Arhiv tekstova

Znanstveni zavod Hrvata u Mađarskoj, Histrion Bt., Croatica d.o.o. 26. rujna organizirali su spomen sjednicu pod naslovom »Od Kaptola do Ludoviceuma« povodom 120. godišnjice rođenja književnika Miroslava Krleže u Multimedijalnoj dvorani Croatice, poduzeća za informativnu i izdavačku djelatnost sa sjedištem u Budimpešti. Prepuna dvorana, okupilo se stotinjak zainteresiranih slušatelja, a priređeni su: kazališna predstava, izložba, tematski znanstveni skup, promocija knjige. 

Lik i djelo Miroslava Krleže zauzimaju istaknuto mjesto u kulturološkim hrvatsko-mađarskim vezama dvadesetoga stoljeća. Miroslav Krleža je uz hrvatski jezik dobro poznavao mađarski jezik. Školovao se u Pečuhu i Budimpešti, kao pitomac vojne akademije Ludoviceum. Ugledao se na kultni književni časopis »Nyugat« i oduševljavao se Endreom Adyjem. Dobro je poznavao mađarsku književnost, čiji se utjecaj ogleda i u njegovim djelima, a prostor Austrougarske bio je i poprište radnji njegovih novela, romana... Skoro sva njegova djela su prevedena na mađarski jezik, njegove drame su izvođene i danas se izvode na mađarskim kazališnim daskama, kao ni jednog drugog hrvatskog dramatičara.

 

»Gospoda Glembajevi«

 

Program je započeo predstavom »Gospoda Glembajevi«, koju je adaptirao i režirao Željko Senečić temeljem Krležina teksta i čija je zagrebačka premijera bila 20. rujna. Minimalizirana scena, troje glumaca, izvrsna glazba i biljarski stol kao poprište radnje, u ulozi prikaza raspada i kobi Glembajevih. U predstavi igraju Vesna Tominac- Matačić u ulozi barunice Castelli, Žarko Savić u ulozi Ignjata i Andrej Dojkić u ulozi Leona. 

 

Znanstveni skup

 

Znanstveni skup o Miroslavu Krleži, kazuje ravanatelj Znanstvenog zavoda Hrvata u Mađarskoj Stjepan Blažetin s nizom ponuđenih viđenja lika i djela Miroslava Krleže, o kojem kada se govorilo i govori uvijek je to povišenim tonovima, bio je međunarodnog karaktera, a izlaganja će naći svoje mjesto i u dvojezičnom hrvatsko-mađarskom zborniku. 

Na »amibivalentnost« Miroslava Krleže osvrnuli su se mnogi od eminentnih predavača, iz Zagreba, Splita, Subotice, Osijeka, Egera, Pečuha. Velimir Visković izlagao je na temu »Aktualnost Krležina djela danas«, Krešimir Bagić je govorio o polemičkom diskurzu Miroslava Krleže, Boris Škvorc izlagao je na temu »Historicističko i suvremeno (dekonstrukcija) ’Krležinog malograđanskog hrvatstva’«. Goran Rem je izlagao na temu »Krleža i Osijek«, István Lőkös govorio je o ambivalentnosti Krležinih refleksija o Budimpešti, o mađarskoj povijesti i o Mađarima, Dinko Šokčević o Starčevićevoj slici Mađara u Krležinim djelima, Stjepan Blažetin o mađarskom prijevodu Krležinih ratnih novela, dok je ravnatelj Zavoda za kulturu Hrvata u Vojvodini Tomislav Žigmanov govorio o Hrvatima u Vojvodini u Krležinim »Marginalijama«.

 

Knjiga Istvána Lökösa

 

Dopisni član Hrvatske akademije znanosti i kroatist István Lőkös, što na hrvatskom, što na mađarskom jeziku objavio je okruglo trideset naslova, a uskoro mu na mađarskom jeziku izlazi knjiga »Povijest kajkavske književnosti«. Višestruki dobitnik nagrade Davidias, Inine nagrade, István Lőkös promicatelj je hrvatske kulture i tradicije, ponajprije u Mađarskoj i to putem mnogobrojnih studija, kritika, eseja, novinskih članaka, autorskih knjiga i prijevoda. Između inih István Lőkös na mađarskom jeziku objavio je prvu »Povijest hrvatske književnosti«, prije nego li je knjiga toga naslova objavljena u Hrvatskoj, Marulićevu »Juditu« preveo je na mađarski jezik, pisao o Đalskom, Krleži. Skori osamdeseti rođendan Istvánu Lőkösu čestitao je predstavljajući dvojezično hrvatsko-mađarsko izdanje »Od Kaptola do Ludoviceuma/A Kaptoltól a Ludovikáig« Stjepan Blažetin, ravnatelj Znanstvenog zavoda Hrvata u Mađarskoj. Trideseta je to knjiga Istvána Lőkösa, koja nosi podnaslov »Hrvatska nacionalana svijest i doživljaj mađarstva u djelu Miroslava Krleže«. Studije Istvána Lőkösa sabrane u ovoj knjizi s mađarskog na hrvatski jezik prevela je Melinda Adam, izdavač je Croatica-Budimpešta.

 

Krležin budimpeštanski spomenik

 

Dan je u nazočnosti diplomatskih predstavnika Republike Hrvatske, veleposlanika Gordana Grlića Radmana i generalne konzulice Ljiljane Pancirov završio polaganjem vijenaca kod spomenika Miroslavu Krleži ispred zgrade nekadašnjeg Ludoviceuma. Inicijativu za postavljenje spomenika Miroslavu Krleži pokrenuli su Hrvati u Mađarskoj, te je Grad Zagreb 2011. godine darovao Budimpešti skulpturu akademske kiparice Marije Ujević-Galetović ispod koje stoji »Hrvatski klasik koji je znao mađarski«.

Budimpeštanska događanja vezana uz 120. obljetnicu rođenja Miroslava Krleže ostvarena su uz potporu Ministarstva ljudskih resursa Mađar-ske, Ministarstva kulture Republike Hrvatske, Veleposlanstva Repu-blike Hrvatske u Budim-pešti i Generalnog konzulata Republike Hrvatske u Pečuhu.