Arhiv tekstova Arhiv tekstova

Važan pro­jekt na­ci­o­nal­ne kul­tu­re

Sombor je 10. lipnja bio središte interesiranja kulturne javnosti koja se slijevala prema dva centra kulturnih događanja u gradu. Dok su fanfare najavljivale 12. kazališni maraton, koji je otvorio pomoćnik ministra kulture u Vladi Rrepublike Srbije Ivan Ivanović (umjesto najavljenog ministrovog dolaska), kulturni djelatnici grada okupljali su se i u prostorijama HKUD-a »Vladimir Nazor«. Povod je bio predstavljanje Leksikona podunavskih Hrvata, Bunjevaca i Šokaca, čiji je prvi svezak izašao tijekom ove godine.
    Somborci su vrlo ozbiljno shvatili značaj ovog projekta, imajući u vidu činjenicu da su od povijesti na ovamo ovakvi pothvati uvijek nailazili na određene teškoće, nerazumijevanja (ili pogrešna razumijevanja), pa čak i na otpor. Sjetimo se samo »prašine« koja se digla prije 20 godina pri pojavi prvog hrvatskog biografskog leksikona. Ondašnji tipovi društvenog uređenja komunistički orijentiranih država, kamo je spadala i naša, nisu poznavali nacionalne leksikone slijedeći primjer SSSR-a, koji ne samo da nije poznavao, nego nije ni priznavao nacionalne biografske leksikone (tobože otkrivaju vojne i državne tajne, a u stvarnosti se izbjegava uvrštavanje mnogih književnika i znanstvenika koje je komunizam osudio na zaborav).
HRVATSKA PETSTOLJETNA TRADICIJA: Sredinom XV. stoljeća na hrvatskom tlu napisan je prvi biografski leksikon »De viris illustribus« Zadranina Jurja Benje (Gregorius Begna) koji se u rukopisu čuva u Biblioteci Marciana u Veneciji, kako saznajemo iz prvog opširnijig pregleda hrvatskih biografskih leksikona koji je napisao Žarko Domjan, a koji je objavljen 1987. godine u Austriji (Österreichische Akademie der Wisenschaften), a sljedeće godine u Hrvatskoj (na hrvatskom jeziku) kao »Biografske zbirke i leksikoni u Hrvata. Jedan doprinos povijesti hrvatske kulture«.
    Prvi prijedlog za izdavanje općeg nacionalnog leksikona u Hrvatskoj iznio je godine 1905. Velimir Deželić po uzoru na slična djela koja su tada već imali mnogi europski narodi (vidjeti V. Deželić, O hrvatskom Biografskom leksikonu, Vitezović 2, 1905, br. 2-3 str. 21 u kalendaru »Bog i Hrvati« za godinu 1905. i 1906). Deželić je zamislio sam pripremiti zamišljeni leksikon koji bi po njegovom planu trebao biti gotov za 20 godina za proslavu 1.000 obljetnice hrvatskog kraljevstva.
    Teški dani za ovaj projekt nastupili su 1918. godine, da bi Akademija 1922. odustala od ovog projekta, odnosno on je realiziran u skromnijem obliku 1925. godine u publikaciji »Znameniti i zaslužni Hrvati te spomena vrijedna lica u hrvatskoj povijesti od 952. do 1925. godine (sam Deželić je za ovu ediciju napisao više od polovice biografija u tom djelu – točnije 1.114).
    Znameniti i zaslužni Hrvati su i dandanas važno i nenadomjestivo vrelo biografske informacije, stoga ne čudi pretiska tog djela 1990. godine.
NEZANEMARLJIV DOPRINOS SOMBORACA: Možda je baš ta činjenica zainteresirala mnoge kulturne djelatnike koji su se pojavili na promociji Prvog sveska Leksikona podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca. Na skupu koji je otvorio predsjednik HKUD »Vladimir Nazor« Šima Raič, našlo se, osim članova Društva, prijatelja i suradnika i nekolicina ravangradskih kulturnih radnika iz Gradske biblioteke, Historijskog arhiva, Informativnog i Kulturnog centra, zatim iz jedine (sic!), knjižare u gradu, ali i predstavnici lokalne vlasti kao što su Jovan Vujičić, nedavno smjenjeni gradonačelnik Sombora, i Anita Beretić, zastupnica u republičkom parlamentu.
OTRGNUTI OD ZABORAVA: Šima Raič, predsjednik HKUD »Vladimir Nazor«, domaćin večeri, pozdravio je nazočne i dao riječ Alojziju Firanju, koji koordinira rad sa suradnicima iz Sombora i okolice, napose iz šokačkih mjesta. Firanj je u svom izlaganju podsjetio na historijat sudjelovanja Somboraca u radu na Leksikonu koji je otpočeo prije gotovo dvije godine.
