanin, koji je u prvom suđenju osuđen na 20 godina zatvora, u ponovljenu postupku osuđen je na šest godina, Milan Vojinović na 15 godina (u prvom suđenju 20), Jovica Perić na 13 godina (ranije 15), dok su Nada Kalaba i Goran Mugoša osuđeni na 9 i 5 godina, koliko im je bilo dosuđeno i u prvom postupku. Oslobađajuće presude izrečene su Marku Ljuboji, Slobodanu Katiću i Miloradu Pejiću, kao i Vuji Zlataru, koji je u prvom postupku dobio 15 godina, te Predragu Madžarcu, prvobitno osuđenom na 12 godina zatvora.

Obrazlažući presude, predsjedavajući sudskog vijeća Vesko Krstajić u četvrtak, 12. ožujka, rekao je kako su svi osuđeni krivi zato što su na poljoprivrednom dobru Ovčara ubijali, mučili i nečovječno postupali prema ratnim zarobljenicima. Izricanju presude nazočne su bile i obitelji ubijenih na Ovčari, koje su došle iz Hrvatske. 

Ponovljeno suđenje optuženima za zločin na Ovčari počelo je u ožujku 2007. godine. Predsjednik Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora sa sjedištem u Vukovaru Danijel Rehak i predsjednik Hvidre Josip Đakić izjavili su kako su izrečene kazne za zločin na Ovčari premalene. 

Glasnogovornik Tužiteljstva za ratne zločine Bruno Vekarić u svojoj je izjavi također istaknuo, kako je zabrinjavajuće što je sudski proces trajao dugo te da su oštećeni na presudu čekali pet godina. 

 

Presuda ima simboličko značenje

 

Izricanju presude za okrivljene u slučaju Ovčara nazočan je bio i hrvatski veleposlanik u Beogradu Željko Kuprešak.

»Nijedna presuda, koja god da se dogodi, neće vratiti u život ljude koji su tamo ubijeni. Nijedna presuda neće moći zadovoljiti prijatelje, roditelje, rodbinu tih ljudi koji su izgubili život. Međutim, ta presuda ima simboličko značenje u ovom trenutku, bez obzira radi li se o 193 godine ili 236 godina zatvora. Ona samo potvrđuje ono što smo mi stalno govorili: što se dogodilo u Vukovaru, što se dogodilo na Ovčari. To je nešto što daje nadu da svi oni zločinci, ma s koje strane bili, neće moći mirno spavati, da će morati platiti za ono što su učinili. Barem toliko. I zato je ta presuda, po mom mišljenju, jedno predskazanje boljih vremena«, rekao je Kuprešak u izjavi za Hrvatsku riječ.

 

 

Hrvatska će pomoći Srbiji u približavanju EU

Prijevod dokumenata 

samo jedan oblik suradnje  

 

U povodu službenog posjeta hrvatskog premijera Ive Sanadera Beogradu, najavljenog potkraj tjedna, hrvatski tisak prenio je da će Zagreb Beogradu ponuditi stotine dokumenata, koje je za svoje potrebe Hrvatska morala prevesti u procesu približavanja EU.

»Prijevod dokumenata pravne stečevine EU-a samo je jedan od mogućih oblika pomoći Republici Srbiji u njezinu približavanju Europskoj Uniji«, rekao je glasnogovornik MVEPI-ja Mario Dragun. 

Podsjetio je kako je Hrvatska u više navrata isticala da je spremna podijeliti sa zemljama u regiji svoje iskustvo u približavanju EU. Također je redovito isticala da je euroatlantska budućnost najbolje jamstvo trajna mira i stabilnosti jugoistočne Europe, dodao je Dragun.

Približavanje zemalja zapadnog Balkana Europskoj Uniji

Hrvatskoj članstvo, 

Srbija i dalje na ledu

 

Europska Unija mora naučiti živjeti s 28 članica, izjavila je njemačka kancelarka Angela Merkel.  Znamo da stabilnost, bilo u Srbiji, na Kosovu, u Crnoj Gori ili nekoj drugoj zemlji može biti zajamčena samo ako imaju perspektivu priključenja EU, ali to će trajati nekoliko godina, rekla je ona. 

Dušan Reljić s berlinskog Instituta za međunarodnu politiku i sigurnost rekao je za Blic da se Njemačka, podržana zemljama Beneluksa u EU, zalaže za predah u proširenju, inzistirajući da se o kandidaturama zemalja zapadnog Balkana raspravlja tek krajem godine, poslije izbora za Europski parlament i nakon sljedećeg izvješća Europske komisije o napretku tih država. 

Povjerenik za proširenje Olli Rehn izjavio je, pak, da Europska Unija ne bi trebala zaustaviti proširenje, kao što je to zatražila njemačka vladajuća stranka CDU. 

»Političke okolnosti su teške: financijska kriza, recesija, približavanje europskih izbora i ratifikacija Lisabonskog ugovora. Ali, EU može raditi više stvari istodobno i ne možemo uzeti stanku u našem dragocjenu radu na stabilnosti i razvoju društva u zemljama zapadnog Balkana«, rekao je Rehn zamoljen da komentira stajalište stranke njemačke kancelarke Angele Merkel da nakon ulaska Hrvatske na neko vrijeme treba zaustaviti proširenje.

»To je sidro stabilnosti u jugoistočnoj Europi i ne smijemo ga poljuljati«, istaknuo je Rehn.

Kršćansko-demokratska unija (CDU) prihvatila je u ponedjeljak u Berlinu izborni program za izbore za Europski parlament 7. lipnja u kojem se kaže da se Europska Unija, prije nego se proširi, treba oporaviti i ojačati identitet i ustanove te da jedina iznimka može biti Hrvatska.

 

Najava Rasima Ljajića

Uhićenje Mladića i Hadžića

 do kraja godine?

 

Predsjednik Nacionalnog vijeća za suradnju s Haškim sudom Rasim Ljajić istaknuo je kako očekuje da će haški bjegunci Ratko Mladić i Goran Hadžić do kraja godine biti izručeni tribunalu, objasnivši da akcijski tim za njihovo otkrivanje i uhićenje raspolaže s više podataka o njihovu dosadašnjem kretanju. 

Ljajić je objasnio kako to očekivanje polazi od ocjene da bi posljedice za Srbiju bile teške, ako se taj slučaj uskoro ne završi.

»Ne znamo je li on ovdje. Ne mogu, međutim, zamisliti posljedice za zemlju kad bismo 2010. dočekali s neriješenim pitanjem slučaja Mladić. Moram podsjetiti da u zadnje vrijeme nismo najavljivali akcije, recimo, kao za Tolimira ili Karadžića, ali su ti slučajevi uspješno riješeni«, objasnio je Ljajić.

 

Izaslanstvo MMF-a u Srbiji 

Počeli pregovori 

o novom aranžmanu

 

Izaslanstvo Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) 16. je ožujka stiglo u Srbiju, gdje je u Narodnoj banci počelo pregovore sa srbijanskim dužnosnicima o novome »stand by« aranžmanu. U sljedeća dva tjedna predstavnici MMF-a i izaslanstva Srbije razmotrit će makroekonomske pretpostavke za novi aranžman, kojim bi bio zamijenjen aranžman iz predostrožnosti, koji je postignut s MMF-om u studenome prošle godine. 

Ministri u Vladi Srbije očekuju dogovor o dvogodišnjem aranžmanu u iznosu od tri milijarde eura. Kako je predviđeno, izaslanstvo MMF-a će u Srbiji boraviti do 26. ožujka. Ako se dva izaslanstva dogovore, Srbija prvu tranšu novca vjerojatno neće dobiti prije svibnja, ali i to će ovisiti o vremenskom razdoblju na koji aranžman bude sklopljen. 

Ovi pregovori se vode iza zatvorenih vrata. 

