Arhiv tekstova

Proizvođači mlijeka našli su se u teškoj situaciji kada su pojedine mljekare najavile da će prekinuti otkup ovog poljoprivrednog proizvoda zbog velikih zaliha. Ministar poljoprivrede, šumarstva i  vodoprivrede Saša Dragin podsjetio je da je problem viška mlijeka na tržištu nastao kada je koncem 2007. godine dozvoljen bescarinski uvoz 4.000 tona mlijeka u prahu. Te zalihe još nisu potrošene, a kako su uvozne cijene mlijeka u prahu mnogo niže, konditorska industrija neće otkupljivati mlijeko u prahu iz domaće proizvodnje. 

Tako su prošlog tjedna pojedine mljekare otkazale otkup sirovog mlijeka od poljoprivrednika u srednjem Banatu, isto je učinila i mljekara »Somboled« iz Sombora, koja je većoj grupi proizvođača mlijeka otkazala otkup, nakon čega je ministar Saša Dragin tražio od Vlade Srbije da odobri Robnim rezervama otkup 300 tona mlijeka u prahu domaće proizvodnje, kako bi se stabiliziralo tržište. Inicijativa je urodila plodom i Vlada je odobrila Republičkoj direkciji za robne rezerve interventan otkup 300 tona mlijeka u prahu od mljekara u Srbiji. Ukoliko konkuriraju za otkup mlijeka u prahu,  mljekare će biti u obvezi nastaviti s otkupom svih ponuđenih količina sirovog kravljeg mlijeka od primarnih proizvođača.  

»SUBOTIČKA MLEKARA« SE GUŠI U ZALIHAMA: Izgleda da interventni otkup 300 tona mlijeka u prahu ipak neće riješiti probleme mljekara i proizvođača. »Subotička mlekara« je najavila otkaz otkupa mlijeka od 500 manjih individualnih proizvođača. Direktor »Subotičke mlekare« Dušan Grujić kaže da su otkup otkazali do 1. ožujka, jer odluka o interventnom otkupu 300 tona domaćeg mlijeka u prahu ne znači mnogo.

»Gušimo se u zalihama. Naša mljekara ima na zalihama 700 tona mlijeka u prahu, što je izraženo u litrama sedam milijuna litara mlijeka, a dnevno uspijevamo prodati svega 80.000 litara mlijeka. Mljekarska industrija u Srbiji drži na zalihama najmanje 3.000 tona mlijeka u prahu. To je ogromna količina. Situcija na tržištu mlijeka mogla bi se stabilizirati samo u slučaju da Robne rezerve otkupe 2.000 tona mlijeka u prahu. Problem je i što smo morali spustiti cijene mlijeka u prahu. Realna cijena punomasnog mlijeka u prahu je po kilogramu 420 dinara, a  mi smo je skinuli na 295 dinara, jer su uvozne cijene niže i konditorska industrija neće otkupljivati mlijeko u prahu iz domaće proizvodnje. Trenutne zalihe ‚Subotičke mlekare‘ su dovoljne da u iduća dva mjeseca ne moramo otkupiti niti jednu litru mlijeka«, kaže Dušan Grujić i ističe, kako je ovo akcionarsko društvo moralo podizati bankarske kredite kako bi isplatilo otkupljeno mlijeko. 

»Možemo otkupiti samo onoliko mlijeka koliko možemo prodati. To je ekonomska logika A tko bi i radio drugačije? Podizali smo bankarske kredite kako bi se isplaćivalo preuzeto mlijeko. Evo, prošlog tjedna isplaćeno je za svo preuzeto mlijeko u siječnju, a znamo da mnoge mljekare tek sada isplaćuju za mlijeko koje su preuzele još u lipnju i srpnju prošle godine. Donijeti odluku o otkazu otkupa za manje individualne proizvođače, od kojih pojedini imaju samo jednu ili dvije krave, nije lako. Nastavljamo s otkupom mlijeka do 1. ožujka, ali ako se ništa ne promijeni na tržištu bit ćemo prinuđeni obustaviti otkup od ‚najsitnijih‘ proizvođača, a to znači 10.000 litara mlijeka manje u našoj mljekari. U posljednja tri mjeseca naša mljekara je otkupljivala 170.000 litara mlijeka u prosjeku«.

EKSTRA-MLIJEKOM DO PROFITA: Direktor »Subotičke mlekare« Dušan Grujić kao jedno od mogućih rješenja krize na tržištu mlijeka vidi u izvozu, jer »Subotička mlekara« ima neophodne certifikate, ali se čekaju izvoznički brojevi. 

