Arhiv tekstova

Hemoroidi ili šuljevi zapravo su proširene vene zadnjeg crijeva, koje se po istom principu kao i proširene vene na nogama šire zbog pritiska. Najčešći uzrok nastanka hemoroida je naprezanje prilikom defekacije, a mogu biti i: trudnoća, nasljedni faktor, starenje, kronični zatvor, proljev, dugotrajno sjedenje, analne infekcije. U tim situacijama dolazi do naticanja vena analnog predjela pa prilikom pražnjenja crijeva vene ponekad počnu krvariti, svrbjeti ili boljeti. Upravo su to, uz povremeni prolaps, i najčešći znakovi postojanja ove bolesti. Hemoroidi mogu biti unutrašnji i vanjski.

UNUTRAŠNJI hemoroidi smješteni su duboko u unutrašnjost debelog crijeva pa ih ne možete niti vidjeti niti osjetiti. Uglavnom nisu bolni jer u zadnjem crijevu nema većeg broja živaca osjetljivih na bol, pa je krvarenje često jedini znak njihovog postojanja. Nekada dolazi do njihovog prolapsa (spuštanja) kroz analni otvor te ih se može napipati kao vlažne ružičaste jastučiće kože, koji u tim slučajevima znaju izazivati jaku bol.

VANJSKI hemoroidi nalaze se na analnom otvoru, češće krvare i bole nego unutrašnji. Izuzetno rijetka pojava je tromboza vanjskih hemoroida kada se krv u njima zgruša. Iako veoma bolna, ova pojava nije opasna i prolazi spontano u roku od nekoliko dana. Rektalni pregled često je dovoljan za dijagnozu hemoroida, bilo vanjskih bilo unutrašnjih.

UZROCI: Procjenjuje se da gotovo polovica ljudi prije ili kasnije tijekom života ima tegobe s hemoroidima, a najčešće u dobi između 20 i 50 godina. Pokraj navedenih uzroka nastanka hemoroida značajni su i gojaznost, bolesti jetre ili pak povećanje pritiska na vene zbog zadržavanja daha pri težim fizičkim naprezanjima. 

Ipak, smatra se da prehrana ima presudnu ulogu u nastanku i prevenciji hemoroida. Prehrana siromašna vlaknima ili nedovoljno uzimanje tekućine dovode do zatvora koji pospješuje pojavu hemoroida na dva načina: pojačava naprezanje prilikom pražnjenja crijeva te pogoršava hemoroide stvaranjem tvrde stolice koja će još više nadražiti natečene vene.

LIJEČENJE hemoroida se najprije svodi na njihovu prevenciju, a zatim i pridržavanje higijensko-dijetetskog načina života, koji će smanjiti učestalost njihovog pojavljivanja i neprijatnost simptomatologije koja prati ovu bolest.  

Blagi slučajevi hemoroida mogu se liječiti konzumiranjem veće količine tekućine i prehranom bogatom vlaknima. To, prije svega, podrazumijeva uzimanje veće količine voća i povrća, oraha i cjelovitih žitarica, a manje količine prerađene hrane i mesnih proizvoda. Takav način prehrane pogoduje nastanku mekše stolice, a time je olakšano pražnjenje crijeva i smanjenje tlaka, koji, kad je povišen, pogoduje nastanku hemoroida. Također, potrebno je svakoga dana konzumirati najmanje 8 čaša vode uz smanjenje unosa soli. Redovita tjelovježba vrlo je važna, jer se njome održava optimalna tjelesna težina, spriječava zatvor i razgibavaju mišići. 

Hemoroidalne kreme ili čepići mogu pomoći u smanjenju otoka i bola. Korisno je kupanje u toploj vodi. Tople, ali ne vruće, sjedeće kupke tradicionalni su i često uspješan oblik liječenja. Sjednite u otprilike 7 do 8 cm tople vode i ostanite u njoj 15 minuta. Ponovite postupak nekoliko puta, posebice nakon pražnjenja crijeva. Naravno, ovi postupci se nikako ne smiju koristiti u razdoblju kada hemoroidi krvare, jer će se situacija samo pogoršati. Zbog dugotrajnog i obilnog krvarenja može doći do anemije koja zahtijeva dodatno liječenje. Od lijekova za pravovremeno ublažavanje bola najviše se preporučuju tablete paracetamola.

Ponekad je stanje hemoroidalne bolesti takvo da zahtijeva kiruršku intervenciju. U kirurškom liječenju se primjenjuje uklanjanje hemoroida injekcijom, podvezivanje hemoroida, kauterizacija hemoroida, hemoroidektomija (odstranjivanje odsjecanjem) i laserska koagulacija hemoroida.

U idućem broju nastavit ćemo ovdje započetu priču o savjetima za rješavanje velikog problema opstipacije, zatvora ili otežanog i rijetkog pražnjenja crijeva.                                    

g