Arhiv tekstova Arhiv tekstova

Trijumf Europljana

Uprkos ratnoj psihozi, žrtvama rata i strahu od terorizma, po 75-ti put, dakle jubilarno, tradicionalno, u pretposljednjem tjednu ožujka, američka Akademija filmske umjetnosti je nagradila najbolje na polju sedme umjetnosti. Oskar, pozlaćeni kipić ćelavog holivudskog viteza, koji svoju obnaženost prikriva križarskim mačem pobodenim u filmsku vrpcu, nije obična filmska ili bilo kakva nagrada. Oskar je stvar prestiža, potvrda glumačkih kvaliteta, ulaznica u ljepšu budućnost, iako je holivudski ljepotan Warren Beaty cinično primjetio da je »Oskar najkonvertabilnija nagrada, jer su Zlatni globusi zabava, a Oskari - biznis.«
Da sve nije kao prije, govori i nedolazak mnogih nominiranih umjetnika, a i tradicionalni defile zvijezda na crvenom tepihu ispred glamurozne hale »Kodak Theatre« je izostao. Ceremonijal je počeo jednostavno i nimalo teatralno: Poznati komičar Steve Martin izašao je na binu i uvodnim govorom duhovito prokomentirao nominirane filmove, (ne)dolazak filmadžija, rat koji tutnji i – fešta je počela. Redali su se, tako, prezenteri i dodjeljivači nagrada, sa dobitnicima, uplakanim po običaju, potresenim i vrlo dirnutim. O svojim stavovima glede rata, dobitnicima je preporučeno da se ne izjašnjavaju, mada, ipak, o umjetnicima je riječ, mnogi su, suptilno ili ne, spomenuli rat. Prvi je hrabrost skupio Michael Moor, dobitnik nagrade za najbolji dokumentarni film »Bowling for Columbine« o fascinaciji Amerikanaca spram oružja i baruta, vrlo jasno i bučno rekavši: »Ovo je fiktivna zemlja sa fiktiv-nim predsjednikom koji je lažirao izbore, i koji vodi fiktivni rat u kome ginu realni ljudi. Srami se George Bush, srami se! Tvoje vrijeme je isteklo«. Spomenimo još da su manifestaciju bojkotirali i Nijemci, dobitnici nagrade za »strani film« (»Nowhere in Africa«), finski umjetnik Aki Kaurismäki (vrlo otvoreno i oštro pismo u »Washington Postu«), Sean Pean, George Clooney, kao i Roman Polanski, dobitnik nagrade za režiju, ali ne zbog bojkota Oskara i američke politike, već zbog zabrane ulaska u SAD, nakon silovanja maloljetnice, tamo negde krajem sedamdesetih.
Glumac godine, po mišljenju akademije, je Adrien Brody dobitnik nagrade za maestralnu glumu u filmu Romana Polanskog »Pijanist«. Čudan izbor, znajući za anonimnost mlađahnog Adriena koji je ušao u istoriju, jer je sa svojih 29 godina najmlađi dobitnik Oscara, u ovoj kategoriji, dakako. Glumica godine je ljubimica Hollywooda, Australka riđe kose i osebujnih dramskih kvaliteta, Nicole Kidman, za glavnu ulogu u filmu »Sati« gde je upečatljivo otjelotvorila lik kontroverzne, emocionalno neuravnotežene engleske spisateljice Virginie Woolf  koja je svojim ponašanjem i romanima šokirala svijet. U oštroj konkurenciji za epizodne uloge, nagradom su se okitili Chris Cooper za film »Adaptacija« i Catherine Zeta Jones za preforsirani »Chicago«. Gubitnicom večeri, kako to kažu sportski novinari, možemo smatrati, u glumačkim kategorijama, briljantnu i maštovitu, vrlo talentiranu Juliannu Moor, koja je imala dvije nominacije, za glavnu i epizodnu ulogu, ali je ostala bez nagrade. Najbolji scenario je napisao Španjolac Pedro Almodovar za svoj posljednji film »Pričaj sa njom« koji ne možemo smatrati njegovim najboljim filmom, ali, očito je, da Akademija uvažava njegov rad, s obzirom da posljednjih godina, u raznim kategorijama, on i njegovi filmovi bilježe trijumf. Najbolji režiser je još jedan Europljanin Roman Polanski za ep o II. svjetskom ratu koji daje vjernu sliku Varšave – sliku malodušnosti i malograđanštine i sliku laganog gubljenja dostojanstva, kroz bezglasno pristajanje na sva zvjerstva nacista. Odličan film. Najbolji, dakako. Najboljim se, ipak, pokazao »Chicago«, šarmantan, drag, ali ni na momente lucidan kao prošlogodišnji mjuzikl »Moulin Rouge«; teorija zavjere govori da se na ovaj način Akademija »iskupljuje« zbog ignorisanja filma »Moulin Rouge«, te otud tolika pompa oko »Chicaga«...  Zbog skučenosti prostora ne komentiramo nagrade za montažu, scenografiju, kostime, zvuk i sl., mada ne znači da one nisu bitne, jer zanat, koji su savladali nagrađeni, odavno je u njihovim izvedbama postao umjetnost. Toliko o jubilarnom Oskaru i kako reče Steve Martin: »Trudićemo se da sljedeće godine budemo bolji«. Tko zna što nas sve čeka.
 

Najava događaja

06.10.2024 - HosanaFest u Subotici

Festival hrvatskih duhovnih pjesama – HosanaFest bit će održan u nedjelju, 6. listopada, u sportskoj dvorani Tehničke škole Ivan Sarić (MEŠC) u Subotici, s početkom u 19 sati. Cijena ulaznice je 250 dinara. Slogan ovogodišnjeg festivala je Uzroče naše radosti.

  • Ministarstvo regionalnog razova i fonfova EU Repub
  • Jooble
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika