Arhiv tekstova
Hrvatska postala službenim kandidatom za članstvo u EU
Europsko vijeće odlučilo je 18. lipnja u Bruxellesu promaknuti Hrvatsku u službenog kandidata za članstvo u EU i zakazati otvaranje pristupnih pregovora početkom sljedeće godine.
»Europsko vijeće odlučilo je da je Hrvatska zemlja kandidat za članstvo i da pristupni pregovori trebaju biti otvoreni. Europsko vijeće odlučilo je sazvati bilateralnu međuvladinu konferenciju s Hrvatskom početkom 2005. radi otpočinjanja pregovora«, stoji u zaključcima summita 25 šefova država ili vlada zemalja članica EU-a, koji su se prošlog četvrtka i petka okupili na summitu u Bruxellesu.
»Ne želim davati nikakve birokratske izjave, želim samo izraziti svoju sreću. To je najbolje za budućnost, počinjemo novu fazu zajedno – Komisija će raditi s Hrvatskom rame uz rame«, rekao je predsjednik Europske komisije Romano Prodi novinarima nakon donošenja odluke.
SPREMNI ZA EU DO 2007.: Hrvatski premijer Ivo Sanader zahvalio je Komisiji i predsjedniku Prodiju na »sjajnom poslu u procjenjivanju svega što je Hrvatska učinila posljednjih godina kako bi se došlo do današnje odluke«.
»Ovo je veliki dan za Hrvatsku i prilično sam optimističan da ćemo moći završiti pregovore za nekoliko godina i da ćemo tada moći ući u Uniju«, rekao je Sanader, dodajući kako je ova odluka važna i za regiju.
»Siguran sam da možemo završiti sve pregovore i zatvoriti sva poglavlja za nekoliko godina i slijediti primjer Slovačke koja je uspjela završiti pregovore za dvije i pol do tri godine. Naša je ambicija da budemo spremni do 2007., a na Europskoj uniji je da odluči kada će nas primiti«.
»Moram izraziti i svoje osobno zadovoljstvo zato što nismo ništa oprostili Hrvatskoj. Bili smo ozbiljni, procjenjivali smo korak po korak, što je i naša dužnost, i jednostavno smo zadovoljni i sretni«, zaključio je Prodi.
Europsko vijeće je svojom odlukom zadužilo Europsku komisiju da pripremi prijedlog općeg pregovaračkog okvira za pregovore s Hrvatskom do kraja svog mandata, koji istječe krajem listopada. Komisija je također zadužena za izradu predpristupnih fondova za Hrvatsku, uključujući potrebne financijske instrumente.
Vijeće među svojim zaključcima također potvrđuje da će pregovori biti temeljeni na hrvatskim vlastitim zaslugama te da će brzina ovisiti samo o hrvatskom napretku u ispunjavanju zahtjeva za članstvo.
Naglašava i da Hrvatska treba održati punu suradnju s ICTY-em i poduzeti sve nužne mjere kako bi se osiguralo da se preostalog optuženika locira i izruči u Den Haag.
NAJZAHTJEVNIJA FAZA I NAJVEĆE OBVEZE: Hrvatska također treba učiniti dodatne napore u manjinskim pravima, povratku izbjeglica, reformi pravosuđa, regionalnoj suradnji i borbi protiv korupcije.
Kao krajnji zaključak, Europsko vijeće prima k znanju hrvatsku odluku o neprimjenjivanju svih aspekata Zaštićene ekološko-ribolovne zone za zemlje članice EU-a i pozdravlja dogovor koji su postigle Italija, Slovenija i Hrvatska na trilateralnom sastanku u Bruxellesu 4. lipnja 2004.
Stjecanjem kandidatskog statusa i otvaranjem pristupnih pregovora, Hrvatska će ući u posljednju, ali i najzahtjevniju fazu na putu prema članstvu u Europskoj uniji.
Prije početka konkretnih pregovora potrebno je obaviti opsežne pripreme kako bi se utvrdile pregovaračke pozicije. U sklopu priprema za pregovore obavlja se i detaljna analiza usklađenosti hrvatskog zakonodavstva, tzv. »screening«. Nakon toga obje strane u pregovorima, Hrvatska s jedne, i 25 zemalja članica EU-a s druge strane, utvrđuju pregovaračke pozicije za svako od poglavlja acquis communautairea (zajednička pravna stečevina) o kojima se pregovara. Hrvatska će trebati imenovati glavnog pregovarača i pregovaračku ekipu sastavljenu od stručnjaka za svako područje.
Sami pregovori zapravo i nisu pravi pregovori jer svaka zemlja koja želi ući mora u potpunosti preuzeti acquis, ali se u nekim poglavljima dopuštaju duža ili kraća prijelazna razdoblja za potpuno usklađivanje.
BRZINU PREGOVORA DIKTIRA KANDIDAT: Pregovori u pravom smislu vode se kod dogovaranja prijelaznih razdoblja, koja najčešće traži zemlja kandidatkinja, ali u nekim slučajevima i EU. Brzina pregovora ovisi o stupnju pripremljenosti zemlje kandidatkinje i o složenosti problema koje treba riješiti.
Iskustva novoprimljenih 10 članica, koje su pregovore završile potkraj 2002. godine govore da među najteža od 29 poglavlja acquisa spadaju zaštita okoliša, poljoprivreda, tržišno natjecanje, financijska pitanja, sloboda kretanja robe, kapitala te radne snage.
U povodu odluke Europskog vijeća o službenoj kandidaturi Hrvatske za članstvo u Europskoj uniji predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić obratio se naciji, naglasivši da je članstvo u EU najvažniji strategijski cilj Republike Hrvatske.
»Za svakoga kome je stalo do budućnosti Hrvatske, za svakoga tko želi da Hrvatska svoju budućnost ostvaruje u sklopu ujedinjene Europe, danas je povijesni dan. Danas smo napravili još jedan, nezaobilazan i važan korak na putu prema članstvu u Europskoj uniji. Od danas naša je zemlja i službeno kandidat za članstvo u obitelji europskih država koje su odlučile, čuvajući svoje nacionalne posebnosti, graditi zajedničko sutra, naglasio je Mesić.
»Priznanje što smo ga danas dobili nesumnjivo je priznanje na svemu što je do sada urađeno kako bismo ujedinjenoj Europi postali prihvatljivima«, rekao je dodajući kako smatra da je svačija dužnost predano i dosljedno raditi na tome da Hrvatska što brže prihvati sve europske standarde i postane suvremena europska država.
U subotu je na središnjem zagrebačkom Trgu bana Josipa Jelačića održana proslava i koncert u povodu dobivanja statusa službenog kandidata na kojoj je, uz nazočnost uglednika iz političkog i javnog života, simbolično podignuta zastava Europske unije.