    Urednik Leksikona dr. Slaven Bačić, prepoznavši problem u činjenici da povijest našeg naroda na ovim prostorima nije dovoljno memorirana, a prije svega nije sintetizirana, imajući u vidu maksimu da sve što nije zabilježeno ne postoji, došao je na ideju s grupom suradnika, da ostavi specifičan, znanstveni trag postojanja bunjevačko-šokačkog etnikuma na ovim podunavskim prostorima, kako u obradi osoba, toponima, karakterističnih ili jedinstvenih običaja, tako i širih povijesnih događaja ili ličnosti koji su utjecali na život našeg naroda na ovim prostorima, čime svaka eventualna primjedba o etnocentrizmu postaje u najmanju ruku lascivna. »Osnovna namjena Leksikona jest steći osnovna saznanja o nama samima iz prošlosti, ali i sadašnjosti na temelju prikupljanih faktografskih podataka, povijesnih pregleda, ali i kritičkih ocjena. Namjena Leksikona je i popuniti praznine koje su često znale nastati ne zbog neznanja ili nedovoljnog istraživanja, nego zbog namjere da se određeni događaji ili činjenice prešute, ili drugačije prikažu, ne bi li im se umanjila važnost. U istraživanjima smo nailazili na zanimljive podatke i saznanja kao, ona o mađarskom nogometašu Albertu Florijanu koji je po majci bio Šokac, ili jednom pseudonimu Josipa Andrića«, rekao je dr. Bačić.
    Odgovarajući na pitanja Rade Šumonje, nekadašnjeg direktora Povijesnog arhiva Sombora, dr. Bačić je naglasio kako »rad na Leksikonu nije bio samo kompilacijski. Osim literature korištena je i izvorna građa na primjer Župnog ureda sv. Terezije Avilske, fondovi plemićkih porodica s geneološkim podatcima, rezultati popisa stanovništva i drugi objavljeni i neobjavljeni izvori. Naišli smo i na neke netočne podatke u drugim leksikonskim izdanjima pa smo to izmijenili – nadopunili.«
    Član Uredništva Leksikona Tomislav Žigmanov značaj Leksikona vidi u povijesnom smislu jer on je »naše znanje o nama samima, o našem boravku, napose kada se zna da se vrlo malo ljudi do sada bavilo poviješću Bunjevaca ili Šokaca uz Antu Sekulića i Somborca Iliju Džinića.
ZADOVOLJENI ZNANSTVENI KRITERIJI: U svom izlaganju Žigmanov, osvrćući se na samu koncepciju edicije, predloženu strukturu biografija, kriterije za uvršćivanje, odstupanja od uobičajene prakse u svijetu da se u nacionalne leksikone uvršćuju živuće osobe, ukazao je i na teškoće pri izradi Leksikona koje se ogledaju prije svega u kadrovskom deficitu. »Sa zadovoljstvom treba naglasiti da unatoč teškoćama, Leksikon zadovoljava najviše znanstvene kriterije i da je u potpunosti odgovorio izazovu zapisati, obraditi, protumačiti i vrednovati ono što je dio našeg trajanja ovdje i dio nas samih«, zaključio je na kraju svog izlaganja Žigmanov.
    Suradnik na Leksikonu iz Sombora prof. Matija Đanić izrazio je svoju nadu, kako će Leksikon naći mjesto u svakoj kući, u svakom domu, naglasivši da grad Bač, koji je presudan za povijest Bačke i našeg naroda na ovim prostorima, ne smije biti zanemaren.
    Somborska promocija Leksikona značajna je prije svega jer je šira znanstvena i kulturna javnost upoznata sa sadržajem Leksikona, ali i zbog nade da će Leksikon okupiti oko sebe još suradnika, koji će obogatiti i upotpuniti njegov sadržaj, napose kada je u pitanju šokački etnikum, premda su Somborci, kako je tijekom izlaganja više puta naglašeno, dali značajan doprinos već i prvom svesku s oko desetak od ukupno 82 obrađene natuknice.
    Leksikon, ovaj važan projekt nacionalne kulture, pruža nesumnjive garancije o tome kako mnoge značajne osobe neće otići u tamu povijesnog nepovrata.

  • Doček NS2020
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • VRHRS
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika
  • DigitalDay