Arhiv tekstova
27.02.2009
Vijesti
Na sastanku Sanader-Pahor
dogovoren daljnji kontakt
Hrvatska i Slovenija na sastanku premijera Ive Sanadera i Boruta Pahora održanom 24. veljače u Mokricama nisu bitno približle stajališta oko neriješenih problema, ali su dogovorile daljnje kontakte.
Nakon jednosatnog sastanka slovenski premijer Borut Pahor na iznimno posjećenoj konferenciji za novinare napomenuo je da je ovo prvi susret s premijerom susjedne države nakon formiranja nove slovenske vlade, a hrvatski premijer Ivo Sanader zahvalio je Pahoru na gostoprimstvu i najavio da će se idući susret održati u Hrvatskoj, prenosi Hina.
»S obzirom na trenutačne bilateralne odnose, današnji je sastanak napredak sam po sebi i znači korak naprijed, prije svega zato što smo dogovorili buduće kontakte na ministarskoj razini ali i nas osobno«, rekao je Pahor. Slovenski premijer je ponovio temeljno stajalište svoje vlade o rješenju za blokadu pregovora Hrvatske s EU. »Ne bude li napretka u sređivanju graničnog pitanja, Slovenija neće povući rezerve glede otvaranja i zatvaranja pregovaračkih poglavlja Hrvatske s EU«, kazao je Pahor.
Pahor je također rekao kako će vladi i vanjskopolitičkom odboru Državnog zbora predložiti prihvaćanje inicijative europskog povjerenika za proširenje Ollija Rehna o posredničkoj skupini pod vodstvom Marttija Ahtisarija za rješavanje problema s granicom.
Sanader je ponovio da Hrvatska pozdravlja uključivanje Europske komisije u rješavanje otvorenog graničnog pitanja između Hrvatske i Slovenije, ali i naglasio kako je riječ o bilateralnom sporu kojem nema mjesta u pregovorima za ulazak Hrvatske u EU. »Da bismo o toj inicijativi ozbiljno razmišljali moramo najprije završiti posao kod kuće«, rekao je Sanader. »Dok mješovite komisije koje su uspostavile vlade obiju zemalja ne završe rad, nije uputno razmatrati nove inicijative. No, temeljna razlika između premijera Pahora i mene je u tome što Hrvatska granično pitanje smatra bilateralnim problemom, koji ne bi smio biti zaprekom za ulazak u EU«, kazao je Sanader.
Slovenija blokirala
još jedno poglavlje
Slovenija je 24. veljače na sastanku radne skupine Vijeća EU-a za proširenje odlučila blokirati još jedno poglavlje u pregovorima s Hrvatskom, doznaje Hina iz europskih diplomatskih izvora.
Na sastanku radne skupine u utorak popodne 26 zemalja članica dalo je suglasnost za zatvaranje poglavlja Pravo trgovačkih društava, ali je Slovenija bila protiv, uz obrazloženje da i u tom poglavlju Hrvatska prejudicira granice. To je poglavlje otvoreno još u lipnju 2007. i tada Slovenija nije imala nikakvih primjedbi. O otvaranju i zatvaranju pregovaračkih poglavlja najprije se raspravlja u radnoj skupini Vijeća EU-a za proširenje, a zatim se to proslijeđuje na Odbor stalnih predstavnika zemalja članica (COREPER). Na zadnjoj Međuvladinoj konferenciji o pristupanju održanoj 19. prosinca 2008. Slovenija je blokirala otvaranje osam i zatvaranje dva poglavlja. Sada je tome popisu dodano još jedno koje se do sada nikada nije spominjalo kao sporno. Poglavlje Pravo trgovačkih društava čisto je tehničko poglavlje koje obuhvaća pravo trgovačkih društava u užem smislu, to jest pravila o osnivanju, registraciji, spajanju i dijeljenju tvrtki te računovodstvo i reviziju. Češko je predsjedništvo sljedeću Međuvladinu konferenciju o pristupanju s Hrvatskom predvidjelo za 27. ožujka, a u ovom trenutku je upitno njezino održavanje ako se u međuvremenu ne dogodi preokret.
Europska komisija je u siječnju ponudila pomoć da se u rješavanje bilateralnog graničnog pitanja između Slovenije i Hrvatske i nastavka hrvatskih pristupnih pregovora uključi skupina stručnjaka pod vodstvom bivšeg finskog predsjednika Marttija Ahtisaarija. Da bi ta skupina počela raditi dvije se zemlje moraju dogovoriti oko njezina mandata o čemu još traju konzultacije. Sastanak premijera Ive Sanadera i Boruta Pahora u utorak u Mokricama, nakon kojega se na radnoj skupini dogodila nova blokada, nije doveo do približavanja stajališta.
