Arhiv tekstova

Udruga »Lijepa naša« osnovana je 1990. godine i prisutna je u svim hrvatskim krajevima. Ima ukupno preko 50 tisuća članova, te izgrađenu strukturu programa i rada, koji obuhvaća više vlastitih projekata. Jedan od projekata ove udruge je i Ekološki kviz, koji je ove godine održan i u Vojvodini, u Đurđinu, gdje su sudjelovale škole u kojima se odvija nastava na hrvatskom jeziku ili se izučava hrvatski jezik s elementima nacionalne kulture. Ovaj susret bio je povodom za razgovor s doktorom medicine, specijalistom, epidemiologom i medicinskim ekologom, predavačem na Medicinskom fakultetu i predsjednikom Udruge »Lijepa naša« dr. Antom Kutleom.    

 

HR: Što je Udruga »Lijepa naša« i je li ekologija njeno jedino polje djelovanja?

Udruga »Lijepa naša« je prvotno nosila naziv Pokret prijatelja prirode »Lijepa naša«, koji je proizašao iz želje osnivača pokrenuti što veći broj istinskih zaljubljenika u prirodu, opredijeljenih za zdrav okoliš i sklad u prostoru. Tako je brojnim članovima pružena mogućnost izvan političkih stranaka i Vladinih institucija angažirati svoje znanje i opredjeljenje za još ljepšu i napredniju Hrvatsku. No, tada smo shvatili kako bi ljudi po tom nazivu mogli shvatiti da se »Lijepa naša« bavi samo ekologijom, što svakako nije tako. Ekologija je tek jedan od ciljeva koje smo u statutu upisali, a tu su i  ciljevi u kulturi i posebnoj zaštiti kulturne baštine i drugih vrijednosti. Naziv »Lijepa naša«  posudili smo iz prvog stiha naše himne. Time smo očitovali želju da naši članovi budu čestiti i domoljubno opredijeljeni ljudi sa smislom za čuvanje i promicanje prirodnih i drugih vrijednosti. Sam naziv naše udruge govori kako bi time trebalo obuhvatiti neka znanja vezana uz domovinu, uz Hrvatsku, a tu svakako spadaju geografija, biologija, kemija, priroda i vjeronauk. Ti predmeti na neki način zaokružuju područje koje danas zovemo ekologijom. Zaokružuju ono što zovemo Božje djelo na zemlji, zato je tu i vjeronauk. Jer naša udruga svoje naučavanje oslanja na krćanski nauk, a to smo stavili i u naš statut. Polazimo od krćanskih istina. U tom smislu podupiremo misli pokojnog pape Ivana Pavla II. da je »ekološka kriza, kriza morala i zbiljski prezir spram čovjeka« i da »nitko nema pravo zatirati Božje djelo na zemlji«. 

HR: Kome su prvenstveno namijenjene aktivnosti vaše udruge?

Aktivnosti »Lijepe naše« proizlaze iz programa rada koji se donosi svake godine. Program rada prilagođen je i najvećim dijelom okrenut mlađoj dobi, od predškolske dobi do studentske mladeži. Znamo kako je to životna dob kada se najintenzivnije stječu znanja, stvaraju dobre ili loše navike, te dob nakon koje ćemo dobiti stručne i odgovorne mlade ljude, donositelje ekoloških, gospodarskih i drugih odluka u budućnosti. Zato se trudimo ovoj dobi pružiti dodatne odgojno-obrazovne mjere u nastavnim i izvannastavnim aktivnostima, nastojimo osigurati ekološku i ukupnu budućnost Hrvatske. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske prepoznalo je kvalitetu projekata programa »Lijepe naše« i omogućilo da se oni mogu provoditi u našim osnovnim i srednjim školama, učeničkim domovima i dječjim vrtićima. Naša udruga od samog početka ima dobru suradnju s Agencijom za odgoj i obrazovanje, županijskim uredima za obrazovanje, s osnovnim i srednjim školama, učeničkim domovima i dječjim vrtićima, s Ministarstvom zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, s Ministarstvom vanjskih poslova i europskih integracija, s Ministarstvom nadležnim za poslove turizma i mora, te s već spomenutim Ministarstvom znanosti, obrazovanja i športa. 

