Arhiv tekstova

Šesnaestog siječnja ove godine u »Plavoj vijećnici« u Gradskoj kući održat će se javna rasprava (službeno Javna sjednica Komisije za planove) o dva, za grad Suboticu vrlo značajna dokumenta. To su: »Prijedlog plana detaljne regulacije centra grada Subotice – zona I« i »Izviješće o strateškoj procjeni (utjecaja na životni okoliš) uz plan detaljne regulacije za dio prostora grada Subotice – zona I.«. 

Ovoj Javnoj sjednici sedmeročlane Komisije za planove, čiji je predsjednik Nebojša Janjić, arhitekt, prethodio je »javni uvid« u ove planove, koji je trajao od 26. studenoga do 26. prosinca 2007. na kojem su »zainteresirana fizička i pravna lica« mogla vidjeti ove planove i dobiti sve potrebne informacije i odgovore na pitanja od suradnika Službe za građevinarstvo Općine Subotica, koja i službeno sprovodi ovu »akciju«. Primjedbe na planirana rješenja u tijeku trajanja javnog uvida »zainteresirana fizička i pravna lica« mogla su u pismenoj formi dostaviti Službi za građevinarstvo preko Uslužnog centra Općine Subotica do 26. prosinca prošle godine.

POSLJEDNJA PRILIKA: Planove je izradio Zavod za urbanizam Općine Subotica. U slučaju »Prijedloga plana detaljne regulacije centra grada Subotice – zona I.« glavni projektant-urbanist bio je Petar Andrić, arhitekt, a autori »Izvješća o strateškoj procjeni uz plan detaljne regulacije za dio prostora grada Subotice - zona I« su – dr. Dejan Filipović, profesor na Geografskom fakultetu u Beogradu i mr. Radmila Panjević Marjanović, zamjenica direktora Zavoda za urbanizam, koja je ujedno i članica Komisije za planove. Ova Komisija je na sjednici od 14. studenoga 2007. godine proučila ove planove i donijela odluku da se stave na javni uvid. Zasjedanje Komisije za planove 16. siječnja ove godine imat će dva dijela: prvi dio se zove Javna sjednica, na kojem je omogućeno da svako »fizičko, odnosno pravno lice«, koje je u pismenoj formi dalo primjedbe na plan, i usmeno iznese i argumentira svoje primjedbe. Drugi dio rada Komisije za planove bit će tzv. Zatvorena sjednica, na kojoj će članovi raspravljati o svakoj primjedbi i glasovanjem donijeti odluku usvajaju li primjedbu ili ne. 

Nakon ove sjednice Komisija za planove će sastaviti Izvješće o spomenutim planskim dokumentima i uputit će planove na usvajanje Skupštini Općine Subotica. Sjednica Skupštine općine je posljednja prilika, da oni koji nisi znali ili nisu stigli na vrijeme uputiti svoje primjedbe (npr. franjevački samostan) preko vijećnika (kod kojih su »lobirali«) to isto učine. Konačna odluka o planu je u »rukama« vijećnika. Nakon glasovanja, ako se plan usvoji, on postaje zakonski punovažan i može se mijenjati samo istom procedurom kakvom je i donesen. Zbog ove odredbe Skupština općine je poslije deset godina od donošenja prve odluke, morala donijeti još jednu »vrlo čudnu odluku« o prihvaćanju plana »Adaptacije, dogradnje i izgradnje« zgrade Narodnog kazališta. Istinu za volju, taj plan je trebao proći istu proceduru  kao ovi planovi o kojima govorimo, ali nadležni su to smatrali »suvišnim odugovlačenjem«.

SLUČAJ KAZALIŠTE: Zašto spominjemo »Slučaj zgrade Narodnog kazališta – Népszínház«? Naime, centar grada Subotice oivičen ulicama – Bose Miličević, Zmaj Jovine, Žarka Zrenjanina, Zagrebačke i putom E-5, zakonom je zaštićen kao nepokretno kulturno dobro od velikog značaja, a pod zaštitom je i pojas koji dodiruje ovaj centar. Ovakvu zaštitu je imala i zgrada »Narodnog kazališta – Népszínház« pa smo bili svjedoci kako je ona »zaštićena«! Dio zgrade pod tzv. zaštitom prvog stupnja je već skoro srušen! Pitanje je što će ova zima, snijeg, led i voda učiniti do proljeća. 

   Karakter sukoba oko »Prijedloga plana detaljne regulacije centra grada Subotice – zona I« je sličan kao u slučaju zgrade kazališta. Kako netko reče: to je sukob onih koji Suboticu žele uvesti u XXI. stoljeće (modernisti) i onih koji žele sačuvati Suboticu s kraja XIX. i s početka XX. stoljeća (tradicionalisti). Za obavijest javnosti – Prijedlog plana, zona I. obuhvaća dio zakonom zaštićenog centra Subotice, i to njen najstariji povijesni dio, koji je dokumentirano postojao već u srednjem vijeku (od XII. do XVI. stoljeća, u turskom razdoblju itd.). Za ovakav, prije svega stručni sukob je djelomice kriv i Zavod za zaštitu spomenika kulture, koji je, istina, objekte u centru kategorizirao i podijelio u šest grupa od: »nepokretno kulturno dobro od izuzetnog značaja« do »objekta dokumentarne vrijednosti«, pri čemu nikad nije razrađeno kako graditi u zaštićenom centru, kakve graditeljske kriterije primijeniti prilikom tzv. uklapanja u ambijent (građenje u kontekstu). Isti ovaj Zavod je označio samo Trg cara Jovana Nenada kao arheološku lokaciju, što jednostavno nije istina. Ima dokumentiranih, vidljivih ostataka iz srednjeg vijeka na drugim lokacijama (npr. vrt franjevačkog samostana). Udruga (građana) za zaštitu i razvoj okruženja i graditeljskog naslijeđa »Protego« je održala javnu tribinu na temu Prijedloga plana regulacije tijekom prosinca, i uputila je Komisiji za planove 16 primjedbi. Jedna od interesantnijih je da se pričeka s donošenjem ovih planova, dok se ne usvoji Prostorni plan Općine Subotica (koji je bio gotov u ožujku prošle godine), jer principi zaštite graditeljskog naslijeđa i kulturno-povijesnih cjelina su sastavni dio ovog izrađenog, ali još (iz nama nepoznatih razloga) neusvojenog Prostornog plana Općine Subotica (postoji kolizija između ovih planskih dokumenata).

Svakako, 16. siječnja očekujemo interesant-nu i uzbudljivu raspravu, koja je otvorena za sve zainteresirane.

g