Arhiv tekstova

Jedan od uvjeta ulaska u Europsku Uniju je da idemo ukorak s razvijenim zemljama, kada je riječ o obnovljivim izvorima energije. U Srbiji je do nedavno korištenje obnovljivih izvora u proizvodnji struje bila sporedna tema. Sporazum o energetskoj zajednici Jugoistočne Europe obvezuje našu zemlju da usvoji direktive EU usmjerene na povećanje korištenja alternativnih izvora energije.

»Energetska kriza je pokazala kako se trebamo što prije okrenuti prema korištenju drugih izvora energije umjesto struje, toplotne energije i fosilnih goriva. Primjena solarne energije postoji već deset godina i s novom tehnologijom silicija i nano površine crnog zlata moći će se veći postotak sunčeve energije pretvoriti u električnu. Recimo, u Alžiru bi površina kao što je Vojvodina dovoljna bila za stvaranje energije koliko je potrebno 2010. godine za cijelu Europu, zajedno s europskim dijelom Rusije. Međutim, sada se postavlja pitanje – je li potrebno više ulagati u alternativne izvore energije i sačuvati životni okoliš, a ne u prljave tehnologije? To je i političko pitanje, jer bi država trebala dati subvencije i donijeti strategiju. Vjerujem da se neće više ulagati u prljave tehnologije. Nafte polako nestaje, kao i proizvodnje struje iz urana i onda bismo se trebali okrenuti novim izvorima energije, kao što je sunce. Ako pogledamo kartu, Subotica spada u sunčane regije u Europi, gdje možemo dobiti najviše solarne energije i to je jedna od najboljih regija u središnjoj Europi. Možemo očekivati da za 10 godina u Subotici bude više površina koje će stvarati solarnu energiju i to lokalno«, objašnjava prof. dr. Peter Odri, s Više tehničke škole u Subotici.

 

Investicije koje se isplate?

 

Početna ulaganja u obnovljive izvore su velika, ali se brzo isplate. Profesor Odri kaže kako za uvođenje tehnologije za korištenje energije sunca, ovisno o veličini stana, treba uložiti koliko i za uvođenje plina, oko tri tisuće eura, što je pogodno za kućanstva. Međutim, uvođenje tehnologije za korištenje otpadne vode za proizvodnju struje košta 10.000 eura i stručnjaci ovu tehnologiju preporučuju vlasnicima industrija. 

»Ovim pristupom možemo veoma veliku količinu energije uštedjeti i to blizu 85 posto. Suština je da se od neke otpadne vode, primjenom nekih određenih sustava, uređaja kojima pripadaju i toplotne crpke, može vratiti toplotna energija na potrošnu vodu. Primjena postoji već šest godina i to u Subotici u tvrtki »Legend«, i investicija se isplati za kratko vrijeme. Ovisno o snazi ovisi i cijena investicija. Ako računamo da se koristi 300 kilovata snage, potrebno je uložiti do 10.000 eura. Investicija nije značajna, u odnosu na dobit«, rekao je prof. dr. Jožef Njerš, s Više tehničke škole u Subotici.

 

Bioetanol gorivo budućnosti

 

Vojvodina ima uvjete 25 posto vlastitih energetskih potreba zadovoljiti bioetanolom, koji se dobiva proizvodnjom iz industrijskog bilja.Vojvodina, kao ravnica, ima velike poljoprivredne mogućnosti koje nadilaze potrebu za hranom i sav taj višak može se iskoristiti za proizvodnju bioetanola. To nije malo – procijenjeno je 400.000 litara, odnosno, ako se napravi projekcija, značilo bi zamjenu za 25 posto potreba za klasičnim gorivom – benzinom. 

»Smatram da  Vojvodina ima šanse za razvoj ove tehnologije. Mi ne proizvodimo bioetanol  za gorivo, ali imamo dosta tvornica za proizvod-nju. Recimo, Mađarska proizvede 33 milijuna litara godišnje bietanola za gorivo, a ova tehnologija se primjenjuje i u Češkoj, Francuskoj, Njemačkoj i drugim zemljama u Europi. Koliko je investicija isplativa ovisi od cijene nafte. Sada kada je cijena nafte pala, malo je manja potražnja za bioetanolom, ali kada nafta poskupi, a to će biti uskoro, potražnja će biti mnogo veća. Da smo prije godinu i pol dana proizvodili bioetanol mogli smo prodati ‘Shellu’, koliko smo htjeli«, istaknuo prof. dr. Zoltán Zavargo, s Fakulteta tehničkih znanosti iz Novog Sada.

Neprimjenjivanje sustava integriranog sprečavanja zagađenja životnog okoliša spada i u kršenje Ustava  Srbije, kojim je zagarantirano pravo na životni okoliš. Neophodno je da država donese energetsku strategiju, ali i da se lokalne samouprave okrenu više prema čuvanju okoliša i korištenju alternativnih izvora energije.