Arhiv tekstova

Polarizacija

 

Prema ocjenama koje prenose mediji potporu Vojislava Koštunice u drugom krugu predsjedničkih izbora, od koje zavisi tko će biti sljedeći predsjednik Srbije, više šanse ima dobiti Boris Tadić nego li Tomislav Nikolić. S druge strane prisutne su i procjene da je Nikolić ovaj put najbliži pobjedi čemu u prilog govore osvojeni glasovi u prvom krugu. Uz odaziv birača od oko 61 posto Nikolić je osvojio 1.610.000 glasova, a Tadić, oko 1.460.000 glasova. Ukoliko se i ovoga puta, kao u prethodnim izborima, ujedinjena »demokratska opcija« nađe nasuprot »radikalskoj« šanse za pobjedu Tadića se povećavaju, no nakon pogreške u procjeni odaziva glasača od oko desetak posto i pogreške u procjeni kome veći odaziv pogoduje malo koji analitičar se sada usuđuje prognozirati koliki bi odaziv mogao biti u drugom krugu i tko time dobiva. 

I jedan i drugi kandidat najavljuju svoju pobjedu u drugom krugu, a analitičari, premda nisu spremni prognozirati tko će pobijediti, očekuju da će i u drugom krugu biti ponovljen veliki odaziv jer ocjenjuju kako su ovi izbori neka vrsta plebiscita. Slijedi referendum kojim građani Srbije odlučuju kakvu budućnost žele za sebe i Srbiju. A u tom odlučivanju ponovno iskrsava nikad do kraja prevladana politika  i duh vremena Srbije iz devedesetih godina koju simbolizira Slobodan Milošević. Odnos prema toj i takvoj politici, pokazuju ozbiljna istraživanja, najvažniji je indikator koji polarizira biračko tijelo na skoro dva jednaka dijela. 

U drugome krugu tako najvažnijim čimbenikom postaju one stranke i oni glasovi koje nisu osvojili niti Tadić ni Nikolić. Među njima su stranke koje od početka višestranačja pripadaju »demokratskoj opciji«, a njihova odluka »kojemu će se prikloniti carstvu« i još važnije odluke njihovih birača kome će dati svoj glas, odlučit će kojim smjerom će ići Srbija.

J. D.