»Imamo sve neophodne međunarodne certifikate za izvoz u Europsku Uniju. Prema ocjenama neovisnih ocjenjivača iz uglednih inozemnih kuća ‚Subotička mlekara‘ je u pojedinim segmentima proizvodnje ostvarila i znatno višu razinu kontrole od one koju zahtijevaju europski standardi. U mljekarstvu nema laži. Mi naše mlijeko nosimo na ispitivanje u Križevce, jer za mogućnost uvoza u Europsku Uniju moramo imati nalaze neutralnog laboratorija. Na ispitvanje nosimo ekstra-mlijeko, a mlijeko koje dobijemo od proizvođača koji imaju dvije ili tri krave ne nosimo, jer to mlijeko ne ispunjava propisane uvjete Europske Unije. Naši proizvođači koji mljekari isporučuju ekstra-mlijeko, a to su proizvođači koji imaju od 20 do 100 krava, plaćeni su 25-26 dinara za litru preuzetog mlijeka. Ipak, naša mljekara još nema dovoljne količine mlijeka koje ispunjava europske zahtjeve. Europa kaže – ne možete u mljekaru dovoziti 30 posto ekstra-mlijeka i 70 posto mlijeka koje ne ispunjava europske standarde. Primjerice, u Hrvatskoj mljekare ne otkupljuju mlijeko od proizvođača koji nema deset krava. Od teljenja do davanja mlijeka treba proći dvije godine. Znači, u pitanju je zahtjevna, ozbiljna proizvodnja. Država bi trebala izdvajati veće stimulacije za primarne proizvođače. Potrebna je ogromna investicija da bi proizvođač mogao proizvoditi ekstra-mlijeko. Znači, proizvođač mora imati sređenu proizvodnju, ne može se ulagati na dvije krave. Proizvođač mora imati kvalitetna grla, izmuzište, uvjete, laktofriz. Ne može se više ručno musti, jer to mlijeko nema potrebn kvalitetu. Takvo mlijeko pasteriziramo, homogeniziramo i termički obrađujemo, ali to nije kvaliteta mlijeka za izvoz. Samo opremljene farme mogu proizvoditi kvalitetno mlijeko. Znači, mnogo je posla i pred mljekarama i pred proizvođačima mlijeka, ali za taj posao bi država trebala izdvajati veće stimulacije za proizvođače mlijeka i isto tako subvencionirati mljekare za izvoz mlijeka i mliječnih pro-izvoda«.

»GAŠENJE POŽARA«: Savjet-nik ministra za poljoprivredu Danijel Kovačić kaže da zbog viškova na tržištu mljekare najavljuju ili masovno raskidaju ugovore s malim proizvođačima, te da je interventni otkup mlijeka u prahu tek »gašenje požara«.

»Uvoz mlijeka u prahu od prosinca 2007. godine do travnja 2008. godine značajno je narušio tržišne odnose. Prema navodima domaćih prerađivača, mlijeko se i dalje otkupljivalo, iako se radilo na ivici ekonomske opravdanosti. Međutim, sada se domaći prerađivači više ne mogu izboriti s tim viškom na našem tržištu. Najavljene su redukcije otkupa mlijeka od ‚malih‘ proizvođača i zbog toga je na inicijativu Ministarstva poljoprivrede Vlada Srbije odobrila interventni otkup 300 tona mlijeka u prahu od mljekara u Srbiji, ali je taj otkup tek ‚gašenje požara‘. Problem je što je mlijeko u prahu skuplje kod domaćih, nego kod inozemnih proizvođača«, kaže Danijel Kovačić, koji je također jedan od proizvođača mlijeka.

»Naša farma proizvede 160-170 tisuća litara mlijeka godišnje, što je u rangu srednjih proizvođača. Vidite, svaki pad cijena u pro-izvodnji šteti, a dogodio se skok eura i pad cijene mlijeka. Osim toga, poskupljuje repromaterijal za novu sjetvu. Znači, proizvođači su u lošoj situaciji i ulaze u novu sjetvenu godinu s mnogim nepoznanicama. Postoji trend stalnog smanjenja otkupne cijene mlijeka.  Na našem tržištu mlijeka događa se klasičan disbalans između proizvođača, prerađivača i trgovaca. 

‘Subotička mlekara‘ plaća pro-izvođaču 25-26 dinara za preuzeto ekstra-mlijeko, a to je jako daleko od cijene koju plaća potrošač kada kupuje mlijeko u prodavaonici. I to je jedan od problema koji će se morati rješavati«, kaže Danijel Kovačić i naglašava da se proizvođači mlijeka plaše ulaziti u velike investicije.

»Što se događa? Uđete u kredite, povećate stado, kupite izmuzište, kupite mehanizaciju, pa vam onda netko za pola godine kaže – meni tvoje mlijeko nije potrebno. I što onda? Poljoprivrednici se plaše ulaziti u velike investicije i aranžmane i pokraj mogućnosti potpisivanja ugovora o garantiranoj otkupnini mlijeka, jer ništa na ovom tržištu nije sigurno, pa čak niti potpisan ugovor. Recesija je stigla i do nas. Bojim se da ove godine neće biti razvoja poljoprivrede, nego će poljoprivrednici nastojati očuvati svoju proizvodnju u najboljoj mjeri u kojoj to budu mogli. Ova godina će biti ‚tiša‘ što se tiče razvoja«.