Arhiv tekstova
Julije Knifer (1924. - )
Nagradu Vladimir Nazor za životno djelo za likovnu umjetnost dobio je ove godine slikar Julije Knifer rođen 1924. godine u Osijeku. Kniferovo slikarstvo prepoznatljivo je po identifikaciji sa znakom meandra. Meandar kao karakteristični znak, primarna forma i kao jedini motiv Kniferovog slikarstva, javlja se u vrijeme okupljanja zajednice umjetnika »Gorgona«. Spoznaja o fenomenu »Gorgone« gradila se u početku veoma sporo, dok konačno nije stigla do svoje krupne međunarodne verifikacije. »Gorgonu« su kao zajednicu umjetnika i povjesničara umjetnosti činili Julije Knifer, Josip Vaništa, Ivan Kožarić, Marijan Jevšovar, Đuro Seder, Radoslav Putar, Matko Meštrović i Dimitrije Bašićević. Pod nazivom »Gorgona Gorgonesco Gorgonico« u sklopu 49. Bienala u Veneciji, predstavljena je retrospektiva ove umjetničke grupe, a toj priredbi je priključena i samostalna izložba Julija Knifera.
Čitanje fenomena Knifer počinje serijom autoportretnih crteža nastalih u razdoblju između 1949., i 1952. godine. Crtajući svoje lice, Knifer je nastojao crtati nešto znatno složenije od njegove konvencionalne topografije: on nastoji proniknuti u svoju kritičku svijest. Kniferovo stvaralaštvo Zvonko Maković definira kao dnevnik pisan isključivo likovnim jezikom. Geneza Kniferovog meandra nastaje u kontekstu pojave neokonstruktivizma i enformela krajem četredesetih i početkom pedesetih godina prošlog stoljeća. Knifer se svojim geometrijskim formama pozicionirao prema mitu o heroizmu apstrakcije, suprotstavljene kanonima soc-realizma, demistificirajući pri tom binarnu opoziciju figuracija-apstrakcija, koja se desetljećima u hrvatskoj povijesti umjetnosti nametala kao glavni teorijski problem.
Knifer nikada nije otkazao povjerenje početnom crno-bijelom znaku meandra održavši konstantnim koncept svoga slikarstva, a u svakodnevnoj praksi slikanja i crtanja stalno je podizao nivo likovne egzekucije s kojom je meandar realiziran na platnu ili na papiru, u slici ili u crtežu. Meandri Julija Knifera jedinstvena su pojava u umjetnosti našeg doba.
Z. S.
