Arhiv tekstova

»Književno prelo«, koje je po treći put organizirala Hrvatska čitaonica, održano je u petak 20. veljače u prepunoj dvorani Hrvatskog kulturnog centra »Bunjevačko kolo« u Subotici. Tijekom večeri, odnosno »večere za dušu«, kako su je voditelji najavili, na »meniu« su bile riječi predstavljene na različite načine –  kazivanjem, pjevanjem, pokretnim slikama i dramom.

SAGA I FILM: Na početku večeri prikazan je film Rajka Ljubiča »Sve arende u sluge Ente« koji je snimljen po jednoj od pripovijesti iz knjige »Prid svitom – Saga o svitu koji nestaje« Tomislava Žigmanova. Ovom je prigodom pročitan tekst o knjizi »Sagom zakovani u 14 slika bez okvira« čiji je autor subotički pjesnik Mirko Kopunović. »U deset pripovjesti o oporim i teškim, isprepletenim sudbinama pet žena i pet muškaraca oslikao je Tomislav život onih koji su tu bili prije nas, onih koje smo znali, susretali, vidjeli, s njima govorili, družili se, možda i sami to bili. Život nimalo lak, prepun teških iskušenja, nemogućnosti, neimaštine, nepravdi, pomirbe s krivim putem, ali zato i ustrajnosti, postojanosti, vjernosti, vrednoći i vjeri. Nadi i ljubavi. Pripovijesti u knjizi su dio nas, vremena nam prošlog, događaji nas dodiruju i diraju svojom autentičnošću i mi njima okupirani postajemo dio njih.« 

VOLJENA RAVNICA: Tijekom večeri, riječju i pjesmom predstavljena je knjiga pjesama »Voljena ravnica« subotičke pučke pjesnikinje Đule Milodanović, a nakon toga i knjiga igrokaza za djecu »Mali diplomat i drugi igrokazi« koju je objavila Hrvatska čitaonica u Subotici, a izbor igrokaza za knjigu napravila je ravnateljica Hrvatske čitaonice Katarina Čeliković. Govoreći o drugoj knjizi igrokaza Katarina Čeliković predstavila je autore nekoliko dramskih igrokaza u knjizi koji su ujedno bili i gosti »Književnog prela«. O knjizi »Voljena ravnica«, koju je objavio Katolički institut za kulturu, povijest i duhovnost »Ivan Antunović«, i njezinoj autorici, 71-godišnjoj Đuli koja je rođena na salašu kraj Starog Žednika, govorio je predsjedavajući Instituta mons. dr. Andrija Kopilović. Tom je prigodom rekao kako se Đula oprobala u mnogim vrstama pučke umjetnosti. Đula poeziju piše od rane mladosti, ali se oprobala i u pisanju igrokaza i skečeva. Sa svojim sestrama, Anom i Tezom među prvima je počela izrađivati slike u tehnici slame te se smatraju začetnicama ove umjetnosti naive. Poezija joj je objavljivana u »Zvoniku«, u kalendaru »Subotička Danica«, te u knjigama izabranih stihova sa susreta pjesnika »Lira naiva«. 

Voditeljski par Nevena Mlinko i Lazar Cvijin kazivali su pjesme Đule Milodanović, Kerske su kraljice pjevale njezine pjesme, a  vokalna solistica Antonija Piuković je uz pratnju Subotičkog tamburaškog orkestra otpjevala pjesmu »Subotica vridnija od zlata« skladana po Đulinim stihovima.