Arhiv tekstova

Zbirka studija i kataloga »Secesija u subotičkim javnim zbirkama«, čije su autorice povjesničarke umjetnosti Olga Kovačev Ninkov i Ljubica Vuković Dulić, drugo je izdanje po redu koje je umjetnički odjel Gradskog muzeja realizirao tijekom 2013. godine. Prvo je bila monografija Olge K. Ninkov »Lica vremena – portreti umjetničke zbrike Gradskog muzeja«, koju je Gradska knjižnica proglasila najboljom zavičajnom knjigom 2013. godine. 

 

Pokretna kulturna dobra

 

»Secesija u subotičkim javnim zbirkama« publikacija je koja po prvi puta obraća pozornost na pokretna secesijska kulturna dobra koja se nalaze u Subotici, odnosno subotički dio secesije koji se stvarao u okvirima slikarstva, vajarstva, pimijenjenoj umjetnosti, industrijskom dizajnu, tiskarstvu i fotografiji. »Do sada se u svezi secesije uvijek istraživala arhitektura ovog grada. Tijekom istraživačkog rada s kolegicom Ljubicom Vuković Dulić, i izložbe koja je bila postavljena u Gradskom muzeju u ’Noći muzeja’, posvetili smo pozornost pokretnom kulturnom dobru. Knjiga obuhvaća četiri veća područja: slikarstvo i vajarsvo, primijenjena umjetnost u okviru koje govorimo o metalu, keramici, porculanu, staklu, namještaju i tekstilu, potom fotografije tog razdoblja i tiskarstvo u okviru kojeg se govori o knjigama, brošurama, časopisima, novinama, ilustriranim računima, razglednicama i čestitkama«, kaže Olga Kovačev Ninkov ističući, da su u knjizi prvi puta obuhvaćene brojne i različite javne zbirke Subotice. Istraživačicama je u okviru Gradskog muzeja omogućen pristup zbirkama povijesti, etnologije, knjižnice muzeja i umjetničkog odjela, ali su u knjigu uvrštene i zbirke Povijesnog arhiva u Subotici, Gradske knjižnice, arhiva Muzičke škole, Međuopćinskog zavoda za zaštitu spomenika, te nekoliko drugih institucija i crkava među kojima arhivi Židovske općine, crkve sv. Vaznesenja Gospodnjeg i Subotičke biskupije. »U knjizi je obrađeno oko 400 predmeta, što je mnogo više od onoga što je bilo prikazano na izložbi. Više od 300 predmeta je obuhvaćeno kolor fotografijama, a ostali predmeti i reklamni materijal je prisutan u crno-bijeloj tehnici kao ilustracije uz naše studije. Knjiga obuhvaća kataloški dio sa svim kataloškim podacima, godinom izrade predmeta, imenom autora ili proizvođača, dimenzijama, a u studijama smo se posvetili općem kontekstu da se još bolje razumije o čemu se tu radi«, kaže Olga K. Ninkov. 

 

Neobrađena tema

 

Autorice zaključuju da se na temelju postojećeg materijala može utvrditi da je secesija u subotičkim zbirkama zastupljena od svoje rane faze s kraja 19. stoljeća, preko izvanrednih primjera zrele faze s prekretnice stoljeća i iz prvog desetljeća 20. stoljeća, do svog poznog razdoblja koje je zadiralo u vrijeme između dva svjetska rata.

»Zanimljivo je da niti mi same kao autorice nismo znale što nas čeka kada smo ušle u taj projekt. Pregledavanjem zbirki i literature shvatile smo da smo se našle u jednoj temi koja je dosta neobrađena, u kojoj ima dosta nepoznanica i o kojoj je sačuvano jako malo materijala«, kaže Ljubica Vuković Dulić, koja je obrađivala dio vezan uz područje tiskarstva, te namještaja odnosno primijenjene umjetnosti koja je vezana uz obradu drveta, kao i područje tekstila i mode iz vremena secesije.

»To su područja u kojima do sada nisu rađena veća istraživanja, a među njima sačuvano je najviše knjiga, odnosno tiskanih predmeta za razliku od predmeta od namještaja i tekstila od kojih je sačuvano jako malo. Budući da nismo imale puno izvornih predmeta preostalo nam je da se pozabavimo sekundarnim izvorima, kao što je novinski tisak i arhivski predmeti tvornica i njihovi materijali koji su sačuvani u Arhivu. Možemo potvrditi da su subotički majstori stolari, tiskari, krojači pratili suvremene europske trendove, međutim jako je malo predmeta koje možemo pripisati određenim majstorima, budući da je, kao što sam rekla, sačuvano jako malo predmeta. Sačuvana je dokumentacija o tim majstorima, primjerice kada je riječ o obradi drveta sačuvani su podaci i neki predmeti koji se mogu pripisati majstorima koji su radili enterijer, oplate u Gradskoj kući. O krojačkim radionicama i njihovoj djelatnosti najviše možemo saznati iz reklama u ondašnjem subotičkom tisku kao što je ’Neven’, ’Subotička Danica’, ’Bácsország’, ’Bácskai Hirlap’. U području tiskarstva sačuvano je najviše predmeta od domaćih subotičkih tiskara i to su upravo ovi listovi koje sam navela, međutim, kada se uspoređuju s tiskanim materijalom iz velikih gradova vidi se da je upravo ta tiskarska produkcija i najmanje elitna, odnosno, skromnija u odnosu na materijale iz većih europskih gradova kao što je Budimpešta, Beč, itd.«, kaže Ljubica Vuković Dulić.

 

Kvaliteta kulturnog života

 

Predmeti koji se u to vrijeme koriste u Subotici i okolici ilustrativno govore o kvaliteti i stupnju kulturnog života stanovništva, te pokazuju da je secesija, koja se vezuje uz razdoblje prosperiteta i modernizacije grada, prodirala u sve pore života stanovnika i grada. »Subotički majstori su pratili tendenciju onovremene Europe, pratili su modne trendove. Nalazimo podatke da su kupovali neke listove i časpopise koji su u promovirali najsuvremeniju modu, kako u slikarstvu tako i u primijenjenoj umjetnosti, u tiskarstvu. U subotičkoj Gradskoj knjižnici sačuvana je kolekcija časopisa ’Jugend’ koji je promovirao upravo taj jugendstil. Također, u Gradskom muzeju sačuvan je ’Studio’ koji se izdavao u Londonu, a sačuvan je u zaostavštini Klare Gereb, koja je živjela u zgradi u kojoj se danas nalazi Gradski muzej. Dakle, ona je dobivala, vjerojatno putem pošte, aktualne modne časopise. ’Jugend’ je iz zbirke Izidora Milka, recimo. U Gradskom arhivu nalazimo letke koji su se mogli naći u Subotici i koji su promovirali određene časopise, te da se oni mogu naručiti ili kupiti u određenoj papirnici. Iz reklama subotičkih krojača vidimo kako oni reklamirajući svoju djelatnost navode da šiju od najmodernijih tkanina iz Lyona, Pariza, Beča po modnim krojevima koji su aktualni u Beču, Budimpešti. Jednako se tako šeširdžije, cipelari u svom reklamnom materijalu pozivaju na modu koja se događa u velikim europskim centrima«, navodi Ljubica Vuković Dulić.