HR: Vaša udruga sa svojim programima djeluje i izvan Hrvatske?  

Rad »Lijepe naše« nije zapažen i pozitivno ocijenjen samo u Hrvatskoj već i izvan nje. Tako je najvišu ocjenu udruga dobila za svoj rad od Zaklade za odgoj i obrazovanje za okoliš – Foundation for Environmental Education, čiji je pridruženi član postala 1997., a stalni 1999. godine. Zakladu je, inače, osnovalo Vijeće Europe kako bi preko nje usmjeravalo, provodilo i nadziralo politiku odgoja i obrazovanja za okoliš u državama EU. Od lipnja 2001. godine Zaklada je iz europskih prerasla u šire međunarodne okvire, tako su i njeni programi prerasli iz europskih u šire međunarodne i globalne programe.

Promjenom statuta u prosincu 2006. godine Udruga »Lijepa naša« je proširila svoju djelatnost na demografsku i populacijsku problematiku o čemu će biti donesen zaseban program.

HR: Koji su ciljevi na kojima počiva program rada Udruge »Lijepa naša«?

Ciljevi na kojima počiva program rada Lijepe naše su: promicanje ekoloških spoznaja, osobito odgoj djece i mladeži o potrebi i načinu očuvanja okoliša; razvijanje ekološke svijesti odraslih, napose onih koji su uposleni u gospodarstvu; organiziranje akcija zaštite i poboljšanja kvalitete okoliša, samostalno i u suradnji s drugim udrugama; propagiranje prirodnih ljepota i vrijednosti Hrvatske; promicanje rodoljublja i domoljubne svijesti; promicanje kulturne baštine, tu se posebno misli na nepokretnu i pokretnu kulturnu baštinu, kao i na zaštitu povijesnih cjelina i lokaliteta. Svakako nam je bitno i promicanje veze s hrvatskim iseljenicima, hrvatskim autohtonim manjinama u europskim državama, te školama koje pohađaju njihova djeca, te poticanje njihove etničke, vjerske, kulturne i jezične samosvijesti, radi očuvanja nacionalnog identiteta. Bitan nam je i povratak Hrvata iseljenika u Republiku Hrvatsku i njihovo uključivanje u gospodarski i društveni život, te povratak mladih u Republiku Hrvatsku radi daljeg školovanja, zapošljavanja i ostanka u Hrvatskoj... 

Važno nam je povezivanje hrvatske djece s hrvatskom djecom u dijaspori, dakle, kao što sam rekao, imamo zadaću širiti domoljublje, kako u Hrvatskoj tako i među pripadnicima svoga naroda izvan Hrvatske. Lijepa naša se uključuje i u promišljanje i diskutiranje kada su u pitanju i određena demografska i populacijska pitanja. Nudimo rješenja i na tom planu. Dakle, mi smo udruga koja polazi od nacionalnih vrijednosti i nacionalnih potreba, koja time želi dati pomoć državi i vlasti u rješavaju određenih problema. 

HR: Jedan od vaših projekata je i Ekološki kviz koji je u Vojvodini najviše poznat. Što je ustvari Ekološki kviz i tko su sudionici ovoga kviza?

