Pozornica, na kojoj glavnu rolu već više od tisuću godina imaju Hrvati, ima svoju priču. Da bi bila jasnija zbivanja, koja su uslijedila nakon dolaska Hrvata u bivše rimske pokrajine Dalmaciju i Panoniju, moramo upoznati i raniju povijest toga područja. Prije dvadesetak milijuna godina na području današnje Hrvatske izmijenile su se vode Sredozemnoga, Sarmatskoga i Pontskog mora. Pontsko je more isteklo u Crno more, a preostale vode nazvali smo Panonskim morem. No i ono je isteklo dunavskim koritom u Crno more. Nabiranje tla zbog potresa i duga razdoblja ledenih i toplih doba ostavili su u tlu Hrvatske kosti dinosaura, mamuta, nosoroga, deva i kosti davno izumrlih pliskavica i patuljastih slonova. Izumrli biljni i životinjski svijet stvorio je ugljen i naftu, a višestruke klimatske promjene utjecale su i na evoluciju čovjeka u hrvatskim zemljama.
    Zemljopisna podvojenost današnje Hrvatske, zbog planinske barijere koja dijeli jadransko od panonskoga područja, i klimatske razlike prouzročili su različitost njihova kulturnoga, društvenog i političkog razvoja u različitim povijesnim razdobljima.
PRAPOVIJESNE KULTURE: Paleolitski su se ljudi na tlu današnje Hrvatske pojavili prije otprilike milijun godina, o čemu svjedoče ostaci kamenog oruđa iz špilje Šandalje pokraj Pule te nešto mlađi nalazi iz Like (Donje Pazarište) i Hrvatskoga zagorja (špilja Golubovec i špilja Ponikve kod Ivanca). U tim je mjestima nađeno kameno oruđe i ostaci ugljena te pougljenjene kosti životinja.
    Neprocjenjiva je vrijednost nalazišta u Hušnjakovu brdu pokraj Krapine. Tamo je Dragutin Gorjanović Kramberger 1899. godine otkrio kosti neandertalskog čovjeka, oruđe kojim se služio i kosti životinja koje je lovio. Ti su ostaci stari oko 300.000 godina. U blizini Krapine postoji još nekoliko nalazišta ostataka neandertalskoga čovjeka, poput Veternice pokraj Zagreba i nalazišta u Varaždinskim Toplicama, a među najbogatijim nalazištima ostataka neandertalca u Europi je špilja Vindija pokraj Ivanca.
VUČEDOLSKA KULTURA: U Vindiji su, osim kostiju neandertalca, nađene i kosti kromanjonca te ostaci iz kasnijih razdoblja. Ostataka kromanjonskoga čovjeka ima i u Veternici, a ostaci suvremenog čovjeka, homo sapiensa, potječu s prijelaza iz paleolitika u neolitik. Ljudi su tijekom prapovijesti naselili i hrvatske otoke – u Loparu na Rabu pronađeni su ostaci naselja u kojem su prapovijesni ljudi živjeli od kasnog paleolitika do ranoga neolitika.
    Najpoznatija prapovijesna kultura razvijena na hrvatskom području jest vučedolska kultura, nazvana prema nalazištu u blizini Vukovara. Najnovije analize ostataka vučedolske kulture svjedoče da su ljudi toga doba proučavali zvijezde i bilježili njihov položaj. U Cetinskoj krajini te na još nekim mjestima postoje bogata nalazišta iz brončanoga doba.