Arhiv tekstova
06.03.2009
Vijesti
Veleposlanik Kuprešak u posjetu Subotici
Novoimenovani veleposlanik Republike Hrvatske u Beogradu Željko Kuprešak posjetit će Suboticu idućeg petka 13. veljače. Prigodom posjeta veleposlanik će se susresti s predstavnicima Hrvatskog nacionalnog vijeća, NIU »Hrvatska riječ«, Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, predstavnicima hrvatskih udruga, te gradonačelnikom Subotice Sašom Vučinićem.
Jačanje povjerenja je zajednički interes
Predsjednik Skupštine AP Vojvodine Sándor Egeresi i ministar unutarnjih poslova u Vladi Republike Srbije Ivica Dačić složili su se na sastanku održanom 27. veljače u Novom Sadu, da je zajednički interes policije, građana i državnih institucija očuvanje stabilnosti, javnog reda i mira kao i, što je za Vojvodinu posebno značajno, skladnih međunacionalnih odnosa.
Na sastanku kojem su pokraj Egeresija i Dačića, prisustvovali i potpredsjednici Skupštine AP Vojvodine doc. dr. Branislava Belić i Siniša Lazić, predsjednik Odbora za sigurnost Skupštine AP Vojvodine Tomislav Bogunović, kao i najviši čelnici Ministarstva unutarnjih poslova, dogovoreno je formiranje zajedničke radne skupine koja će organizirati okrugli stol s ciljem jačanja povjerenja i suradnje između lokalnih zajednica i policije. Ovaj okrugli stol bit će održan sredinom travnja u Skupštini AP Vojvodine.
Predsjednik Egeresi i ministar Dačić razgovarali su i o potrebi zajedničke strategije za prevenciju međunacionalnih incidenata u Vojvodini, kao i o akciji koja bi pridonijela povećanju broja pripadnika različitih nacionalnih zajednica u policiji, kao i prilagođavanju obrazovnog sustava ovim potrebama, navodi se u propćenju Pokrajinskog tajništva za informacije.
Predsjednik Egeresi izjavio je na zajedničkoj konferenciji za novinare kako je na sastanku naglašena važnost suradnje Skupštine i Izvršnog vijeća Vojvodine, kao i lokalnih samouprava, s Ministarstvom unutar-njih poslova. »Naš zajednički interes, posebno ovdje u Vojvodini, jest čuvati i očuvati dobre međunacionalne odnose, jačati povjerenje između naših nacionalnih zajednica i spriječiti eventualne incidente. Tome će, siguran sam, pridonijeti i strategija prevencije na kojoj ćemo raditi, kao i okrugli stol koji će biti održan polovicom travnja«, naglasio je Egeresi.
Predsjednik Skupštine AP Vojvodine je rekao kako ga je ministar Dačić informirao o smanjenju broja međunacionalnih incidenata u Vojvodini prošle godine, u odnosu na prethodnu, te da je vođen razgovor i o obrazovanju policajaca na Policijskoj akademiji i tečaju za osnovnu obuku policajaca. »Učinit ćemo sve što je u našoj moći da i predstavnici nacionalnih zajednica u što većem broju upisuju Akademiju, analizirat ćemo nastavne programe i suočit ćemo se sa svim izazovima 21. stooljeća« , najavio je Egeresi.
Policija i građani na istoj zadaći
Potpredsjednik Izvršnog vijeća Vojvodine i pokrajinski tajnik za gospodarstvo István Pázstor i ministar unutar-njih poslova u Vladi Republike Srbije Ivica Dačić razgovarali su 27. veljače o potrebi jačanja povjerenja između građana i policije, kao i o unapređenju suradnje po pitanju školovanja i zapošljavanja pripadnika različitih nacionalnih zajednica u policiji.