 

Predstavnici Mladeži DSHV-a bili gosti na izbornoj konvenciji Mladeži HDZ-a u Zagrebu

Vojvođani među izaslanstvima sestrinskih pomladaka

 

Na Zagrebačkom velesajmu održana je X. izborna konvencija Mladeži HDZ-a, na kojoj je izabrano novo Nacionalno vodstvo Mladeži HDZ-a. Za nacionalnog predsjednika Mladeži HDZ-a izabran je Mislav Banek.

Konvenciji, koja je održana 14. ožujka, nazočni su bili i predstavnici Mladeži DSHV-a, predsjednik Siniša Skenderović i dopredsjednica Josipa Vojnić Tunić. »Izbornoj konvenciji nazočili smo među 27 međunarodnih izaslanstava, koje su činili predstavnici sestrinskih pomladaka. U radu konvencije sudjelovalo je više od tisuću članova Mladeži HDZ-a iz cijele Hrvatske, a nazočilo je i vodstvo stranke predvođeno predsjednikom HDZ-a i predsjednikom Vlade Republike Hrvatske Ivom Sanaderom«, kaže Siniša Skenderović.

Z. S. 

 

DSHV zadovoljan izbornim rezultatima za Mjesnu zajednicu u Sonti

Bogati plodovi ostvareni 

u kratkom vremenu 

 

»Vodstvo DSHV-a se veoma raduje rezultatima koje je izborila lista Demokratski savez Hrvata u Vojvodini Sonta – Andrija Ađin na izborima za Savjet MZ Sonta«, kaže se u priopćenju te stranke koje je potpisao predsjednik Petar Kuntić. »Otvorenje ureda DSHV-a, osnutak Mjesne organizacije Mladeži DSHV-a i dobra komunikacija sa svima koji nisu članovi DSHV-a dali su za kratko vrijeme bogate plodove. Naša lista osvojila je 474 glasa od 1533 važećih glasačka listića. To je 31 posto od ukupnog broja glasova, a to je znatno više od dosadašnjih rezultata DSHV-a. To nam donosi pet mandata od ukupno mogućih 15 mandata. Što je još važnije, zajedno s Demokratskom strankom, koja je dobila 316 glasova i 3 mandata, moći ćemo formirati vlast na razini Savjeta MZ Sonta. Svima koji su pridonijeli ovom rezultatu DSHV-a čestitke, a najviše glasačima Sonte koji su prepoznali ljude koji će učiniti najviše za njihov boljitak.« 

 

Demokratska zajednica Hrvata pozdravlja prve poteze novog veleposlanika Hrvatske u Beogradu

Ohrabrenje za hrvatsku zajednicu

 

»Demokratska zajednica Hrvata izražava zadovoljstvo glede preuzimanja dužnosti novog veleposlanika Željka Kuprešaka u Beogradu«, kaže se u priopćenju ove stranke. »Prve njegove izjave dane za javnost i medije predstavljaju ohrabrenje za hrvatsku zajednicu. Činjenica da je najavljen niz posjeta između najviših dužnosnika Republike Hrvatske i Republike Srbije, te ponovno uspostavljanje komunikacije, predstavlja veliki pomak u rješavanju dobrosusjedskih odnosa i manjinske problematike u obostranom interesu.

Mnoštvo problema i nedostataka nalazi se u aktualnim zakonima Republike Srbije, te velik nesklad između aktualnih zakonskih rješenja i stvarnog stanja u praksi, predstavljaju prepreku za državu koja teži uvažavanju i učlanjenju u EU. Budući da Demokratska zajednica Hrvata inicijativama i prijedlozima na svim razinama vlasti daje konstruktivne prijedloge i rješenja, nadamo se da će konačno i položaj hrvatske manjinske zajednice Republike Srbije biti razmatran u duhu pozitivnih zakonskih propisa koji su sukladni regulativi i zakonodavstvi EU.

