Arhiv tekstova

U okviru pratećih programa retrospektivne izložbe Bili smo heroji: Bálint Szombathy (1971. – 2014.), u Modernoj galeriji Likovni susret organizirana je tribina naslovljena Mali heroji: običan čovjek u postkomunizmu.

Kustos izložbe i povjesničar umjetnosti Nebojša Milenković istaknuo je kako su na izložbi predstavljeni politički radovi subotičkog umjetnika Bálinta Szombathya te ona označava i njegov simbolički povratak u svoj grad, budući da je prošlo 25 godina od kada je posljednji put izlagao u Likovnom susretu. Od 1968. godine, kada je Szombathy izveo svoj prvi antiratni performans pa sve do danas, u njegovom radu politika je ne samo prisutna nego i određujuća i dominantna. 

 

Potraga za identitetom

 

»U sedamdesetim godinama Bálint se bavio prelamanjem ideologije preko leđa tog običnog čovjeka. On je srednjoeuropski umjetnik ne samo zato što je rođen u Subotici, živi u Budimpešti i putuje i izlaže u bivšim socijalističkim zemljama, nego upravo zato što njegova umjetnost tematizira potragu istočnoeuropskog čovjeka za svojim identitetom, bilo pravim bilo izgubljenim, bilo nametnutim. Ta umjetnost je nastajala na buntu ’68. godine, pokušaju stvaranju kritičke kulture u bivšoj Jugoslaviji. U skladu s Titovom politikom »sjedenja na ogradi«, ta država je čas bila totalitarna, a čas demokratskija nego mnoge zemlje Zapada. Tako se i umjetnost u njoj jednako kretala ovisno od aktualnih političkih tokova. Međutim, Bálint Szombathy nikada nije pravio kompromise ni sa sredinom, niti sa samim sobom, što je možda na ovoj izložbi vidljivije nego na ostalim njegovim izložbama. U ’90-im godinama on je jedan od naših prvih umjetnika koji neposredno reagira na ratnu stvarnost dok je čitava zemlja bila anestezirana Miloševićevom propagandom, dok su se mediji pravili da se ti ratovi ne dešavaju«, kazao je Milenković ističući da je Szombathy umjetnik koji afirmira ulogu umjetnika kao društvenog i političkog subjekta, jer kada se u jednom društvu dešava rasulo umjetnik nema pravo na autonomiju svoje umjetnosti, »nego mora biti aktivni sudionik, netko tko će društvu, kao politički subjekt, nametati svoje stavove, govoriti o onome o čemu se šuti ili nije popularno govoriti«.

 

Promišljati stvarnost

 

Ukazujući na niz situacija od kraja 80-ih godina na ovamo u kojima građani nisu učinili ništa od onoga što su ipak mogli učiniti da spriječe katastrofu koja se približavala, pisac Teofil Pančić je kritički govorio o konformizmu malog čovjeka. »Taj mali čovjek ima svoj dio odgovornosti za prilike u kojima živi, jer isuviše često ne želi promišljati stvarnost koja ga okružuje, ne želi se angažirati u tome. Ta priča – nek misli o tome tko je plaćen – tebi će se obiti o glavu. Svaka ideja da je politika, društveni angažman, nešto apstraktno i nešto što je meni daleko i što se mog života ne tiče je jako varljiva, jer prokletstvo politike je upravo činjenica da ona zapravo prodire u sve pore društva i  prije i kasnije ona dođe do tebe, dođe u tvoj stan, obitelj, tvrtku, dođe u školu tvog djeteta... Mislim da ljudi, koji smatraju da mali čovjek ne može ništa uraditi njega smatraju nekom vrstom malodobnog stvorenja, da ne kažem, možda i retardiranog stvorenja«, kazao je Pančić ističući da nekada i prenaglašeno kritizira tog malog čovjeka upravo s namjerom da ga potakne na aktivan životni stav u kojemu mora uzeti svoju sudbinu u ruke, a ne prepustiti drugima da odlučuju u njegovo ime. 

 

Gubitak dostojanstva

 

Antropolog Marko Balažević kazao je da, govoreći vrlo generalno, ljudi u postkomunističkom društvu zajednički dijele ne samo osjećaj izgubljenosti i neizvjesnosti već i jedan relativan osjećaj gubitka, ne samo društveno-ekonomske moći, ne samo gubitka poslova, nego i gubitka dostojanstva. »U tom dijelu mi je najzanimljivije kako su se klase same transformirale od nekih tehnokratsko-menadžerskih, jugoslavenskih, socijalističkih klasa koje su mahom uspjele pretvoriti svoj politički upravni kapital u ekonomski kapital u toj kriminalnoj privatizaciji, i na drugoj strani je radnička klasa koja je ne samo osiromašila, nego je također izgubila neki svoj status, simbol i dostojanstvo.«

Izložba Bili smo heroji: Bálint Szombathy bit će postavljena u Likovnom susretu do 29. studenoga.