Ekološki kviz je natjecanje koje je 18 godina prisutno u Hrvatskoj, kao službeno natjecanje koje ima školsku, županijsku i državnu razinu. Taj je kviz također upisan u katalog natjecanja i smotri koji se svake godine objavljuje od strane Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, kao i Agencije za odgoj i obrazovanje. To je i jedino više predmetno natjecanje među brojnim natjecanjima i jedino natjecanje koje zahvaća djecu izvan Hrvatske. Od prošle godine u ovaj kviz su uključene i škole iz Vojvodine, gdje su se ravnopravno natjecale s drugim školama iz Hrvatske, a od ove godine nam dolaze i djeca iz hrvatskih škola iz Mađarske. Škole iz Bosne i Hercegovine ne stavljamo u dijasporu, jer to ni nisu. Hrvati u BiH nisu nacionalna manjina, oni su ravnopravni narod kao i Hrvati u Hrvatskoj. Hrvatske škole iz BiH u ovome su kvizu već 15 godina, skoro kao i škole iz Hrvatske. Škole iz Vojvodine i Mađarske, a od iduće godine nadamo se i škole iz Rumunjske, polako se uključuju. Vjerujem kako ćemo za 2-3 godine obuhvatiti sve škole gdje se održava nastava na hrvatskom jeziku. Kviz obuhvaća pet nastavnih predmeta, a postoji ideja da se u ovo natjecanje uključi i nacionalna povijest o čemu ćemo razmisliti i najvjerojatnije je i uključiti da tako zaokružimo ovo natjecanje. S obzirom da kviz nosi naziv »Lijepa naša«, koji je sinonim za hrvatsku domovinu, onda bi bilo dobro da je u ovome kvizu prisutna i povijest naše domovine. Ove godine je kasno za taj predmet, pa se nadamo kako će to dogodine zaživjeti. 

HR: Kada se održava Ekološki kviz i koje ga sve razine sačinjavaju?

U siječnju smo imali školsku razinu, 13. veljače županijsku u svim županijama i Gradu Zagrebu, te u pet županija ili kantona u Bosni i Hercegovini, kao i ovdje u Vojvodini, u Đurđinu. Na ovogodišnjem svehrvatskom kvizu sudjelovat će i hrvatske škole iz Budimpešte i Pečuha. Kao gosti pozvane su i škole iz Rumunjske, Mađarske i Austrije. Djeca na pismenoj etapi imaju 10 pitanja, 5-minutnu power point prezentaciju, odnosno da analiziraju kako su vidjeli, sagledali i obradili neki praktični problem, neko praktično pitanje. Može to biti neka lokva, močvara ili što slično. Njihov je zadatak proučiti je i prezentirati kroz tri etape: uočili smo, uradili smo i predlažemo. Unutar tih 5 minuta ukažu na taj određeni problem. Prijašnjih smo godina pravili plakate, ali sada samo radimo na ovaj način. Moramo pratiti i tehniku te je na ovaj način i ljepše i jasnije. Kada se zbroje bodovi pismenog dijela i power point prezentacije, onda slijedi objava privremenog redoslijeda škola na natjecanju. U Vojvodini, s obzirom da ima malo škola, svi su imali i usmeni dio. U velikim županijama gdje ima trideset pet osnovnih škola poziva se samo prvih pet škola koje se dalje natječu za prva tri mjesta. Tako se opet na državnoj razini skupi preko 60 ekipa, škola sa svih strana. Kada ovoj skupini dodamo mentore, tu se skupi preko 400 ljudi. Ove godine državno natjecanje bit će u Segetu Donjem, kod Trogira. 

Tri prvoplasirane ekipe iz osnovnih škola i tri ekipe iz srednjih škola dobivaju nagradu Hrvatske turističke zajednice, preko »Lijepe naše«, petodnevni boravak u Nacionalnom parku »Risnjak«. To je obično krajem lipnja, kada se završi škola. Djeca se tada upoznaju međusobno, ali upoznaju i ovaj nacionalni park i njegove čari. 

HR: Što se sve nalazi u pitanjima na ovome kvizu?

Na kvizu se nalazi ono što je obuhvaćeno planom i programom za tu školsku godinu. Oni koji sastavljaju pitanja dužni su prikupiti sve udžbenike i propisanu literaturu za taj određeni predmet, za tu školsku i nastavnu godinu. Pitanja ne mogu biti izvan tih granica. Međutim, 25 posto pitanja se odnosi na opću ekološku kulturu i na opću ekološku zdravstvenu kulturu, tamo gdje bi sva djeca trebala biti izjednačena. Ekološka kultura je jednaka za djecu iz Zagreba i Vojvodine i svih drugih mjesta. Svi su oni danas i pred TV aparatima i na internetu i stječu određena znanja. Oni su tu približeni jedni drugima, osobito zato što su to okolne države, koje su do jučer bile jedna država. Ne mogu se ti nastavni i školski programi bitno razlikovati. Mogu se i trebaju razlikovati i nekim postotcima, ali ostalo je uglavnom isto gradivo. Ne možemo reći da djeca nisu upoznata. 

