Arhiv tekstova
Vojvođanski Hrvati bez mjesta u Saboru
Poslije četverogodišnjeg oporbenog statusa HDZ se na temelju prošlotjednih parlamentarnih izbora na velika vrata i s velikim brojem osvojenih mandata na izborima za Hrvatski sabor ponovno vraća na vlast. Prema rezultatima Državnog izbornog povjerenstva Hrvatska demokratska zajednica je na čelu s dr. Ivom Sanaderom na izborima 22. i 23. studenoga u jedanaest izbornih jedinica, prosječno osvojila oko 35 posto glasova, što je znatno više od bilo koje druge stranke. Rezultati HDZ-a kreću se od gotovo 49 posto, koliko je ta stranka osvojila u 9. izbornoj jedinici koja obuhvaća Ličko-senjsku, Zadarsku, Šibensko-kninsku i sjeverni dio Splitsko-dalmatinske županije, do 18,53 posto glasova, što joj je najslabiji rezultat ostvaren u 8. izbornoj jedinici – Istarska županija i zapadni dio Primorsko-goranske, gdje je po osvojenim glasovima na drugom mjestu, iza koalicije Socijaldemokratske partije i Istarskog demokratskog sabora.
Druga najsnažnija stranka je SDP, koji je prosječno u deset izbornih jedinica osvojio oko 23 posto glasova. Njihov najbolji rezultat ostvaren je u koaliciji s IDS-om u 8. izbornoj jedinici – 40,75 posto glasova. HNS je prosječno osvojio 7,37 posto u osam od deset izbornih jedinica, dok je HSS u osam od deset izbornih jedinica prosječno osvojio 6,57 posto glasova. HSP je izborni prag prošao u osam izbornih jedinica prosječno, osvojivši gotovo šest posto glasova. Koalicija HSLS-DC prešla je prag u samo tri izborne jedinice, osvojivši prosječno 5,68 posto glasova, te su tako i sami predsjednici ove dvije stranke Dražen Budiša i Mato Granić ostali bez mandata. Hrvatska stranka umirovljenika također je prešla prag u tri izborne jedinice, a u Sabor će i Hrvatska demokratska seljačka stranka koja je prag prošla samo u trećoj izbornoj jedinici.
REZULATI U DIJASPORI: Od 397.044 upisanih birača u pedeset zemalja svijeta, glasovalo je tek 69.505 ili oko 17 posto birača obrađenih na biračkim mjestima. Prema očekivanjima, i tamo je uvjerljivo pobijedio HDZ koji je osvojio čak 57,89 posto glasova. Druga po snazi u dijaspori je bila koalicija Hrvatskog bloka i Hrvatskog istinskog preporoda koja je osvojila 9,84 posto glasova. Ostale su stranke osvojile znatno manji broj glasova.
Za izbore za Hrvatski sabor je u SCG bili evidentirano 22.622 birača. Svoje biračko pravo iskoristilo je njih 4.966, a od toga njih 3.198 glasovalo je na biračkim mjestima u Beogradu, 1367 na biračkim mjestima u Subotici, a 401 u Generalnom konzulatu RH u Kotoru.
U subotičkom Konzulatu je 566 građana glasovalo za liste dijaspore, a ostalo su bile izbjeglice koje su glasovale za svoje kandidate u RH ili hrvatski državljani s prebivalištem u Hrvatskoj koji su glasovali za kandidate neke od 10 izbornih lista. Lista HSS za dijasporu dobila je u Subotici 248 glasova ili 43 posto, a lista HDZ 191 glas ili 33 posto.
Prijevoz autobusima su glasačima koji su trebali glasovati u subotičkom konzulatu osigurali Demokratski savez Hrvata u Vojvodini i Hrvatski narodni savez, čiji su predstavnici kao članovi biračkog odbora također sudjelovali u provedbi izbornog procesa u Subotici.
VOJVOĐANSKI HRVATI: V. d. predsjednika DSHV-a Petar Kuntić je zadovoljan rezultatima izbora u Hrvatskoj unatoč činjenici da nijedan vojvođanski Hrvat neće imati mandat u novom Saboru.
»Zadovoljni smo velikom izbornom pobjedom HDZ-a i našim opredjeljenjem da u 11 izbornoj jedinici, na listi za dijasporu, idemo zajedno s njima. Očekujemo da će potpredsjednik HDZ Petar Čobanković, koji je prošao u Sabor, zastupati i naše interese i da će on postati ministar poljoprivrede. Znalo se da nijedan vojvođanskih Hrvat ne može proći bio on na drugom mjestu HSS-ove liste ili na nekom nižem HDZ-ove. Nadamo se da će ovaj uspjeh doprinijeti boljoj suradnji svih hrvatskih institucija u Srbiji i Crnoj Gori i osobito DSHV-a s institucijama matične zemlje. Mi iz DSHV-a smo već pozvani na središnju proslavu pobjede HDZ-a«, zaključuje Petar Kuntić.
Drugi kandidat na HSS-ovoj listi za dijasporu Franjo Vujkov također nije prošao, iako je na biračkim mjestima u subotičkom konzulatu dobio najviše glasova.
»Sva istraživanja su ukazivala na pobjedu HDZ-a, možda samo ne tako uvjerljivu. Mi smo sve učinili što je bilo u našoj moći i ja sam kao kandidat HSS-ove liste dobio preko 40 posto glasova na biračkim mjestima u Subotici, no to je bilo nedovoljno jer je u dijaspori HDZ dobio najviše glasova«, kaže Franjo Vujkov.
