Arhiv tekstova
11.01.2008
Vijesti
Pokrenuta inicijativa za osnutak HKUPD »Matoš«
Nova udruga u Plavnoj?
Iako znatan dio članstva u »Mostongi« čine i Plavanjci,
u Plavnoj je definitivno sazrela ideja da se osnuje vlastito društvo
Tijekom božićnih blagdana i Nove godine u Općini Bač održano je više prigodnih kulturno-umjetničkih manifestacija. Među ostalim, u njima su sudjelovale i dvije hrvatske udruge: »Dukat« Vajska-Bođani i »Mostonga« iz Bača. Pokraj toga »Dukat« je slavio svoju petu obljetnicu, a »Mostonga« prvu obljetnicu svoga postojanja. Iako znatan dio članstva u »Mostongi« čine i Plavanjci, u Plavni je definitivno sazrela ideja da se osnuje vlastito društvo.
U ovom je mjestu 1. veljače 1956. godine izvedena opereta »Na vrbi svirala« dr. Josipa Andrića, što je bio jedinstven slučaj da jedno malo bačko selo izvede takvo glazbeno djelo u kome su i radnja i glazba i libretist-kompozitor i svi izvođači iz istog sela. Od tada do danas Plavanjci nisu uspjeli ostvariti želju da imaju svoje kulturno-umjetničko društvo, ali to se još 10. lipnja 1957. godine trebalo doista dogoditi. O tome svjedoči jedan pronađeni članak »Glasa Slavonije« od 21. lipnja 1957. koji je, nažalost, napisan prije nego što je godišnja skupština seoskog društva završena. U potpisu »j. nj.« (pretpostavljam: Julije Njikoš).
Ovaj članak pod naslovom »Društvo Matoš« doslovno glasi:
»Selo Plavna ističe se svojim kulturnim i gospodarskim napretkom. U njemu je prije 100 godina kao učitelj službovao Grgur Matoš – pristaša ilirskog pokreta. Tu se rodio i njegov sin Antun Matoš, koji je kasnije postao učitelj u Tovarniku, gdje se rodio i veliki hrvatski književnik Antun Gustav Matoš. U Plavni još danas stoje četiri kuće Matoševe rodbinske grane. ‘Meštar Grga’, kako su Grgura Matoša zvali seljaci u Plavni, neko je vrijeme u tome selu živio i kao umirovljenik. A kad je A. G. Matoš kao austrougarski vojnik početkom kolovoza 1894. godine pobjegao iz Petrovaradina, potajno je došao najprije svom djedu u Plavnu, onda pobjegao u Beograd, gdje u emigraciji proživljuje četrnaest godina. Uspomena na A. G. Matoša još je uvijek živa u bačkom selu Plavna. Jugoslavenska akademija sada izdaje cjelokupna Matoševa književna djela. A Plavanjci su mu dali svoju počast time što su na godišnjoj skupštini 10. o. mj. zaključili da se njihovo seosko kulturno-umjetničko društvo nazove Matoševim imenom. KUD »Matoš« u Plavni prvo je prosvjetno društvo s imenom tog pisca«.
Kao što je poznato ovo je društvo jedno vrijeme nastavilo raditi, ali ne pod imenom »Matoš«, nego »Kosta Abrašević«. Ipak, moramo to priznati, u svom programu imalo je, među ostalima, i predstavljanje narodnih šokačkih igara i nošnji. Hoće li Plavanjci ovoga puta uspjeti? Osnovan je Inicijativni odbor od 12 članova koji intenzivno radi na izradi potrebne dokumentacije i pripremi osnivačke skupštine. Prva aktivnost HKUPD »Matoš« mogla bi biti oživljavanje pokladnih običaja i defilea tzv. »tuta« (maškara) u Plavni.
