Arhiv tekstova

Svijet bajke je svijet srušenih granica u kojemu se naglašava optimistički kraj, nakon svih teškoća, koje junak bajke mora nadvladati, baš kao što su početne teškoće  svojim radom i entuzijazmom uspjeli nadvladati svi oni, koji su pridonijeli da bajka Balinta Vujkova »Ždribac zlatne grive«, zaživi na sceni subotičkog Dječjeg kazališta. Bajka o junaku koji spasava život jednoj svraci i zahvaljujući njenoj pomoći savlada vilenjaka u njegovim dvorima, koji stoje na tri noge, potom pronalazi ždripca zlatne grive, igrana je prošle subote četvrti puta po redu. Prema riječima Marije Jaramazović, srednjoškolke, koja uspješno igra ulogu pripovjedačice,  tijekom proba bilo je teškoća u svladavanju uloga, zbog nedostatka ranijeg kazališnog iskustva.

»Dragocjena je bila pomoć diplomirane glumice Marte Aroksalaši Stamenković, koja nas je naučila kako se treba kretati i ponašati na sceni. Predstava mi je prirasla k srcu i više nemam tako veliku tremu prije izlaska na scenu. S jezičnim izgovorom nije bilo problema, jer kod kuće ‘divanimo’, a glede moje prve uloge u jednoj predstavi, važi isto ono kao i u bajci koju igramo - ako se nešto želi ostvariti, to se i ostvari, kada se čovjek trudi i vjeruje u uspjeh«, kaže Marija Jaramazović.

Miroslav Šokčić, također srednjoškolac, koji u predstavi igra ulogu brata i osim toga animira lutku kojom se predstavlja dida Trovidac, ističe da je bilo poteškoća oko usklađivanja školskih i kazališnih obveza, ali je ipak nadvladala želja da san o predstavi postane stvarnost.  »Trebalo mi je vremena da svladam rad s lutkom kojom predstavljam lik dide, jer osim animacije lutke, morao sam ujedno pozornost obraćati i na tekst koji govorim. Sada me već igra obuzela, iako mi je i dalje potrebno mnogo koncentracije. S jezikom nisam imao problema, iako materinski jezik mogu čuti samo u svojoj najbližoj okolici, u crkvi ili na televiziji«. 

Miroslav Šokčić napominje da knjige na hrvatskom jeziku nisu dostupne ovdašnjem življu. I zaista, upitajmo se da li je moguće izgrađivati materinski jezik i kulturu u odsustvu književnih djela? Predstavu »Ždribac zlatne grive« prate financijske poteškoće, jer bi za daljnji život predstave bilo neophodno financiranje koje se vrši sustavno. Treba se još riješiti i pitanje o načinu pronalaženja obrtnih sredstava, koja će omogućiti gostovanja. Rajko Ljubič, organizator predstave, ističe zanimljivu inicijativu o organiziranju glumačke radionice, koja bi mogla biti osnova za buduće hrvatsko kazalište. Ova težnja je ideja koja pruža mogućnost za buduću diskusiju,  prijedloge. Bajka »Ždribac zlat-ne grive« uspjela je s jedne strane prikazati stvari kakve one ponekad jesu, i s druge strane, kakve bi trebale biti. Zbog toga je, uz djecu, preporučujemo i odraslima.                             Z. Sarić