Demokratska zajednica Hrvata smatra da će novi hrvatski veleposlanik uspjeti u svojim namjerama da hrvatska manjina u Republici Srbiji dosegne visoke manjinske standarde kao što ta prava ima i srpska manjina u Republici Hrvatskoj. Demokratska zajednica Hrvata pozdravlja najavljene aktivnosti koje će pridonijeti boljoj komunikaciji i razumijevanju u hrvatsko-srbijanskim odnosima.«

 

Pripreme za dolazak Ive Sanadera u Beograd

Povratnici i manjine 

među prvim temama 

 

Vlada Republike Hrvatske demantirala je tvrdnje medija da je hrvatski premijer Ivo Sanader posjet Beogradu uvjetovao isključivanjem iz razgovora šefa srpske diplomacije Vuka Jeremića. Premijerov posjet se, kažu u Zagrebu, dogovara već dulje vrijeme, a izbor datuma nije imao nikakve veze s Jeremićem. Sanader u Beograd dolazi u petak, 20. ožujka, a u to vrijeme Vuk Jeremić, kako je najavljeno, boravi u Turskoj. 

Glasnogovornik hrvatske vlade Zlatko Mehun rekao je kako će među najbitnijim stavkama budućih razgovora biti problem povratka i zaštite manjina, ali i teme od zajedničkog interesa, poput - gradnje plinovoda, skladišta plina, naftovoda, razmjene električne energije i moguće izrade energetske strategije za cijelu regiju. 

S druge strane, predsjednik vanjskopolitičkog odbora srbijanske skupštine Dragoljub Mićunović, koji je prošli tjedan bio u Zagrebu, izjavio je kako očekuje da će se otvoriti i pitanja nestalih osoba, granice na Dunavu i povratka kulturnog blaga iz Srbije u Hrvatsku. Kao jedan od najvećih problema u odnosima dviju zemalja on vidi tužbu Hrvatske protiv Srbije Međunarodnom sudu pravde u Haagu. 

»Ipak, i kod najtežih pitanja moguće je surađivati. Postoje jasni načini da se isprave nepravde, a mnoge stvari se već normaliziraju«, rekao je Mićunović. 

 

Televizijsko uredništvo »Hrvatske riječi« počelo s radom 

Hrvatski jezik 

opet na YU ECO televiziji

 

Medijski prostor hrvatske manjinske zajednice se povećava, a kao dokaz tomu je formiranje televizijskog uredništva pod pokroviteljstvom »Hrvatske riječi«. Uredništvo je počelo s radom početkom ovog mjeseca i njegovo ustrojavanje je u tijeku. Za glavnog urednika izabran je Josip Stantić, dugogodišnji televizijski, radijski i agencijski novinar.

Cilj pokretanja TV uredništva je poboljšanje informiranosti lokalne hrvatske zajednice, a to će se provoditi putem jedne od lokalnih televizija, kaže ravnatelj NIU »Hrvatska riječ« Ivan Karan: »S YU ECO televizijom u tijeku su pregovori oko jedne tjedne emisije u trajanju od sat vremena uz jedan reprizni termin, i oko tri priloga tjedno u informativnim emisijama ove televizije. Od regionalnog pokrivanja u planu je emitiranje na TV Srijemska Mitrovica.« 

Novac za početak pripremanja emisija je osiguran, a o daljnjem financiranju Ivan Karan kaže: »Sredstva ćemo tražiti na natječajima Ministarstva kulture Republike Srbije i pokrajinskih tajništava za kulturu i informiranje. Očekujemo materijalnu potporu i od Hrvatskog nacionalnog vijeća. Planiram da ćemo određena sredstva dobiti i od RTV Vojvodine, a oni su do sada besplatno koristili priloge koje smo im davali. Tu je i dogovor s YU ECO televizijom koja bi plaćala emisije koje mi proizvodimo, a oni emitiraju.« 

Od nedjelje 15. ožujka, na kanalu YU ECO televizije emitira se polusatna pilot emisija pod nazivom »Kronika tjedna« u produkciji »NIU Hrvatska riječ«. Emisija prati život, rad i probleme s kojima se susreće hrvatska manjina u Vojvodini. Početak je u 10 sati.