Zvonimir Pelajić
Nove knjige u zemunskoj knjižnici
Vrijedan dar
Radomir Vuković darivao je knjižnici »Ilija Okrugić« u Zemunu 35 knjiga, koje potječu iz zaostavštine njegovog pokojnog oca Milana Vukovića, koji je rođen 1915. godine, a preminuo je 1985. godine. Gospodin Milan Vuković je bio beogradski knjižar i antikvar, a rođen je u Slavoniji. Knjige koje je darivao Radomir Vuković su: »Stari pisci hrvatski« u izdanju Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu od broja I do broja XXVI, i to izdanje od 1869. godine do 1940. godine. Brojevi XXVII i XXVIII izdati su 1964. godine. Nedostaju brojevi V, VI i XIX. Darivano je 25 primjeraka ove knjige. Zatim slijedi knjiga »Hrvatske narodne pjesme« u izdanju Matice hrvatske iz Zagreba od broja I do broja IV, i to izdanje od 1896. godine do 1899. godine. Darivano je ukupno 4 primjerka ove knjige. Sljedeća knjiga je »Hrvatske narodne pjesme * ženske pjesme«, u izdanju Matice hrvatske iz Zagreba, brojevi VI i VII, i to izdanje iz 1914. godine. Ukupno 2 primjerka ove knjige darivano je zemunskoj knjižnici. I na kraju, darivano je i 4 prim-jerka knjige »Hrvatske narodne pjesme«, u izdanju Matice hrvatske iz Zagreba, od broja VII do broja X, i to izdanje od 1929. godine do 1942. godine. Ovaj dar primio je Zvonimir Rajković, predsjednik zajednice Hrvata Zemuna i same knjižnice i tom prilikom se od srca zahvalio u ime svih Zemunaca i u svoje osobno ime. Knjižnice su bile i ostat će mjesta na kojima čovjek može obogatiti svoj duh i svatko tko da bilo kakav doprinos da se one osuvremene, daje veliki doprinos općem napretku grada u kome se ona nalazi, kao i ljudi koji će u nju ubuduće dolaziti.
D. L.
Veliko prelo 2008. u Subotici
Već tradicionalno Veliko prelo održat će se u subotu, 2. veljače, u Dvorani sportova u Subotici. Po riječima organizatora ovog prela, predsjednika IO Hrvatskog kulturnog centra »Bunjevačko kolo« Davora Dulića, Veliko prelo službeno počinje u 20 sati, a osim tamburaškog orkestra HKC »Bunjevačko kolo«, koji će svirati tijekom protokolarnog dijela programa, nastupit će Zvonko Bogdan s osam tamburaša iz Novog Sada i gosti iz Hrvatske – tamburaški ansambl »Dike« iz Vinkovaca te Aki Rahimovski (ex Parni Valjak). Naravno, neće izostati ni tradicionalni izbor najljepše prelje, najljepše preljske pisme te tombola.
Karte po cijeni od 1000 dinara, u koje je uračunata večera i dio pića, mogu se kupiti u prostorijama HKC »Bunjevačko kolo«.
J. K.
Veliko bunjevačko-šokačko
prelo 2008. u Somboru
Veliko bunjevačko-šokačko prelo 2008. održat će se u subotu, 2. veljače, u Velikoj dvorani Hrvatskog doma u Somboru u organizaciji HKUD »Vladimir Nazor«. Uz prigodni program za prelo, recitatorske i folklorne sekcije, goste će zabavljati tamburaški ansambli »Fijaker« iz Osijeka i »Đuvegije« iz Sombora.
Osim prela u Subotici i Somboru, za subotu, 2. veljače, najavljeno je i prelo u Bačkom Bregu, koje će se održati u Domu kulture u organizaciji HKPD »Silvije Strahimir Kranjčević«, te prelo u Svetozaru Miletiću. Prelo u Baču organizatori HKUPD »Mostonga« najavljuju za subotu, 26. siječnja. U idućem broju ćemo vas podrobnije obavijestiti o ovim prelima.