NA POMOLU KOALICIJE: I dok su neki zatečeni neuspjehom te ga javno priznaju, drugi, oni uspješniji, kreću u fazu intenzivnih pregovaranja. Sama većina HDZ-a nikako ne bi bila dovoljna za stabilnu vladu, te se mogu očekivati postizborne koalicije. Predsjednik HDZ-a dr. Ivo Sanader najavio je kako će početi razgovore s potencijalnim koalicijskim partnerima te kako očekuje da mu predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić ponudi mandat za sastav nove vlade. Dr. Sanader je i poslije izbora najavljivao kao glavne aktivnosti vodećeg HDZ-a smanjenje PDV-a s 22 na 20 posto, porast životnog standarda i kupovne moći građana, povećanje nacionalnog dohotka po glavi stanovnika, borbu protiv korupcije i uklanjanje birokratskih barijera te smanjenje broja ministarstava. Također je najavio da će HDZ uvesti Hrvatsku u Europsku uniju do 2007., a u NATO do 2006. godine. Upitan u tom kontekstu o suradnji s Haškim sudom, dr. Ivo Sanader je rekao da je to implicirano HDZ-ovim opredjeljenjem za EU i NATO. Također se zauzeo za suradnju i prijateljske odnose sa svim susjednim državama i rješavanje otvorenih pitanja bilateralnim pregovorima, a prioritetnim je ocijenio bolju suradnju sa SAD-m, Rusijom i Kinom.
No, predstavnici nekih stranaka u Hrvatskoj su, unatoč izjavama dr. Ive Sanadera, i tijekom kampanje a i po objavljivanju neslužbenih rezultata, isticali kako je vraćanje HDZ-a korak unazad, korak u desno koji je bitno drukčiji od opredjeljenja u drugim europskim zemljama.
Komentirajući izvješća stranih medija o HDZ-ovoj pobjedi kao »povratku na vlast Tuđmanovih nacionalista«, dr. Sanader je rekao da je to percepcija koju HDZ mora mijenjati. »HDZ je demokršćanska, konzervativna stranka desnog centra, a ne nacionalistička, i stran joj je svaki radikalizam, ekstremizam i ksenofobija. Kao takva je i primljena u članstvo Europske pučke stranke«, kazao je predsjednik HDZ-a.
Predsjednik RH Stjepan Mesić izjavio je kako je najizgledniji mandatar za sastavljanje nove vlade HDZ-ov predsjednik dr. Ivo Sanader, te da početak konzultacija oko sastavljanja vlade očekuje u roku od tjedan dana.
Predsjednik Hrvatske seljačke stranke Zlatko Tomčić je među prvima priznao da nije zadovoljan izbornim rezultatima, jer će umjesto dosadašnjih 16 imati samo devet mandata u Saboru. Dosadašnji premijer i predsjednik Socijaldemokratske partije Ivica Račan je u hrvatskoj javnosti već iznio stav da SDP jednoglasnom odlukom Predsjedništva prelazi u oporbu, iako je u koaliciji s LIBRA-om, LS-om i IDS-om osvojio 43 mandata, čime je gotovo potvrdio rezultat prošlih parlamentarnih izbora.
IZBORNI REZULTATI MANJINA: Što se tiče srpske manjinske zajednice, njima su prema izbornom zakonu zagarantirana tri mjesta u Hrvatskom saboru, a prema rezultatima, osvojili su ih Milorad Pupovac (SSDS), Vojislav Stanimirović (SSDS) i Ratko Gajica (SDSS). »Priklonit ćemo se onoj opciji koja bude u stanju građanima srpske nacionalnosti zajamčiti povrat imovine, povratak izbjeglica i obnovu u ratu srušenih srpskih kuća«, rekao je predsjednik Samostalne demokratske srpske stranke Vojislav Stanimirović. Mađarska nacionana manjina izabrala je za svoga zastupnika Jene Adama, talijanska Furia Radina, češka i slovačka Zdenku Čuhnil, dok će interese austrijske, bugarske, njemačke, poljske, romske, rumunjske, rusinske, ruske, turske, ukrajinske, vlaške i židovske nacionalne manjine zastupati Nikola Mak, a interese albanske, bošnjačke, crnogorske, makedonske i slovenske nacionalne manjine Šemso Tankosić.
KONSTITUIRANJE NOVIH ORGANA VLASTI: Najkasnije 20 dana nakon provedenih parlamentarnih izbora treba se konstituirati novi, peti saziv Hrvatskoga sabora od proglašenja neovisnosti. Teoretski, budu li konačni izborni rezultati proglašeni odmah nakon isteka žalbenih rokova, novi bi se Sabor mogao konstituirati već koncem prosinca ili početkom iduće godine. Sabor na prvu, konstituirajuću sjednicu saziva predsjednik države, a Ustav kaže da se Sabor konstituira izborom predsjednika na prvoj sjednici na kojoj je nazočna većina zastupnika. Do izbora novog šefa parlamenta, saborskom će sjednicom privremeno predsjedati šef parlamenta iz prethodnog saziva, dakle Zlatko Tomčić. Uz predsjednika, Sabor na konstituirajućoj sjednici može (ali i ne mora) birati i svoje potpredsjednike, tajnika i njegova zamjenika, te Odbor za izbor, imenovanja i upravne poslove.
Nakon što Sabor prihvati izvješće Mandatno-imunitetnog povjerenstva, zastupnici će prisegnuti pred predsjedateljem Sabora. Stara Vlada će pak raditi sve dok se ne konstituira nova i dok novi premijer ne preuzme posao. No, djelokrug njezina rada nužno se sužava i to samo na najnužnije, tehničke obveze. Prema Ustavu, hrvatski predsjednik povjerava mandat za sastavljanje vlade osobi koja, na temelju raspodjele zastupničkih mjesta u Hrvatskom saboru i obavljenih konzultacija, uživa povjerenje svih zastupnika. g