Cilj nam je u konačnici dobiti sve te škole iz mjesta gdje god postoje škole u kojima se provodi nastava na hrvatskom jeziku, sa svih susjednih strana, te da se ravnopravno natječu s ostalim školama u Hrvatskoj. 

HR: Udruga »Lijepa naša« ima i drugih projekata. Koji su to projekti?

Drugi projekt koji ulazi u taj katalog natjecanja i smotri su »Dani kruha«, dani zahvalnosti za plodove zemlje, koji se održavaju u jesen, također na školskoj, često i na županijskoj razini koja nije obvezna, te na državnoj i svehrvatskoj razini. Prošle godine, dakle 2008., imali smo također predstavnika iz Vojvodine na natjecanju koje je održano u Malom Lošinju. Time se djeca međusobno obogaćuju tradicijom i običajima drugog podneblja. 

»Lijepa naša« je članica Međunarodne zaklade za odgoj, obrazovanje i okoliš, te je temeljem članstva dobila licenciju, preuzela vođenje nekoliko programa kojima je zaklada intelektualni vlasnik. Najjači i najvažniji projekt su »Eko škole«, za koje možemo reći kako su praktički škola u školi. 

Kada jedna škola odluči ući u taj program ona se odluči na pripremu koja traje godinu dana, da bi stekla status eko škole. Tek nakon godinu dana može dobiti potvrdu, ako je ovladala programom, da se može nazvati eko školom. Nakon jedanaest godina provedbe mi u Hrvatskoj trenutačno imamo 226 eko škola. Najviše je osmogodišnjih škola, ali ima i oko 50 srednjih škola, nekoliko učeničkih domova i sve više ima dječjih vrtića. Sve su to ustanove koje mogu steći status međunarodne eko škole. Za razliku od projekata, programi traju cijelu godinu i sračunati su na višegodišnju provedbu. Hrvatska se za vrlo kratko vrijeme, po uspješnosti provedbe ovog univerzalnoga programa odgoja i obrazovanja za okoliš, svrstala među vodeće zemlje. Uspostavljena je nacionalna i međunarodna računalna mreža eko-škola, pa je putem interneta moguće doznati puno podataka o svakoj eko-školi i lokalnoj zajednici iz koje škola potječe. Bitna karakteristika eko-škola je u tome što one nisu zatvorene u okvire dotične škole već su istovremeno i program lokalne zajednice (općine, grada ili županije). Mnoge naše lokalne zajednice su putem eko škola ušle u provedbu Lokalne agende, a da toga nisu ni svijesne. Tu su neki dugogodišnji projekti kao što su programi »Murva« i »Neretva«.

HR: Što podrazumijeva projekt »Murve«?

Bitno je spomenuti kako su »Dani kruha« i »Eko kviz« vlasništvo »Lijepe naše«, a »Plava zastava« i »Eko škole« su pod okriljem Međunarodne zaklade. Osim ovih projekata u udruzi se provodi i niz duljih programa. Jedan od tih programa je i »Murva« (dud), gdje nam je cilj i želja murvu sačuvati od nestanka s hrvatskih prostora. Ona je zadnjih 30 godina nemilice uništavana, sječena. Nekad ste je imali svugdje – uz ceste, po dvorištima kuća, po gradovima, na moru. Sve su obale, rive ranije bile zasađene murvama, ne palmama, nego isključivo murvama. Danas u Splitu kod Dioklecijanove palače su zasađene palme, ali tamo su prije svugdje bile murve. Dakle, cilj nam je sačuvati tu višestruko korisnu biljku, voćkaricu. Sačuvati je od nestanka. Želja nam je u sljedećih 10 godina zasaditi najmanje 100.000 sadnica. To je minimum kako bi ova kultura opstala. Već smo jesenas posadili oko 700 sadnica u nekoliko županija, što je bila promotivna sadnja u eko školama, kako bi odaslali poruku drugima. Mi računamo da će se u to uključiti i ostale škole i turističke zajednice, te županije i gradovi kako bi ta murva bila zasađena, te kako bi se sačuvala. 