Hrvatska od samog početka ustraje na činjenici da je granični spor bilateralno pitanje, koje je neriješeno još od stjecanja neovisnosti Slovenije i Hrvatske te da takva pitanja nikad u povijesti EU nisu bila predmetom pristupnih pregovora. Hrvatska traži da se to pitanje makne s dnevnog reda pregovora o članstvu u EU i da o prijeporu odluku donese Međunarodni sud pravde u Haagu ili bilo koja međunarodna sudska institucija i da se obje države unaprijed obvežu da će poštivati sudski pravorijek. Za Sloveniju izlazak pred sud nije prihvatljiva mogućnost, jer ne želi da se spor rješava samo prema odredbama međunarodnog prava, već zahtijeva da se pitanje riješi političkom odlukom, bilateralno ili uz posredovanje, koja bi se temeljila na konceptu »pravednosti«, a ne prava. Susjedna država također traži da se to pitanje na takav način riješi do kraja ove godine, prije ulaska Hrvatske u EU.
I dalje blokirani Privremeni
sporazum Srbije i zahtjev
Crne Gore za članstvom
Privremeni trgovinski sporazum između Srbije i EU-a još blokira Nizozemska koja poziva na uhićenje Ratka Mladića kao preduvjet za bilo kakvu dobronamjernu gestu prema Beogradu, piše u utorak agencija Agence Europe. Na zahtjev srbijanske vlade ministri vanjskih poslova EU-a na sastanku u Bruxellesu u ponedjeljak razgovarali su o zamisli da se u Srbiju pošalje izaslanstvo koje bi trebalo utvrditi stupanj suradnje te zemlje s Međunarodnim kaznenim sudom u Haagu. Ta zamisao međutim nije dobila potrebnu potporu, a usprotivilo joj se i češko predsjedništvo EU-a koje smatra da je na glavnom tužitelju ICTY-ja Sergeu Brammertzu da kaže ispunjava li Srbija uvjete za punu suradnju. Takva bi misija bila čak kontraproduktivna, smatra češki ministar vanjskih poslova Karel Schwarzenberg. Što se tiče Crne Gore, njezin zahtjev za članstvom u EU i dalje je blokiran jer se ministri još nisu uspjeli složiti o zahtjevu da Komisija izradi svoje mišljenje. Europski povjerenik za proširenje Olli Rehn rekao je ipak da je ministarska rasprava bila »korisna i dobra« te vjeruje da će to pitanje do ožujka biti pozitivno riješeno. Crna Gora predala je zahtjev za članstvom u Europskoj uniji u prosincu.
Prijedlog Statuta AP Vojvodine predstavljen u Nišu
Predsjednik Skupštine AP Vojvodine Sándor Egeresi, predsjednica Narodne skupštine Republike Srbije Slavica Đukić-Dejanović i pokrajinski tajnik za financije Jovica Đukić razgovarali su 22. veljače u Nišu s gradonačelnikom Milošem Simonovićem i predsjednikom gradske Skupštine Miletom Ilićem o prijedlogu statuta APV i o mogućnostima daljnje decentralizacije i regionalizacije Srbije.
Predsjednik Egeresi istaknuo je kako su razgovori u Nišu nastavak demokratskog dijaloga o dokumentu koji je od suštinske važnosti za daljnji nesmetani razvoj AP Vojvodine, pa samim tim i Republike Srbije.
»Statut AP Vojvodine je u suglasnosti s Ustavom Republike Srbije. Vojvodina mora njegovati autonomnost, a Republika Srbija državnost i te dvije stvari se međusobno ne isključuju«, rekao je Egeresi. Predsjednik vojvođanske Skupštine je rekao kako činjenica da prijedlog statuta mijenja Srbiju tako što stvara pretpostavke za regionalizaciju i decentralizaciju, a samim tim i uvjete za približavanje Srbije Europskoj Uniji.
Predsjednica Skupštine Republike Srbije Slavica Đukić-Dejanović istaknula je da je verifikacija Statuta AP Vojvodine ustavna obveza republičkog parlamenta i naglasila važnost prethodnog donošenja zakona o ovlastima AP Vojvodine, bez kojeg je Statut, prema njenim rečima, »mrtvo slovo na papiru«.
Gradonačelnik Niša Miloš Simonović naglasio je kako je donošenje Statuta AP Vojvodine pravno, ali i političko pitanje. On je prihvatio inicijativu predsednika Egeresija da, zajedno s Vojvodinom, i Niš sudjeluje u radu ureda u Bruxellesu i na taj način lobira za svoje, prije svega, ekonomske interese.
Sastanku u Nišu nazočni su bili i narodni zastupnici iz ovog grada. Posjet Nišu nastavak je akcije predstavljanja Statuta AP Vojvodine lokalnim samoupravama na teritoriju Srbije, s ciljem da ovaj akt bude precizno predstavljen svim građanima Srbije.
Mesić za RTS o odnosima u regiji
Predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić u ponedjeljak je, u intervjuu srbijanskoj državnoj televiziji RTS izrazio nadu da će Hrvatska riješiti svoje nesporazume sa Slovenijom, navodeći kako su odnosi između dvije zemlje dobri te da i građani i gospodarstva dviju zemalja imaju dobre odnose.