Na radnom sastanku, kojem su prisustvovali i predsjednik Skupštine AP Vojvodine Sándor Egeresi i pokrajinski tajnik za obrazovanje dr. Zoltán Jeges, ocijenjeno je kako je zajednički interes pokrajinske administracije, Ministarstva unutarnjih poslova i građana, izgradnja dobrih odnosa koji se zasnivaju na međusobnom povjerenju. Ministar Dačić je ocijenio da je policija spremna učiniti neophodne korake kako bi se približila građanima, a da joj u tome može pomoći i jačanje suradnje s lokalnim samoupravama i pokrajinskim institucijama. Govoreći o sigurnosnoj situaciji u Vojvodini, potpredsjednik Pásztor posebno je ukazao na povremeno veoma napetu situaciju u Subotici, koja se mora popraviti zajedničkim akcijama u kojima bi sudjelovali policija, lokalna samouparava, ali i sami građani. Na sastanku je razgovarano i o prekategorizaciji i infrastrukturnom obnavljanju graničnih prelaza prema Mađarskoj, prije svega Bajmoka, Bačkih Vinograda, Đale i starog graničnog prijelaza kod Horgoša, navodi se u propćenju Pokrajinskog tajništva za informacije.
Za kvalitetnu medijsku scenu
Kvalitetna medijska scena, profesionalno novinarstvo, razvijanje svih vrijednosti demokratskog društva i stalna edukacija o našim najvećim vrijednostima – ciljevi su koje želimo postići kroz proračunsko financiranje medija i medijskih proizvoda u našoj pokrajini – izjavila je potpredsjednica Izvršnog vijeća Vojvodine i pokrajinska tajnica za informacije Ana Tomanova-Makanova, otvarajući stručnu raspravu o natječajnom financiranju medija u Vojvodini, koja je održana 26. veljače u Novom Sadu, prenosi www.vojvodina.gov.sr.
Ana Tomanova-Makanova je istaknula kako će svaki izdvojeni dinar biti utrošen namjenski, da izuzev natječaja neće biti raspoređivana sredstva, pa tako neće biti privilegiranih medija, a u povjerenstvima koja će odlučivati koji će se projekti sufinancirati, bit će i predstavnici samih medija. Prema njezinih riječima, uvest će se bodovni sustav i čitav postupak bit će transparentan.
Pomoćnik pokrajinske tajnice za informacije Kalman Kuntić predstavio je radne verzije budućih natječaja, uvjete i kriterije, kao i način ocjenjivanja, odlučivanja i prijavljivanja na natječaje.
Natječaji su, prema namjeni, svrstani u tri skupine. Po Kuntićevim riječima, natječaji za poticanje javnog informiranja bit će namijenjeni samo novim projektima, zatim sufinanciranju projekata u medijski nerazvijenim sredinama, višejezičnim programima, kao i za projekte u području javnog informiranja nevladinih i neprofitnih organizacija. U drugu skupinu svrstani su natječaji za sufinanciranje unapređenja programa i programskih sadržaja, gdje potpada i prevođenje sa srpskog na manjinske jezike i obrnuto, projekti za informiranje osoba s invaliditetom i za razvoj višejezičnih internet i multimedijalnih prezentacija. U treću skupinu potpadaju natječaji za sufinanciranje održavanja stručnih skupova, seminara i javnih rasprava, zatim za stipendiranje studenata medijskih struka, kao i novinarske nagrade.
Stručnoj raspravi odazvali su se predstavnici pokrajinskih, regionalnih i lokalnih novina, radija i televizija, kao i predstavnici medijskih cehova i neovisnih produkcijskih kuća i agencija.
Zainteresirani za status Hrvata
Dvočlano izaslantvo američkoga veleposlanstva u Beogradu – kojega su činili službenica za politička pitanja Bianca Menendez i viši politički specijalist Denis Ibišbegović – posjetilo je prošle srijede 25. veljače sjedište Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini. Razgovarajući tom s čelnicima stranke izaslanstvo veleposlanstva istaknulo je da sa zanimanjem prate stupanj ostvarivanja manjinskih prava u Srbiji i s tim ciljem prikupljaju informacije od vodstva manjinskih zajednica. U tom smislu predstavnici DSHV-a su su razgovoru predočili aktualno stanje i problematiku Hrvata u sferi političkog ali i drugim oblastima društvenog života.
