Arhiv tekstova

Željeznički sustav još uvijek nije decentraliziran, pa se sve odluke donose u Beogradu. Vojvodini su jedino povjereni poslovi inspekcijskog nadzora, a kompletna nadležnost nad željezničkom infrastrukturom ostala je u republičkim institucijama. I upravo tu je i jedan od velikih problema, jer je prioritet republičkog Ministarstva prometa samo rekonstrukcija i modernizacija Koridora X, odnosno magistralnih pruga, koje u Vojvodini čine manje od trećine ukupne pružne mreže. Rekonstrukcija i modernizacija Koridora X realno se može obaviti u idućih 5 do 10 godina, pa se opravdano postavlja pitanje što će se za to vrijeme dešavati s regionalnim i lokalnim prugama, koje su i inače u lošem stanju. 

 

Regionalizacija željeznice

 

»Imajući u vidu značaj prometa, kao i veoma nepovoljnu strukturu raspodjele robnih tokova u Vojvodini, prema kojoj vodni promet u ukupnom transportu roba sudjeluje samo s 4,5 posto, željeznički s 11 posto, dok je cestovni promet zastupljen s preko 80 posto, Pokrajinsko tajništvo za gospodarstvo, zapošljavanje i ravnopravnost spolova iniciralo je izradu više dokumenata koji bi pokazali da postoji potreba i opravdanost investiranja u željezničku infrastrukturu u Vovjodini. Tako su izrađene studije revitalizacije pruga i željezničkog putničkog i robnog prometa u Zapadnobačkom i Južnobačkom okrugu, kao i regiji Potisja, zatim Elaborat modela željezničkog sustava APV, kao i Elaborat o realizaciji Pilot projekta prenošenja prava APV na upravljanje željezničkom infrastrukturom i organizaciju prijevoza na pruzi Novi Sad-Bogojevo-Sombor. Svi ovi dokumenti su ukazali da je neophodno prići primjeni Zakona o željeznici i direktivama Europske Unije za regionalizaciju željezničkog prometa. Moramo stvoriti sve uvjete da Vojvodina aktivno utječe na planove razvoja, održavanja i modernizacije željezničke infrastrukture na prugama koje se nalaze na njenom teritoriju. Iskustva iz zemalja EU ukazuju da samo decentralizirano upravljanje regionalnom i lokalnom željezničkom infrastrukturom može  stvoriti efikasan i kvalitetan željeznički sustav koji će odgovoriti zahtjevima stanovništva i gospodarstva regije. Pozitivni primjeri postoje u Njemačkoj, Mađarskoj, Češkoj, Estoniji, Italiji...«, kaže Dragan Mićić, načelnik Odjela za industriju, promet i telekomunikacije u Pokrajinskom tajništvu za gospodarstvo, zapošljavanje i ravnopravnost spolova.

 

Javno i privatno part-nerstvo 

 

Kako se od državnog novca ne mogu očekivati ulaganja u vojvođansku željeznicu rješenje se traži u suradnji sa Željeznicama Srbije, lokalnim samoupravama i privatnim sektorom i planira nekoliko projekata kako bi se poboljšao željeznički promet u Vojvodini. Tako je u tijeku prekogranični IPA projekt »Izrada projektno-tehničke dokumentacije za prugu Segedin-Reske-Horgoš-Subotica i dokumentacije za daljnje projektiranje pruge Subotica-Čikerija-Bačalmaš-Baja«, u planu je rekonstrukcija pruga Petrovaradin-Beočin,  pruge od postaje Bogojevo do Luke »Dunav« Bogojevo, izgradnja industrijskog kolosijeka od postaje Odžaci do proizvodno-distributivnog centra poduzeća »Standard Gas« u Odžacima, rekonstrukcija pruge Apatin tvornica - Sonta za potrebe budućeg logistističkog centra u Apatinu, kao i uključivanje pruge Segedin-Kikinda-Temišvar u projekt Transeuropske željeznice, koji realizira Gospodarska komisija UN za Europu. No, to su za sada samo planovi, a najveća prepreka njihovoj realizaciji je novac. Jedna od ideja je da se rekonstrukcija željezničke infrastrukture financira udruživanjem javnog i privatnog sektora. Mogućnosti su i planiranje namjenskih proračunskih sredstava Vojvodine i lokalnih samouprava za održavanje, revitalizaciju, modernizaciju i izgradnju željezničke infrastrukture. Tako nešto moguće je uraditi s obzirom na novi Zakon o željeznici, koji predviđa da se poslovi upravljanja na dijelu željezničke infrastrukture za koju Željeznice Srbije nemaju ekonomski interes mogu prenijeti upravljaču infrastrukture koga osniva autonomna pokrajina, odnosno jedinica lokalne samouprave. Na ovaj način lokalne samouprave i pokrajine dobivaju mogućnost da samostalno ili u partnerstvu s privatnim sektorom preuzmu upravljanje na pojedinim prugama koje su od njihovog strateškog interesa.

