Arhiv tekstova

Mandatar za sastavljanje nove hrvatske Vlade, predsjednik HDZ-a dr. Ivo Sanader, čini se, da je uspješno završio posao pridobivanja koalicijskih partnera. Naime, nakon što su stručni pregovarački timovi koalicije HSS-HSLS-a i HDZ-a u srijedu 2. siječnja završili pregovore o pojedinim područjima, povjerenstva su, predvođena članom Predsjedništva HDZ-a Damirom Polančecom i potpredsjednikom HSS-a Božidarom Pankretićem, uskladila konačni tekst koalicijskog sporazuma.  

On je dobio i »zeleno svjetlo« od nadležnih stranačkih tijela, Glavnog odbora HSS-a i Središnjeg vijeća HSLS-a, koja su predsjednike stranaka HSS-a Josipa Friščića i HSLS-a Đurđu Adlešić ovlastile za potpisivanje koalicijskog sporazuma.

OD ZERP-a i NATO-a DO PUŠENJA I PROMILA: Član HSS-HSLS-ova pregovaračkog tima Ivan Čehok otkrio je da koalicijski sporazum, koji će velikim dijelom biti i sastavni dio Vladine strategije, ima više od stotinu stranica (točno 119),  te da će uskoro biti predstavljen javnosti. No, u javnost su »procurile« neke njegove točke, od kojih je hrvatsku javnost posebno zanimala »sudbina« Zaštićenog ekološko-ribolovnog područja, zbog čije je primjene 1. siječnja ove godine došlo do povišenih čak i prijetećih tonova iz sjedišta EU-a, iz Bruxellesa, a posebno žestokih iz Ljubljane i Rima. Iz Slovenije, koja je istoga datuma preuzela predsjedanje Europskom Unijom, mogli su se čak čuti glasovi kako zbog primjene ZERP-a Hrvatskoj treba blokirati pregovore o približavanju EU. Dr. Sanader je na tiskovnoj konferenciji, govoreći o koalicijskom sporazumu, izričito rekao kako neće biti novih odgoda ZERP-a za članice EU, što znači da je HDZ prihvatio taj uvjet HSS-HSLS-a za koaliciju. No, izgleda da je HSS-HSLS odustao od drugog uvjeta jer je s HDZ-om dogovoreno kako za ulazak RH u NATO neće biti referenduma. Od »ozbiljnih« tema jednako je tako dogovoreno da će se u prvim mjesecima mandata koalicija dogovarati i o reformi zdravstva, a posebna pozornost posvetit će se ruralnom razvoju, za koji će se izdvojiti pozamašni dio iz državnog proračuna. Dr. Sanader je na konferenciji za tisak najavio kako će nova hrvatska Vlada nastaviti stvarati društvo znanja, boriti se protiv nezaposlenosti, stvarati pretpostavke za rast životnog standarda, ravnomjeran razvoj svih hrvatskih krajeva i brigu za obitelj i branitelje. Od manje ozbiljnih ali ne manje atraktivnih dogovora, koji su dio građana osjetno ražalostili a dio posebno razveselili, su da će jedan od prvih poteza nove Vlade biti zabrana pušenja na javnim mjestima, te da će Vlada već u prvoj godini mandata predložiti i promjenu odredbe o nultoj toleranciji na alkohol u krvi vozača. Granica od nula promila ostat će samo za vozače do 24 godine starosti, a stariji će moći imati do 0,5 promila.

O sporazumu tj. Vladinom programu mandatar dr. Sanader je rekao: »Ovo je prvi sporazum ove vrste od osamostaljenja Hrvatske. Do sada smo imali različite kombinacije vlasti – HDZ-ovu 90-ih, koalicijsku od 2000. i podršku partnera u Saboru od 2003., a ovo je prvi doista programski sporazum. Definirali smo ciljeve – svođenje proračunskog deficita na nulu 2010., smanjivanje anketne nezaposlenosti na 7,5 posto i rast BDP-a od 7 posto«. Ponovio je već više puta istaknutu tvrdnju svih pregovarača da sporazum nije predvidio i ključ po kojemu će se raspodijeliti funkcije u izvršnoj vlasti, te da će se o tome razgovarati na kraju. Rasprava o raspodjeli ministarskih i drugih »fotelja«, dakako, od samog početka pregovora HDZ-a s koalicijskim partnerima itekako privlači pozornost hrvatske javnosti usprkos tom upornom ponavljanju da se o njima do sada nije raspravljalo, u što je teško povjerovati, jer su pojedini sudionici pregovora i sami nespretno ili usputno potvrdili koje su im dužnosti u predstojećoj Vladi nuđene.      