»Slovenija želi da se granica utvrdi političkim dogovorom, mi smatramo da se, ako se borimo za državu prava, moramo boriti i za primjenu prava u međudržavnim odnosima. Mi prihvaćamo međunarodne konvencije, prihvaćamo međunarodnu sudsku instancu i prihvaćamo svaku odluku suda, ne znam zašto druga strana to neće«, kazao je Mesić.
Upitan prokomentirati odnose unutar Bosne i Hercegovine, Mesić je ocijenio da je Daytonski sporazum bio kompromis koji je zaustavio rat u BiH ali da taj sporazum nije uspostavio mehanizme države BiH da bi ona mogla opstati i funkcionirati. On je izrazio protivljenje stavu onih koji ne priznaju BiH, ocijenivši kako ne može netko odgovoran u Republici Srpskoj (RS) reći da je RS konstanta, a da je BiH stvar dogovora, jer to nije točno.
Upitan o odnosima Hrvatske i Srbije, izrazio je uvjerenost da će se oni u budućnosti dobro razvijati na političkom, gospodarskom, kulturnom i svakom drugom planu. »Mi smo jednostavno u jednoj regiji koja se mora uključiti u Europu i da bi se uključila mi moramo ispuniti standarde, ispuniti uvjete, a tu u međusobnoj suradnji možemo učiniti jako puno«, rekao je predsjednik Mesić.
Pokrajina će sudjelovati u
digitalizaciji radijskog i TV programa
»Pokrajnske institucije aktivno će sudjelovati u procesu digitalizacije RTV programa, jer je mnogo bolja kvaliteta slike i zvuka, a razvoj mnogobrojnih dodatnih servisa i usluga, koje omogućava digitalni sustav stvaranja, prijenosa i prijama signala veoma je značajan za sve naše građane«, rekla je pokrajinska tajnica za informacije Ana Tomanova-Makanova na okruglom stolu posvećenom digitalizaciji radijskih i TV signala u Republici Srbiji, koji je u utorak održan u Novom Sadu, u organizaciji Ministarstva za telekomunikacije i informatičko društvo. »Osobito su važne, ako se ima u vidu multijezičnost i multikulturalnost Vojvodine, i druge tehnološke prednosti digitalizacije, jer će svaki od digitalnih kanala imati mogućnost podržati emitiranje više programa iste, visoke kvalitete«, ocijenila je Tomanova-Makanova.
U okviru rasprave predloženo je da u AP Vojvodini bude izveden pilot-projekt digitalizacije RTV programa. Inače, ovo je treći okrugli stol posvećen digitalizaciji proizvodnje, prijenosa i prijama programa domaćih RTV emitera koji signal emitiraju zemaljskim odašiljačima. Prelazak na digitalnu tehnologiju zemlje u našem okruženju trebale bi uraditi u 2010. i 2011. godini.
Predsjednik Egeresi razgovarao
s predsjednicom Parlamenta Gornje Austrije Angelom Ortner
Predsjednik Skupštine AP Vojvodine Sándor Egeresi razgovarao je 24. veljače u Lincu s predsjednicom Parlamenta Gornje Austrije Angelom Ortner i potpredsjednicom Gerdom Vajksler-Hauer o nastavku i produbljivanju suradnje dviju pokrajina, koje već šest godina imaju potpisan protokol o suradnji parlamenata. Predsjednik Egeresi je na sastanku istaknuo kako je Vojvodina promotor europskih vrijednosti i politike, kao i da svojom dobrom suradnjom s velikim brojem europskih regija nastoji ubrzati proces europskih integracija Srbije. »Naš je parlament inicijator potpisivanja okvirnih sporazuma o suradnji Narodne skupštine Republike Srbije s parlamentima europskih država, s posebnim aneksom koji se odnosi na suradnju Vojvodine s tim parlamentima«, rekao je Egereši.
Predsjednik vojvođanskog parlamenta predložio je predsjednici i potpredsjednici Parlamenta Gornje Austrije da posjete Skupštinu AP Vojvodine i da se tom prilikom održi prezentacija kulturnih i gospodarstvenih potencijala Gornje Austrije u Vojvodini. On je inicirao i da grupa mladih iz Gornje Austrije sudjeluje u radu ovogodišnjeg Kampa tolerancije mladih podunavskih gradova i regija u Bačkoj Topoli.
Predsjednica Parlamenta Gornje Austrije Angela Ortner podržala je inicijativu predsjednika Egerešija, naglašavajući da je od velikog značaja povezivanje i suradnja europskih gradova i regija u cilju promoviranja europskih vrijednosti i razmjene iskustava u oblastima koje su od značaja za te regije. Sastanku su bili nazočni i zastupnici Parlamenta Gornje Austrije, kao i predstavnici skupštinskih odbora – Volfgang Sirer iz Odbora za pitanja EU i Johan Hingsamer iz Odbora za nacionalno gospodarstvo.
Predsjednik Egereši sastao se danas i s ministrom za poljoprivredu Gornje Austrije dr. Jozefom Stokingerom s kojim se dogovorio o sudjelovanju ove regije na Poljoprivrednom sajmu u Novom Sadu.
Priredio Z. Sarić
