Na prostoru Vojvodine poslije 1919. godine bilo je oko 130 kolonističkih naseobina, od kojih 64 samo u Bačkoj, u koje su naseljavani prvenstveno Crnogorci i Srbi. Takva najveća crnogorska kolonija poslije Prvog svjetskog rata bila je na bajmočkoj Rati. Knjiga »Rata – crnogorska kolonija u Vojvodini« autora Nenada Stevovića prati dvije jugoslavenske kolonizacije, od 1919. i 1945. godine, i sadržajno se bavi životom kolonista poslije kolonizacija prateći sudbine doseljeničkih obitelji i njihov politički, kulturni, društveni, ekonomski, religijski život.
Iznimno vrijedna knjiga
Ističući kako upravo to ovu knjigu izdvaja iz klasičnih pristupa temama kolonizacije i agrarne reforme, koji se obično završavaju na registraciji kolonizacije, prof. dr. Ranko Končar je ocijenio kako je riječ o iznimno vrijednoj knjizi, koja ima karakter historijske kronike i razmatra složeno povijesno, političko, ekonomsko i nacionalno pitanje kroz skoro cijelo 20. stoljeće. On je istaknuo kako koncepcija obiju kolonizacija počiva na političkoj ideji da se prostor Vojvodine poslije 1918. kada je stvorena Kraljevina Jugoslavija što više slavenizira, osobito granični dijelovi koji su bili naseljeni drugim manjinama: mađarskim, njemačkim, rumunjskim, itd. »Ali, sve kolonizacije na prostoru Vojvodine, koja je inače poznata kao kolonizacijsko i migracijsko područje, nosile su to obilježje – i Austrija kad je naseljavala taj prostor njemačkom manjinom isto je vodila računa o germanizaciji, Mađari su isto to činili«, kazao je Končar i istaknuo kako se niti kolonizacija od 1945. ne može razmatrati i bez prisustva nacionalnog aspekta, premda je u to vrijeme nešto veći naglasak na socijalno-ekonomskoj dimenziji.
Stevović u knjizi prati prostor Rate, koju zahvaća proces urbanizacije, izgradnje kolonističkih kuća, školovanje obitelji, suočavanje s novom nacionalno pluralnom sredinom. »I 1919. i 1945. proces adaptiranja kolonističkog stanovništva, i sam sam kolonist iz Bosne pa mogu to reći, nije nikada jednostavan i on uvijek nosi mnoge složenosti, bilo psihološke, jezične, klimatske, zdravstvene, bilo da je to jedan opći mentalitetski sklop koji donosi dinarski svijet, brdski svijet, na prostor ravnice, itd. Taj proces traje duže i ova se knjiga upravo bavi i tom relativno dugom genezom procesa adaptiranja«, istaknuo je Končar.
Kronika doseljavanja iz Crne Gore
Pisana suvremenim crnogorskim jezikom, knjiga obiluje pisanim dokumentima, zemljopisnim kartama, fotografijama, kartama pojedinih naselja, te ima veliki povijesni značaj ne samo za Bajmok, Ratu i Suboticu, nego i širi, jer opisuje razdoblje od Prvog svjetskog rata do današnjih dana, smatra prof. dr. Tadija Eraković. »Ovo je istodobno i historijska kronika doseljavanja iz Crne Gore u ravnicu i organiziranje života i rada u novim uvjetima. Uvjeti su brojni – kulturni, ekonomski, politički, cjelokupni društveni život. Doselili su se na ledinu, stanovali su kod ljudi koji su ih primili po salašima i kojekuda dok nisu napravili kuće od čerpića i nabijene zemlje. Ovo je demografska studija migracijskih procesa i sve što prati te procese u društvenom i ekonomskom smislu, jeziku, kulturi, običajima, pa i asimilaciji«, kazao je Eraković.
Autor Nenad Stevović kaže kako studija ima za cilj rasvijetliti procese kolonizacije Crnogoraca u Vojvodinu, svojom koncepcijom pridonijeti razumijevanju crnogorske dijaspore, njene strukture, te socijalnu, kulturološku i ekonomsku specifičnost. On ističe kako je u Vojvodinu nakon Drugog svjetskog rata naseljena ukupno 6.681 obitelj od čega 6.043 iz Crne Gore, što je bilo 38.450 ljudi i predstavljalo je više od 10 posto tadašnjeg ukupnog stanovništva Crne Gore. »Ova studija ima za cilj osvijetliti i otrgnuti od zaborava iseljeničku epopeju 102 crnogorske obitelji koje su napustile svoju rodnu grudu i otišle na krajnji sjever tadašnje države u potrazi za boljim životom«, kazao je Stevović.
Knjiga »Rata – crnogorska kolonija u Vojvodini« objavljena je u izdanju Crnogorskog kulturnog centra Beograda i Udruženja Crnogoraca Srbije »Krstaš« iz Lovćenca, a u Subotici je predstavljena povodom obilježavanja 13. srpnja, Dana državnosti Crne Gore, u organizaciji Crnogorskog kulturno prosvjetnog društva »Montenegrina« iz Subotice.