»Mislim da nema te stranke koju ne zanima što misle Sjedinjene Američke Države, odnosno predstavnici njihova Veleposlanstva«, rekao je nakon sastanka u izjavi za HR dopredsjednik DSHV-a Dujo Runje. »Nastavak je to bliske suradnje koja je ranije uspostavljena s veleposlanstvom SAD-a. I do sada su puno značili razgovori i komunikacija, da je DSHV je bio u prigodi iznijeti svoje poglede u vezi, prije svega, statusa Hrvata u Vojvodini i Srbiji i oko rješavanja njihovih problema. Naišli smo na razumijevanje i u dobroj mjeri bili smo suglasni u nekim stavovima. Veliki je interes Veleposlanstva SAD-a za nas i našu zajednicu i time daju značaj i hrvatskoj zajednici, a u slučaju da dođe do određenih problema, našli smo sugovornike kojima se možemo javiti i razmijeniti iskustva, pa čak i djelovati u slučaju potrebe«, rekao je Runje.
Četveročlano izaslanstvo DSHV-a činili su predsjednik stranke Petar Kuntić te potpredsjednici Josip Gabrić, Martin Bačić i Dujo Runje.
D. B. P.
Sjednica UO NIU »Hrvatska riječ«
Usvojeno izvješće o poslovanju za 2008.
Izvješće o poslovanju Novinsko-izdavačke ustanove »Hrvatska riječ« u 2008. godini usvojeno je 26. veljače, na sjednici Upravnog odbora ove ustanove. Prilikom razmatranja izvješća o poslovanju, istaknuto je kako su vlastiti prihodi veći za 20 posto u odnosu na prethodnu godinu, što se postiglo povećanjem prodaje tjednika, knjiga i povećanjem broja reklama na stranicama tjednika, a da cijene nisu povećane. Sjednici su nazočili: predsjednica Upravnog odbora Vesna Prćić i članovi Slaven Bačić, Ivan Gregurić, Dražen Prćić, Zvonko Sarić, Josip Stantić i Tomislav Žigmanov, kao i direktor ustanove Ivan Karan.
Kako je u tijeku formiranje radio-televizijske redakcije u okviru NIU »Hrvatska riječ«, direktor Ivan Karan je iznio informacije kako su počeli razgovori s direktorom subotičke YU-Eco televizije o suradnji na planu emitiranja emisije na hrvatskom jeziku, kao i da su pokrenuti razgovori s predstavnicima Radio Sombora glede pokretanja emisije na hrvatskom jeziku na valovima ove radio postaje, a predstoji i razgovor s vodstvom Radiotelevizije Vojvodine u cilju početka suradnje. Direktor Ivan Karan je naglasio kako se nakon otvaranja dopisništva »Hrvatske riječi« u Somboru planira širenje dopisničke mreže na području Plavne, Vajske, Bača i Stanišića i poboljšanje uvjeta rada dopisnika osiguranjem računala, foto-aparata, diktafona i druge opreme potrebne za novinarski rad, te da se NIU »Hrvatska riječ« svojim projektima planira uključiti u programe predpristupnih fondova Europske Unije koji su predviđeni za zemlje članice, kandidate i potencijane kandidate za EU.
Prije sjednice Upravnog odbora, ovo je izvješće jednoglasno usvojio Nadzorni odbor NIU »Hrvatska riječ«. Na sjednici Nadzornog odbora bili su prisutni predsjednik Pajo Đurašević, zamjenik predsjednika Ladislav Suknović i članica Ljubica Vujković Lamić.
Z. S.
Prvi broj »Hrvatskog Majura«
Prvi broj »Hrvatskog Majura«, glasila Mladeži Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini, promoviran je na drugom prelu Mladeži DSHV-a. »Hrvatski Majur« donosi kronologiju aktivnosti reorganizirane Mladeži DSHV-a, a ovo glasilo će se objavljivati kao podlistak stranačkog glasila DSHV-a »Glas ravnice«. Urednik glasila »Hrvatski Majur« je predsjednik Mladeži Siniša Skenderović, a ime glasila je odabrano prema nazivu naselja Hrvatski Majur, koje je jedino mjesto s hrvatskim predznakom u Republici Srbiji.
