Arhiv tekstova

Predstavnici Hrvatskog svjetskog kongresa sastali su se 25. srpnja u Zagrebu u povodu 20. obljetnice ove krovne iseljeničke udruge, kako bi predstavnicima vlasti i javnosti skrenuli pozornost na niz neodgovorenih pitanja. Na sjednici su, uz nazočnost izaslanika iz 20 zemalja svijeta, govorili čelni ljudi Kongresa i neki od hrvatskih intelektualaca. Od predstavnika vojvođanskih Hrvata skupu su prisustvovali predsjednik DSHV-a Petar Kuntić, predsjednik Izvršnog odbora HNV-a Darko Sarić Lukendić, te odgovorna urednica našeg lista dr. Jasminka Dulić.

Prema nekim procjenama izvan Hrvatske živi gotovo jednak broj Hrvata i njihovih potomaka kao u domovini. Od njih u zemlju uđe oko 8 milijardi kuna doznake na godinu. Ako se tomu pridoda gotovina koju izvandomovinstvo donese prilikom posjeta domovini, tada je jasno da iseljeništvo nakon turizma čini drugu gospodarsku granu Hrvatske. Taj priliv novca čini gotovo polovicu bruto nacionalnog dohotka zemlje. Uzimajući sve to u obzir, predstavnici iseljeništva smatraju da bi hrvatske vlasti trebale imati više sluha u rješavanju pojedinih pitanja, te skreću pozornost na činjenicu kako se u domovini dijaspora stigmatizira. 

 

Zastupnici iz iseljeništva

 

Jedan od problema na koji je ukazano je oporezivanje inozemnih mirovina, te je tako Kongres Ustavnom sudu uputio zahtjev za pokretanje postupka za ocjenu zakona o porezu na dohodak. S nekim zemljama Hrvatska ima bilateralni dogovor kako ne bi došlo do duplog oporezivanja, dok s nekima nema. Takva situacija, prema njihovim riječima, dovodi do neravnopravnog položaja nekih umirovljenika i time dodatno obeshrabruje i diskriminira povratnike. Kongres je također izrazio zahtjeve za potrebom uvođenja dopisnog glasovanja, te iznio nezadovoljstvo brojem zastupnika dijaspore u Hrvatskom saboru. Polemika koja se vodila o toj temi podsjetila je na činjenicu kako je izborna jedinica dijaspore naklonjena strankama desnice, o čemu govore i rezultati posljednjih izbora, gdje su predstavnici desne orijentacije dobili preko 80 posto glasova, dok su svi ostali bili ispod 4 posto. Iz tog razloga predstavnik Hrvatskog sabora Ivo Jelušić ističe kako je »važno da i ta tri zastupnika dijaspore u Saboru budu stvarni predstavnici iseljeničke Hrvatske, neovisni od bilo koje političke opcije«, izražavajući potrebu za što manje strančarenja. Ono na čemu bi još trebalo raditi jest olakšati proceduralnu administraciju prilikom dobivanja hrvatskog državljanstva. »Polovica Hrvata živi izvan domovine i naš čovjek bi svugdje trebao imati jednaku priliku na državljanstvo. Danas neće biti problema putovati kroz europsku zajednicu, no putovnica je simbolika hrvatskog čovjeka«, smatra glasnogovornik Kongresa fra Šimun Šito Ćorić.

 

Europska Unija – mogućnosti i poteškoće

 

S obzirom na nedavno pristupanje Hrvatske Europskoj Uniji, na sjednici je bilo riječi o novim mogućnostima i poteškoćama koje zemlju očekuju. »Najveći pomak u gospodarskom smislu je oznaka ‘Made in EU’ koje dobivaju naši proizvodi, te podizanje kvalitete administracije i sudstva«, kaže Božo Skoko, jedan od vodećih stručnjaka s područja odnosa s javnošću. »Ono pozitivno što još volim navesti je činjenica da će nas Europa zaštititi od naših vlastitih gluposti«. Prema njegovim riječima mali se u Uniju primaju samo onda kada veliki shvate da im oni donose više dobiti, nego gubitka. Ono najvažnije što Hrvatska nudi jesu izlaz na more i pitka voda. Predsjednik Hrvatskog svjetskog kongresa Mijo Marić smatra da se pristupom Uniji ostvarila neka nova pregovaračka pozicija. »Prema službenim podacima u Njemačkoj živi više od 200 tisuća Hrvata, no ogroman je broj onih koji nisu zavedeni. Ako bismo ih sve zbrojili, broj osoba hrvatskog podrijetla s prebivalištem u jednoj od vodećih zemalja svijeta se udvostručuje. To njemačke vlasti znaju. Na predstojećim izborima u toj zemlji vodit će se tijesna borba i tu moramo pametno lobirati i iskoristiti nametnute mogućnosti za ostvarenje svojih interesa«, zaključuje Marić. Uz to, dodaje fra Ćorić, »kao savjetodavno tijelo Ujedinjenih naroda, Hrvatski svjetski kongres ima velike mogućnosti kao nevladina i međunarodna udruga gurati one stvari koje hrvatske vlasti legalno ne mogu«. Jedan od vodećih hrvatskih intelektualaca, fizičar i znanstvenik Davor Pavuna, govoreći o globalnom stanju društva i dometima Europske unije i Hrvatske iznio je jedno oprečno mišljenje. Pavuna, koji je ujedno i savjetnik američkog predsjednika Baracka Obame za područje energetike, ističe kako »novi svjetski poredak nije ništa drugo doli eksplozije bankaroida i virtualne ekonomije«. Takva birokratska tvorevina je i Europska unija, zaključuje Pavuna. 

 

Popis stanovništva u BiH

 

Trenutačno, jedno od najvažnijih pitanja o kome je bilo riječi je popis stanovništva u Bosni i Hercegovini, koji je planiran za listopad ove godine. U toj zemlji dva puta je preskočeno njegovo sprovođenje jer je međunarodna zajednica strahovala od rezultata koji bi pokazali stvarne učinke rata, te je tako posljednji popis bio još 1991. godine. Za Federaciju, to je prije svega političko pitanje koje će umnogome odrediti budućnost zemlje. Broj Hrvata sa 750 tisuća - koliko ih bilježi zadnji popis, prema crkvenim statistikama koje je iznio kardinal Vinko Puljić, strahovito pada na manje od 400 tisuća. Čelnici Kongresa smatraju da Hrvatska ne pokazuje dovoljnu pažnju prema Hrvatima u BiH od čijeg će popisa ovisiti njihov položaj u toj zemlji u budućnosti. »Hrvatski narod u BiH nije siguran. Je li rješenje treći entitet ili četiri regije, teško je sada reći, ali ključno je da ne bude na štetu druga dva naroda i obratno«, ističe glasnogovornik Kongresa fra Ćorić.

Težište svog budućeg rada Hrvatski svjetski kongres vidi u gospodarstvu i povezivanju potencijala domovine i iseljeništva. Na ovom sustetu izrazili su nadu da će Državni ured za Hrvate izvan Hrvatske jednog dana prerasti u ministarstvo isljeništva.