HR: Spomenuli ste i znanstveni program Neretve. O čemu je riječ?

Taj znanstveni program smo pokrenuli ove godine, a zove se skraćeno »Donja Neretva«. Pun naziv ovoga projekta je »Antropogeni utjecaj na geokemijski okoliš i zdravlje stanovnika donje Neretve«. Kao doktor medicine, specijalist, epidemiolog i medicinske ekologije, kao predavač na Medicinskom fakultetu, godinama, desetljećima pratim događanja koja su usko vezana uz ovaj dio Hrvatske. Konkretno, mislim na razna obolijevanja, na potrošnju umjetnih gnojiva. Devedesetih se pisalo i o bojnim otrovima u tom području, azbestu i o drugim stvarima. Pa čak i do nekih bizarnih natpisa. Svi su o tome samo pričali i pisali, ali nitko nije podnio dokaze za to, pa smo odlučili provesti jedno znanstveno istraživanje. Želimo ispitati situaciju i suočiti se s istinom i stajati iza svojih priča, bilo da je točna ili netočna. Taj će projekt koštati oko 3 milijuna kuna i planiramo što skoriji početak, a primjenjivat će se najsuvremenije metode identifikacije i utvrđivanje pojedinih elemenata.  

HR: Program »Plava zastava«, koji je dobro poznat u Hrvatskoj, također je program kojim se bavi vaša udruga. O čemu je riječ?

To je program za plaže i marine »Plava zastava«, koja je poznata u cijelom svijetu, a kod nas se provodi već 11 godina. Prošle je godine u Hrvatskoj postavljeno oko 145 plavih zastava, većinom na plažama i oko 20 marina. Ove godine očekujem da će se taj broj povećati za još 5-6 plavih zastava. Njih trebamo urediti i pripremiti u skladu sa standardima »Plave zastave«. To je program koji je fokusiran na zaštitu mora i obalnog pojasa, koji su u ekološkom smislu osjetljivi. Sama činjenica da preko 60 posto svjetske populacije živi na uskom pojasu od 50 km na obalama mora i oceana. Računa se da bi 2050. godine 75 posto populacije nastanilo to područje, jer se taj trend naseljavanja mora i oceana, spuštanja prema vodi nastavlja. Toliko milijardi ljudi u tom uskom pojasu, te ga radi toga sve više treba štititi i voditi računa o tome. »Plava zastava« je program koji je pomoć državama da se taj pojas sačuva. 

HR: Već dvije godine postoji natjecanje »Eko kviz« i u Vojvodini. Hoće li se ova suradnja i dalje razvijati?

Moram reći kako od samih početaka računamo na pomoć Hrvatskog nacionalnog vijeća. Svi naši dokumenti, papiri, testovi idu preko HNV-a, ove godine smo surađivali s članicom IO zaduženom za obrazovanje Stanislavom Stantić-Prćić. Za sada smo imali dobru i uspješnu suradnju i nadam se i daljnjoj suradnji, a jednako tako očekujemo da će HNV osigurati i pomoći ekipama iz udaljenijih mjesta da i oni sudjeluju na natjecanju. Tu prvenstveno mislim na Sontu, Sombor, Bački Monoštor, Bački Breg, da se natjecanje ne svede na samo ovih 5 škola, nego da se proširi i na druga mjesta gdje ima Hrvata. Tome se nadam već sljedeće godine, a do tada ćemo mi surađivati već na završnom svehrvatskom natjecanju u Segetu Donjem.