»List Mladeži DSHV-a izlazit će periodično. Cilj nam je putem glasila promovirati aktivnosti naše mladeži koje se odvijaju tijekom godine. Nakon što su u Domu DSHV-a renovirane prostorije za potrebe rada mladeži planiramo u tom prostoru održavanje programa za mlade, seminara, književnih večeri i različitih oblika druženja za mlade i članove stranke. U našim prostorijama ubrzo ćemo upriličiti izložbu radova tehničkog urednika glasila ‘Hrvatski Majur’ Drage Poljakovića Kovačeva. Planiramo i održavanje seminara za naše dopisnike, koji će se održati u suradnji s NIU ‘Hrvatska riječ’. Planova i aktivnosti je zaista mnogo. Vodstvo Mladeži DSHV-a ići će u ožujku na konvenciju Hrvatske demokratske zajednice, koja će biti održana u Zagrebu, a nakon osnivanja Mjesne organizacije Mladeži DSHV-a u Sonti prošlog petka, u planu je osnivanje mjesnih organizacija u Baču, Vajskoj, Plavni, Zemunu, Bezdanu, Bačkom Bregu i Stanišiću«, kaže članica predsjedništva Mjesne organizacije Mladeži DSHV-a u Đurđinu Verica Kujundžić.
Z. S.
Katolički i pravoslavni radio zajedno
u Subotici i Somboru
Koordinator »Radio Marije« Csaba Kovacs najavio je da će ta katolička radio postaja svoju frekvenciju koristiti zajedno sa Srpskom pravoslavnom crkvom (SPC) u Subotici i u Somboru, piše RTV.
Kovač je za informativnu internetsku stranicu »Vajdasag ma« rekao da će u ova dva grada u roku od 90 dana preći na »sendvič program«, odnosno Radio Marija će emitirati 12 sati, a SPC preostalih 12 sati na istim frekvencijama, u raznim intervalima.
Dodao je da će na vlastitim frekvencijama Radio Marija imati cjelodnevni program na mađarskom i hrvatskom jeziku.
Studio »Radio Marije« u Novom Sadu počeo je s radom prije pet godina, a u Subotici prije tri godine.
Radio Marija je dobila frekvenciju od Republičke radiodifuzne agencije i na osnovi toga će, uz Sombor i Suboticu, ova radio stanica emitirati program u Novom Sadu i u Plandištu.
Priredio: Zvonko Sarić
Hrvatska želi turiste iz Srbije
Masovni nastup hrvatske turističke ponude na upravo završenom Sajmu turizma u Srbiji potvrđuje da su se Dalmatinci i Istrani zbog recesije i straha za ovogodišnju turističku sezonu okrenuli do sada zapostavljenom tržištu – Srbiji, piše zagrebački Jutarnji list.
Na ovogodišnjem sajmu u Beogradu prvi su put nastupili predstavnici čak 17 dalmatinskih turističkih agencija, predstavljenih na zajedničkom štandu Županijske komore Split, dok je Istarska turistička zajednica ovogodišnji region-partner Sajma. Osim njih, na Sajmu su samostalno predstavljena turistička mjesta Makarske rivijere: Baška Voda, Makarska, Gradac, te Jelsa na Hvaru, a prvi su se put pojavili i poznati hotelijerski lanci iz Opatije.
Direktor Turističke zajednice Istre Tomislav Popović izjavio je za Jutarnji list kako oni žele privući do 30 posto više turista iz Srbije. »Srpski turisti čine manje od jedan posto ukupnog broja turista u Istri, a cilj nam je doći do dva posto svih turista«, rekao je Popović.
U izjavi za Hrvatsku riječ, Tomislav Popović je prije mjesec dana rekao kako je tržište Srbije jedno od rijetkih na kojem hrvatski turistički djelatnici mogu očekivati rast.
