Neimari kulturne baštine

Julije Knifer (1924. - )

Nagradu Vladimir Nazor za životno djelo za likovnu umjetnost dobio je ove godine slikar Julije Knifer rođen 1924. godine u Osijeku. Kniferovo slikarstvo prepoznatljivo je po identifikaciji sa znakom meandra. Meandar kao karakteristični znak, primarna forma i kao jedini motiv Kniferovog slikarstva, javlja se u vrijeme okupljanja zajednice umjetnika »Gorgona«. Spoznaja o fenomenu »Gorgone« gradila se u početku veoma sporo, dok konačno nije stigla do svoje krupne međunarodne verifikacije. »Gorgonu« su kao zajednicu umjetnika i povjesničara umjetnosti činili Julije Knifer, Josip Vaništa, Ivan Kožarić, Marijan Jevšovar, Đuro Seder, Radoslav Putar, Matko Meštrović i Dimitrije Bašićević. Pod nazivom »Gorgona Gorgonesco Gorgonico« u sklopu 49. Bienala u Veneciji, predstavljena je retrospektiva ove umjetničke grupe, a toj priredbi je priključena i samostalna izložba Julija Knifera.
    Čitanje fenomena Knifer počinje serijom autoportretnih crteža nastalih u razdoblju između 1949., i 1952. godine. Crtajući svoje lice, Knifer je nastojao crtati nešto znatno složenije od njegove konvencionalne topografije: on nastoji proniknuti u svoju kritičku svijest. Kniferovo stvaralaštvo Zvonko Maković definira kao dnevnik pisan isključivo likovnim jezikom. Geneza Kniferovog meandra nastaje u kontekstu pojave neokonstruktivizma i enformela krajem četredesetih i početkom pedesetih godina prošlog stoljeća. Knifer se svojim geometrijskim formama pozicionirao prema mitu o heroizmu apstrakcije, suprotstavljene kanonima soc-realizma, demistificirajući pri tom binarnu opoziciju figuracija-apstrakcija, koja se desetljećima u hrvatskoj povijesti umjetnosti nametala kao glavni teorijski problem.
    Knifer nikada nije otkazao povjerenje početnom crno-bijelom znaku meandra održavši konstantnim koncept svoga slikarstva, a u svakodnevnoj praksi slikanja i crtanja stalno je podizao nivo likovne egzekucije s kojom je meandar realiziran na platnu ili na papiru, u slici ili u crtežu. Meandri Julija Knifera jedinstvena su pojava u umjetnosti našeg doba.
Z. S.

Najave

07. 02. Gupčev bal u Tavankutu

H. R. | 7. veljače 2026.

HKPD Matija Gubec organizira XVII. Gupčev bal, koji će se održati 7. veljače 2026. godine u velikoj dvorani Doma kulture u Donjem Tavankutu. Gosti se očekuju od 19 sati. Za dobru zabavu pobrinut će se TS Biseri iz Subotice te TS Astal iz Požege.

07. 02. Bunjevačko prelo u Zagrebu

H. R. | 7. veljače 2026.

Zajednica protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata priređuje Bunjevačko prelo u Zagrebu 7. veljače.

07. 02. Pokladni bal pod maskama u Monoštoru Dom kulture, Monoštor

H. R. | 7. veljače 2026.

Kulturno-umjetničko društvo Hrvata Bodrog organizira Pokladni bal pod maskama u subotu 7. veljače u Domu kulture u Monoštoru u 19 sati.

07. 02. IX Šokaćka večer

H. R. | 7. veljače 2026.

HKU Antun Sorgg iz Vajske organizira Šokačku večer koja će biti održana 7. veljače restoranu Bački dvor na jezeru Provala.

12. 02. Hrckov Maskenbal

H. R. | 12. veljače 2026.

Novinsko izdavačka ustanova Hrvatska riječ organizira pokladnu zabavu za najmlađe – Hrckov maskenbal.

Hrckov maskenbal bit će održan 12. veljače u velikoj dvorani HKC  Bunjevačko Kolo u Subotici s početkom u 10 sati.

15. 02. Prelo sićanja 2026.

H. R. | 15. veljače 2026.

Hrvatski kulturni centar Bunjevačko kolo i Katoličko društvo Ivan Antunović iz Subotice organiziraju 16. Prelo sićanja koje će biti održano u nedjelju, 15. veljače.

30.01. - 01.06. Snimi kratki film mobitelom o materijalnoj kulturnoj baštini Hrvata u Srbiji

(ZKVH) | 1. lipnja 2026.

Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata raspisuje nagradni natječaj za učenike srednjih škola

SNIMI KRATKI FILM MOBITELOM O MATERIJALNOJ KULTURNOJ BAŠTINI HRVATA U SRBIJI 

Predstavite materijalnu kulturnu baštinu svoje sredine!

Natječaj traje od 30. siječnja 2026. do 1. lipnja 2026.