Arhiv tekstova

Pred­sta­vljen »Du­kat rav­ni­ce«

U okviru svečane akademije predstavljena je treća knjiga koju izdaje HKUD »Vladimir Nazor« iz Sombora. Riječ je o knjizi autorica Antonije Čote i Marije Šeremešić pod nazivom »Dukat ravnice« koja je posvećena životu, običajima, upotrebnim predmetima i naseljavanju somborske općine bunjevačkim i šokačkim Hrvatima. Predstavljena su kroz manifestacije, ljude i običaje i okolna sela: Bački Monoštor, Bački Breg i Sonta. Kako je tom prigodom rekao recenzent knjige dr. Slaven Bačić iako u Somboru, poslije Subotice, živi najveći broj Hrvata o njima se do danas pisalo malo. Ustvrdio je da »postoji jedna praznina u nakladi o ovom hrvatskom življu«. O subotičkim Bunjevcima ima dosta toga pisanoga, a ovo je prva knjiga koja govori o bunjevačkim i šokačkim Hrvatima Sombora i njegove okolice. Istaknuo je kako je hrvatski i katolički rakurs o Somboru često bio zanemarivan i da je stoga ovo djelo jako vrijedno. Bačić smatra kako »Dukat ravnice« predstavlja stepenicu u daljnjoj nakladi HKUD »Vladimir Nazor«.
    Koautorica Antonija Čota pisala je o tragovima bunjevačkih stopa u Somboru. »Ovo djelo je rezultat dugogodišnjeg rada, a sama je ideja o nastanku potekla od jedne izložbe organizirane u ‘Vladimir Nazoru’ pod nazivom ‘Iz majkine škrinje’. Tada smo htjeli tiskati katalog koji bi pratio izložbu ali to nam je predstavljalo financijski problem te smo odustali. Tako je od kataloga u stvari nastala knjiga koja govori o etnologiji bunjevačkih Hrvata. Dva su nam cilja: ukazati na različitost somborskih i subotičkih bunjevačkih Hrvata koje su evidentne i postoje. Drugi razlog i cilj je činjenica da smo često skloni prihvatiti tuđe običaje i kulture a lako zanemarimo svoje. U posljednje vrijeme tiskano je više monografija o Somboru a bile su preskočene i somborske crkve i somborsko hrvatsko kulturno-umjetničko društvo, a i mnoge institucije se spominju bez tragova Hrvata«– zaključuje Antonija Čota.
    Koautorica Marija Šeremešić o knjizi kaže: »Knjiga ‘Dukat ravnice’ je potekla kao ideja da se u okviru društva napiše knjiga o bunjevačkim i šokačkim Hrvatima. Nismo u početku imali zamisao kako bi to moglo izgledati, budući da nijedna od autorica ne poznaje dovoljno dobro oba entiteta (bunjevački i šokački) da bi mogla opisati sve, te je knjiga podijeljena u dva dijela. Moj je drugi dio knjige koji govori o Šokcima, a obuhvatila sam regiju Sombora i okolice. Budući da sam iz Monoštora, meni su ti lokalni govori poznati iako se oni razlikuju, a tako se djelomice razlikuje i nošnja i običaji koje sam opisivala. Bilo mi je teško na osamdesetak stranica opisati sve to kvalitetno, pa sam došla na ideju da napravim zbornik nekih objavljenih radova koje bi ja povezala i da na svoj način predstavim svako selo i značajne ljude koje možda povijest nije zabilježila« – kaže koautorica Marija Šeremešić.