»Turisti iz Srbije u Istri odsjedaju u hotelima i u privatnom smještaju, i to u privatnom smještaju koji u Istri danas ima visoku razinu kvalitete. U Istri nema incidentnih situacija, ovdje je sigurnosna situacija u redu, što nisam siguran da bismo mogli reći za neka druga područja u Hrvatskoj«, rekao je tada Popović.
Predstavnici Beogradskog sajma su, inače, tijekom ove manifestacije održane od 26. veljače do 1. ožujka, stalno izjavljivali kako je ponuda Hrvatske bila najveća od svih zemalja.
Podsjetimo, prošle je godine na hrvatsku obalu došlo tek 87.633 srpskih turista, što je za 14 posto više nego 2007. godine, ali ta je brojka i dalje mizerna, posebno u usporedbi s turističkim priljevom iz Srbije za vrijeme bivše Jugoslavije.
Posljednjih su godina za turiste iz Srbije najprivlačnije bile grčke i turske destinacije, a zatim egipatske i crnogorske.
Na Sajmu je sudjelovalo 850 izlagača iz cijelog svijeta.
Z. P.
HNV: Utorkom informacije o obrazovanju
Za sve koji žele dobiti informacije vezane uz obrazovanje na hrvatskom jeziku, Ured Hrvatskog nacionalnog vijeća (Preradovićeva 4) u Subotici otvoren je svakoga utorka od 12 do 16 sati. Dodatne informacije možete dobiti na telefon Ureda: 024/556-898.
Jeremić: Nije osuđena Srbija
»Presude Haškog tribunala petorici iz državnog vrha Srbije su presude pojedincima, a ne Srbiji kao državi«, izjavio je prošloga tjedna ministar vanjskih poslova Vuk Jeremić. On je, gostujući u emisiji »Poligraf« na TV B92 rekao da je Milan Milutonović zapravo jedini optuženi koga su građani Srbije izabrali, i da je upravo on dobio oslobađajuću presudu. Vuk Jeremić očekuje da će optuženi pred Haškim tribunalom uložiti žalbe na presude koje su dobili.
»Ja bih se uzdržao od toga da kažem šta osobno mislim o Haškom tribunalu. Mogu kao građanin kazati da ne poznajem nikoga tko nije duboko začuđen činjenicom da iz haške sudnice ljudi poput Ramuša Haradinaja i Nasera Orića izlaze kao pobjednici, nasmijani, oslobođeni, a da se gotovo svima koji su pred tim sudom optuženi iz Srbije dešava ovo što se dešava«, rekao je Jeremić.
On je, međutim, naveo da će Srbija nastaviti surađivati s Haškim tribunalom sve dok se ne ispune sve obveze, kada, kako je rekao, Srbija više neće imati ni potrebu ni obvezu da s tom institucijom i s ljudima iz nje »ima bilo što«.
On je rekao da ne vjeruje da će presuda Haaga državnom i vojnom vrhu Srbije imati utjecaj na odluku Međunaronog suda pravde o pitanju legalnosti kosovske neovisnosti i da Srbija nije izgubila zaštitu međunarodnog svjetskog poretka.
»Ne vidim zašto bi 10 godina kasnije jednoj vrlo različitoj, potpuno promijenjenoj Srbiji, demokratskoj, okrenutoj prema europskim integracijama i procesu pomirenja, bila nametnuta kazna za bilo čije grijehe, koji nisu bili naplaćeni onoga trenutka kada je režim Slobodana Miloševića poražen«, smatra Jeremić.
Podsjetimo, Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) oslobodio je prošloga četvrtka bivšeg srbijanskog predsjednika Milana Milutinovića optužbi za zločine protiv čovječnosti te kršenje zakona i običaja ratovanja na Kosovu 1999., a petoricu suoptuženika osudio je s 15 do 22 godina zatvora. ICTY je osudio bivšeg premijera SR Jugoslavije Nikolu Šainovića, zapovjednika Jugoslavenske armije Nebojšu Pavkovića i generala Sretena Lukića na po 22 godine zatvora, proglasivši ih krivima za svih pet točaka optužnice. Dvojica drugih suoptuženika u predmetu, bivši zapovjednik jugoslavenske vojske Dragoljub Ojdanić i general Vladimir Lazarević, proglašeni su krivima za dvije točke optužnice i osuđeni su na po 15 godina zatvora.
