Arhiv tekstova

Umjesto originalnog sunčanog sata iz 1852. godine na južnoj fasadi župnog dvora župe Presvetog Trojstva u Somboru ubuduće će stajati replika, a original će poslije restauracije biti izložen u muzeju. Tako će biti sačuvano jedno od kulturno-povijesnih obilježja Sombora.

Poslije skoro 160 godina na fasadi župnog dvora više nema sunčanog sata. Na sreću, to je samo privremeno, jer će sunčani sat uskoro biti vraćen tamo gdje je i postavljen polovicom XIX. stoljeća. Doduše, bit će to samo njegova replika, dok će original poslije kompletne restauracije biti izložen u Gradskom muzeju u Somboru. Bio je ovo posljednji trenutak da se od propadanja očuva sunčani sat, jer je zbog višegodišnje nebrige i nestručnih ranijih restauracija jedan njegov dio već propao. 

 

OD INICIJATIVE GRAĐANA DO RESTAURACIJE

 

Da se pod hitno mora nešto poduzeti ukazali su sami Somborci još 2010. godine kada su pokrenuli inicijativu za obnovu sunčanog sata. Jedino što su tada uradili oni čija je obveza briga o kulturno-povijesnom naslijeđu grada jest to da su u Sombor doveli Zorana Barišića, slikara konzervatora iz Pokrajinskog zavoda za zaštitu spomenika kulture, koji je tada konstatirao da je sunčani sat s pratećim ilustracijama originalno nastao u varijanti fresko tehnike, a naknadne intervencije napravljene su vodenim fasadnim bojama, na što upućuje struktura bojenih ostataka. Barišić je i ovih dana u Somboru, ali sada na konkretnom poslu - restauraciji sunčanog sata. Zatekli smo ga u Gradskom muzeju u Somboru. »Stanje žbuke kao nositelja slike bilo je takvo da je bilo krajnje vrijeme da se nešto poduzme. Žbuka je postala porozna i prilikom svake zime led je erodirao površinsku strukturu. Donji natpis na satu na mađarskom jeziku više nismo ni zatekli. Za nekoliko godina propala bi cijela slika. Sat je skinut tehnikom strapiranja, što praktički znači da je bojeni sloj s dijelovima žbuke skinut sa zida u potpunosti. Bilo je ranijih intervencija na slici i to je uglavnom rađeno molerskim bojama«, kaže za »Hrvatsku riječ« Barišić. On ističe da je jedini način da se sunčani sat očuva njegova restauracija i daljnje čuvanje u muzeju. 

 

GOTOVO POLA POSLA

 

Kompletan posao zajedno s izradom replike na fasadi župnog dvora treba biti urađen za 60 radnih dana. Pola posla na restauraciji Barišić je već završio. »Na licu mjesta fiksirani su zatečeni ostaci. Nakon toga je kompletna slika skinuta s fasade i prenijeta u muzej. Sada pripremam sliku za stalnu prezentaciju u muzeju. Što se tiče replike sata, ona će biti urađena kada se prosuši žbuka na fasadi, a po građevinskim propisima to je minimum 21 dan. Replika će u smislu crteža i funkcije biti vjerna originalu. Što se tiče stilizacije to ćemo još dogovoriti na stručnom vijeću«, kaže Barišić i dodaje da je za njega, kao konzervatora, bitno da definira konzervatorsku problematiku, ali ističe da se do sada nije susreo sa sunčanim satom takvih dimenzija kao što ih ima somborski.

Na kraju još i podatak da se posao na restauraciji sunčanog sata plaća iz gradskog proračuna, preko Direkcije za izgradnju grada, a izvođač radova je »Novogradnja« iz Bezdana.

Sunčani sat, koji je jedno od obilježja Sombora, dao je načiniti Jovan Čakor, tadašnji direktor Učiteljske škole. Sat je jedinstven po tome što u njegovom dnu stoji duhovito-sarkastičan natpis na latinici i mađarskom jeziku  – Jedan od ovih ti je posljednji.