MANJINE UZ SANADERA: Najmoćniji HDZ-ov koalicijski partner, kao što je poznato, osvojio je ukupno osam mandata na izborima, i to HSS šest a HSLS dva, što znači da  spomenuta koalicija sa šezdeset i sedam HDZ-ovih ima sedamdeset i pet saborskih mjesta. Budući da to nije dovoljno HDZ je morao tražiti potporu i pregovarati s predstavnicima manjina. I s njima je, čini se, uspješno dogovorena suradnja jer su koalicijski sporazum, po kojem će oni podržati HDZ-ovu novu Vladu, potpisali predstavnici manjina, što znači još sedam glasova više. Naime, srpska manjina ima tri saborska zastupnika: Vojislava Stanimirovića, Milorada Pupovca i Ratka Gajicu, te po jednog zastupnika talijanska manjina Furija Radina, češka i slovačka (zajedničku zastupnicu) Zdenku Čuhnil, bošnjačka Šemsu Tankovića i romska Nazifa Memedija. Od svih je posebno zanimljiv dogovor s predstavnicima Samostalne demokratske srpske stranke (SDSS), ali on još uvijek nije do kraja definiran. Naime, predstavnici SDSS-a su otvoreno izjavljivali kako očekuju mjesto potpredsjednika Vlade i/ili jedno ministarsko mjesto, ali je dio javnosti taj zahtjev dočekao s popriličnim nezadovoljstvom. Stvar je još više zakomplicirana ako se imaju u vidu konkretne sadašnje hrvatske prilike, u kojima se mnogi javno pitaju: Nije li riječ o matematičkom bezobrazluku, jer ako stranka s tri predstavnika ultimativno traži potpredsjedničko mjesto, koliko onda toga pripada glavnoj stranci ili recimo HSS-u sa šest mandata? Osim toga, veliki dio hrvatske javnosti zna da čelni ljudi SDSS-a ne sudjeluju u proslavama oslobodilačkih akcija Hrvatske vojske, kojima je uspostavljena teritorijalna cjelovitost hrvatske države, ili u spomen-godišnjicama pada Vukovara i sl. Ako su Vukovar, Oluja i dr. ugrađeni u temelje sadašnje hrvatske države, onda se nameće ozbiljno pitanje – kako bilo koji političar može obavljati visoku državničku dužnost i istodobno ne priznavati ih? 

Kako je HDZ još prije Božića potpisao sporazume sa zastupnikom romske nacionalne manjine Memedijem i predsjednikom Stranke demokratske akcije Hrvatske Tankovićem, kojima se oni obvezuju u Hrvatskom saboru podržati Vladu na čelu s HDZ-om, dr. Sanader može sveukupno računati na osamdeset i dva saborska zastupnika. Pridodali se tome i glas Hrvatske stranke umirovljenika, koja je prva dala Sanaderu potporu, konačni matematički zbir je osamdeset i tri mandata koalicijske većine u novome Hrvatskom saboru. 

KONSTITUIRAJUĆA SJED-NICA: Predsjednik Hrvatskog sabora u prošlom sazivu Vladimir Šeks izjavio je novinarima na tradicionalnom božićnom domjenku, kojega organizira Srpsko narodno vijeće u Zagrebu, da će se konstituirajuća sjednica novog Hrvatskog sabora održati, kao što je već najavljeno, u petak, 11. siječnja. Najprije će se konstituirati odbori za Ustav, Poslovnik i politički sustav, te za zakonodavstvo, koji će razmotriti predložene izmjene triju zakona: o Vladi, o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i državnih upravnih organizacija, te o sustavu državne uprave, koje će predložiti klubovi zastupnika. Prijedlozi zakonskih izmjena potom će se dati na raspravu i glasovanje i ako ih se prihvati, predsjednik Republike Stjepan Mesić može ih proglasiti istoga dana. Sljedećeg dana, u subotu, 12. siječnja, sazvat će se izvanredna sjednica na kojoj će mandatar predložiti program, a Hrvatski sabor ga raspraviti i glasovati o povjerenju novoj Vladi. Tako će Hrvatski sabor novu Vladu potvrditi (najvjerojatnije) u subotu 12. siječnja, kada će se znati njezin konačni sastav i kada će se, pučki rečeno, završiti vrijeme raspleta i raspodjele »fotelja«.           

       g