Predsjednik Egeresi primio izaslanstvo Republike Mađarske
Predsjednik Skupštine AP Vojvodine Sandor Egeresi primio je 2. ožujka delegaciju Kancelarije premijera Republike Mađarske na čelu s državnim tajnikom zaduženim za vanjske odnose i nacionalnu politiku Gemesi Ferencom.
U razgovorima, u kojima su sudjelovali i: glavna direktorica u Kancelariji premijera dr. Erika Terzsek, generalni konzul Republike Mađarske u Subotici Ferenc Nagy, odnosno šef poslaničkog kluba Mađarske koalicije u Skupštini AP Vojvodine dr. Tivadar Tot, bilo je riječi o daljnjem produbljivanju dobre suradnje između Republike Mađarske i Republike Srbije. Obostrano je naglašen značaj kulturne suradnje u sklopu koje će se organizirati redovita predstavljanja mađarske, odnosno srpske kulture u gradovima dviju zemalja, s posebnim osvrtom na dostignuća Mađara koji žive u Srbiji, odnosno Srba u Mađarskoj.
Predsjednik Egereši je obavijestio goste o aktivnostima u svezi novog Statuta AP Vojvodine i naglasio je da se otpori prema tom dokumentu javljaju prvenstveno od strane onih snaga koje su protiv decentralizacije i europskog puta Srbije, ali je izrazio očekivanja da će Narodna skupština Republike Srbije usvojiti predloženi dokument.
Državni tajnik Gemesi je naglasio da je regionalizacija jedno od osnovnih načela Europske Unije i u tom smislu bi decentralizacija predstavljala izuzetno pozitivan signal od strane Republike Srbije na putu prema europskim integracijama. On je posebno istaknuo i prednosti decentralizacije i regionalizacije s aspekta dostupnosti fondovima Europske Unije.
U razgovorima o položaju mađarske nacionalne zajednice sa zadovoljstvom je konstatirano smanjivanje broja incidenata na etničkoj osnovi u AP Vojvodini, navodi se u priopćenju iz kabineta predsjednika Skupštine AP Vojvodine.
Okrugli stol o medijskoj regulativi
Potpredsjednik Skupštine AP Vojvodine Branimir Mitrović bio je domaćin okruglog stola o medijskoj regulativi, koji je u organizaciji Nezavisnog udruženja novinara Vojvodine održan u ponedjeljak u pokrajinskom parlamentu, navodi se u priopćenju iz njegova kabineta. Okrugli stol je organiziran povodom objavljivanja specijalnog izdanja »Srpske pravne revije«, posvećenog aktualnim pitanjima i problemima medijske regulative u Srbiji.
Obraćajući se sudionicima okruglog stola potpredsjednik Branimir Mitrović je rekao da nastojanja da se riješe nagomilani problemi u medijima zaslužuju potporu Skupštine Vojvodine.
»Kada je riječ o oblasti medija najavljuje se donošenje novih zakona ili izmjene postojećih, a sve s ciljem usklađivanja domaće regulative s europskim standardima. Prilagođavanje domaće regulative europskoj u prijevodu znači uvođenje reda, prihvaćanje europskih standarda i vrijednosti, drukčiji odnos vlasti prema javnosti, transparetnost u radu, a za nas u Srbiji i stavljanje točke na način razmišljanja, navike i sustav vrijednosti koji je obilježio posljednjih 20 godina naše povijesti«, naveo je Mitrović.
Osim potpredsjednika Skupštine AP Vojvodine na okruglom stolu o medijskoj regulativi govorili su i: urednici izdanja »Srpske pravne revije« Vladimir Todorić i Dragan Veljović, profesor Filozofskog fakulteta u Novom Sadu dr. Radivoj Stepanov, predstavnik OESS-a Miroslav Janković, novinarka Zsuzsana Szerencses i predsjednik NDNV-a Dinko Gruhonjić.