 

Višegodišnji posao

 

Milan Vučinić, predsjednik Savjeta za željeznicu, koji je formiran pri Pokrajinskom tajništvu za gospodarstvo, zapošljavanje i ravnopravnost spolova, kaže da su prioriteti izgradnje na mreži željezničkih pruga u Vojvodini utvrđeni na osnovi obima prometa, uključivanja u mrežu paneuropskih koridora, dunavske orijentacije Vojvodine, razmještaja industrijskih parkova u Vojvodini... »Pruge u Vojvodini trebalo bi obnavljati u dvije faze.  Prva faza bila bi revitalizacija magistralnih pruga za maksimalne brzine od 120 kilometara na sat i osovinsko opterećenje od 22 tone, kao i revitalizaciju regionalnih i lokalnih pruga na maksimalne dozvoljene brzine od 80 do 100 kilometara na sat i osovinsko opterećenje od 20 tona. Ovaj posao treba raditi u trogodišnjim ciklusima«, kaže Vučinić. U prvom ciklusu planirana je revitalizacija i remont pruga Bogojevo–Sombor-Subotica (400.000 eura), Novi Sad–Odžaci-Bogojevo (3,7 milijuna eura), Pančevo-Zrenjanin (17,5 milijuna eura) i Sombor-Vrbas (8,8 milijuna eura). Drugi ciklus obuhvatio bi pruge Zrenjanin-Kikinda (20 miljuna eura), Banatsko Miloševo–Senta-Subotica (27,5 milijuna eura), Subotica-Horgoš-državna granica (8,1 milijun eura) i prugu Novi Sad–Bečej–Senta-Horgoš (44,2 milijuna eura). Vučinić kaže da je tijekom revitalizacije ovih pruga potrebno riješiti problem čvorišta u postajama Novi Sad, Subotica, Sombor, Pančevo, Vršac i Zrenjanin. Po  njegovim riječima Prugu Novi Sad-Rimski Šančevi–Bečej–Senta-Horgoš treba promovirati kao »Potisku magistralu«, odnosno kao pomoćni magistralni pravac na Koridoru X. Tako bi se stvorile mogućnosti kvalitnog međunarodnog tranzitnog teretnog prometa na kraku B Koridora X Beograd-Novi Sad–Subotica–Horgoš-državna granica u Mađarskoj i od Sente prema Kikindi i Temišvaru u Rumunjskoj. Na taj način općine Potisja i južne Bačke iskoristile bi svoje sadašnje geografske prednosti - dobre i kvalitetne veze s Europskim željezničkim koridorom (Salzburg-Beograd-Niš-Solun), Dunavskim koridorom VII i Europskim željezničkim koridorima IV I V, koji prolaze kroz Bugarsku, Rumunjsku i Mađarsku, odnosno Mađarsku i Hrvatsku, kaže Vučinić. 

U trećem ciklusu revitalizacije željezničkih pruga u Vojvodini ima smisla planirati izgradnju željezničke veze Zrenjanin-Žabalj, što je značajno skraćenje veze Novi Sad-Zrenjanin. Odnosno poprečne regionalne veze Vršac–Zrenjanin–Žabalj-Vrbas i dalje prema Bogojevu. Sve ove pobrojane investicije vrijede oko 75 milijuna eura. U današnjoj ekonomskoj situaciji više djeluju kao popis lijepih želja, jer krupno pitanje je kako i od koga namaknuti toliki novac.