Arhiv tekstova

Dobra igračka

 

Udruga odgojitelja Vojvodine i PU »Naša radost« iz Subotice ove su godine uspostavili suradnju i organizirali još jedan natječaj »Dobra igračka«, koji je predstavljen 3. ožujka u hotelu »Patria«. Treću godinu zaredom, a prvi puta u Subotici, kreativnim je odgojiteljima pružena mogućnost izraditi maštovitu i poticajnu igračku koja će zanimati svako dijete. 

»Od ove godine, u dogovoru s PU ‘Naša radost’, odlučili smo da se ovaj natječaj, ova manifestacija organizira svake godine i da se priključe i druge ustanove. Ove se godine odazvalo 17 ustanova, koje su predstavile svoje igračke. Na ovim igračkama su radili maštoviti i kreativni odgojitelji, suradnici, medicinske sestre i , svakako, djeca«, kaže predsjednica Udruge odgojitelja Vojvodine Radmila Petrović. »Dogovorili smo kako ćemo raditi na tome da ovaj program zaživi i da se uključi još predškolskih ustanova iz Vojvodine. Od ove godine ovo će biti stalan i zajednički projekt. PU ‘Naša radost’ iz Subotice već 15 godina organizira izbor najbolje igračke«, kaže Dujo Runje, pedagog i pravnik PU »Naša radost«. 

Odgojitelji su oni koji rade s djecom i oni najbolje poznaju dječju maštu i potrebu za radom i stvaranjem. Najboljim igračkama proglašene su kreacije iz Novog Bečeja, Kule, Kanjiže, Temerina i Subotice. 

Ž. V. 

 

Poziv roditeljima budućih srednjoškolaca 

 

Udruga »Naša djeca« poziva roditelje budućih srednjoškolaca, znači sadašnjih osmaša, iz grada i okolice, kao i sve zainteresirane, na roditeljski sastanak radi informiranja o mogućnostima upisa učenika u srednje škole na hrvatskom nastavnom jeziku.

Na sastanku će zainteresirani imati priliku čuti prednosti koje imaju učenici koji pohađaju nastavu na materinjem hrvatskom jeziku, čuti iskustva učenika koji već pohađaju nastavu u gimnaziji u Subotici, a svakako će i sami moći reći svoje mišljenje i sugestije. Sastanak će biti održan u Velikoj vijećnici Gradske kuće  24. ožujka 2009. Početak je u 19 i 30 sati.

Ž. V. 

Poljoprivrednik ne može sve sam

 

Naš je poljoprivrednik u puno težem položaju nego europski, i to prije svega u financijskom smislu, smatra predsjednik Udruge poljoprivrednika Subotice Miroslav Kiš, naglašavajući kako je problem u državnom sustavu, jer poljoprivrednik u Srbiji nema poticajna sredstva koja imaju svi drugi i zbog toga je nekonkurentan. A, kada je nekonkurentan, kad država ne može dati one poticaje koji mogu davati države u okruženju, onda je jasno kakva je situacija.

Miroslav Kiš i još 15 članova Udruge poljoprivrednika Subotice ovih su se dana vratili s Međunarodnog poljoprivrednog sajma u Parizu, gdje su imali priliku vidjeti najnovija svjetska dostignuća u području stočarstva i mehanizacije. 

Kakvi su dojmovi?

Ovaj se sajam održava svake druge godine u Parizu i jedan je od najvećih u Europi. Četiri dana, koliko smo tamo proveli, premalo je da bi se obišao cijeli sajam, pa smo tako vidjeli samo ono što nas je interesiralo. Ostvarili smo kontakte sa sličnim poljoprivrednim udrugama i nevladinim organizacijama, a predstavili smo i našu sredinu i naš grad.

Gdje je naš poljoprivrednik u odnosu na europskog kolegu?

Financijska nekonkurentnost domaćeg seljaka uzročnik je i njegove tehničke zaostalosti, iako se i na našim poljima može vidjeti dio mehanizacije koji je prikazan u Parizu. Ipak, mali je to postotak i dok god država ne bude mogla davati 30-40 posto poticaja za kupovinu nove mehanizacije, traktora, kombajna i drugih osnovnih strojeva, dotle neće biti velikog napretka.

Koji su najveći problemi poljoprivrednika u ovom momentu?

Trenutačno nam je najveći problem situacija s mlijekom i mesom. Pokušavamo zastupati interese naših proizvođača, da loše mjere mjerodavnih ne ugroze primarnog proizvođača. Ljudi su se zadužili, ušli u suvremenu proizvodnju po visokim standardima, a sad ispada da njihovi proizvodi nikom ne trebaju, jer je netko uvezao mlijeko i meso.

Kako komentirate činjenicu da je, recimo, svinjski but bez kosti kod nas 460 dinara, a u Mađarskoj 280?

To nije zbog proizvođačke cijene, nego prerađivači i prodavači idu s velikim maržama. Oni jednostavno neće raditi ako nemaju dobru računicu, a primarna proizvodnja mora raditi, s računicom ili bez nje. 

Je li za našeg poljoprivrednika jedino rješenje ulazak u EU?

Sigurno jest. Samo, mora država naći mehanizme i sredstva kako bi pomogla malom poljoprivredniku da i on postane konkurentan. Ulazak u EU, sam po sebi nije rješenje, nego je država ta koja mora rješavati probleme u poljoprivredi. Nažalost, i sad slušamo kako će nas poljoprivreda izvući iz krize. Poljoprivreda uvijek izvlači sve krize i sve probleme, sankcije i ratove, a to ne može iznijeti primarni proizvođač sam.

Z. Perušić