Tema

Hrvatska u EU zajedno s Bugarskom i Rumunjskom

Nedavno je u Bruxellskom predstavništvu savezne zemlje Baden-Württemberg održan i forum pod nazivom »Hrvatska i Baden-Württemberg – perspektive europske suradnje«, na kojemu je Christopf Palmer nedavno i ugostio hrvatskog ministra za europske integracije Nevena Mimicu. »Europska unija treba Hrvatsku i zbog korijena, povijesti kao i zbog kulturne baštine Europe čiji je i ona sastavni dio, jer Hrvatska na tom dijelu Europe može postati europski primjer«, naglasio je ministar Palmer, dodavši kako nije nimalo veseo već duboko razočaran što se Hrvatska u Bruxellesu spominje u okviru skupine zemalja pod zajedničkim nazivnikom »zapadnog Balkana«.
    Dok su predsjednik Europske komisije Romano Prodi i drugi na već davno prošlom Solunskom summitu govorili kako će ujedinjenje Europe i proširenje EU biti završeno tek onda kad se obuhvate i zemlje jugoistoka Europe, Palmer je javno govorio kako Hrvatska mora postati punopravna članica EU najkasnije s Rumunjskom i Bugarskom. »To je za nas sve izazov stoljeća«, rekao je Palmer.
VIŠEGODIŠNJA SURADNJA: Da vidimo što zajedničkog imaju zapravo Hrvatska i Baden-Württemberg? Partnerstvo, naravno, postoji već odavno, jer su Hrvatska i Baden-Württemberg zemljopisno vrlo blizu, obje su podunavske zemlje, a postoji i institucionalna suradnja na vrlo širokim područjima još od konca sedamdesetih. Pored toga, vrijedno je spomenuti da u Baden-Württembergu živi 120.000 Hrvata koji su vrlo respektirana etnička skupina kod svojih njemačkih domaćina, bilo da su radnici, obrtnici, liječnici i ini profesionalci, a među inima se nalaze i veliki umjetnici poput kompozitora Milka Kelemana. »Partnerstvo Hrvatske i Baden-Württemberga imade velike perspektive«, rekao je ministar Palmer i izrazio želju za što većim brojem gradova prijatelja između njemačkog jugozapada i Hrvatske, a najavio je i skorašnji dolazak velike izložbe u Stuttgart »Hrvatska – zemlja s jednim jezikom i tri pisma«.
    Ministar Mimica, koji se prije nekoliko mjeseci susreo s ministrom Palmerom u Stuttgartu, glavnom gradu pokrajine Baden-Württemberga, naglasio je kako »Hrvatska, ako želi dostići europske standarde, mora ispuniti i kriterije da konkurira sama sa sobom – sve s ciljem na punopravno u EU 2007. godine. Dok su moji njemački sugrađani sa sjevera više zainteresirani za ulaz Baltičkih zemalja u EU, smatram da mi i Bavarci na jugu Njemačke vrlo dobro poznajemo jugoistočnu Europu i stoga je naša zadaća i dužnost senzibilirati krugove koji imaju odlučnu riječ u Bruxellesu za Hrvatsku i njezino predstojeće članstvo u EU«, ističe Palmer. On je pun hvale za Hrvatsku koja je, prema njegovim riječima, na mnogim područjima dva do tri puta bolja od Bugarske i Rumunjske. Posebno je istaknuo europske standarde o nacionalnim manjinama koje je Hrvatska u potpunosti uskladila. »Kopenhagenski kriteriji iz 1992. vrijede i za Hrvatsku, te očekujemo i pošteni pristup europskih institucija u predstojećim pregovorima s Hrvatskom«, dodao je Palmer i zaključio kako se Hrvatska na putu u EU može potpuno osloniti na Baden-Württemberg.
MOĆNA NJEMAČKA POKRAJINA: Baden-Württemberg s 11 milijuna stanovnika treća je savezna njemačka zemlja s najvišim primanjima, tj. prihodom po glavi stanovnika u Europi i gospodarski snažnija od mnogih europskih država. Baden-Württemberg je vrlo aktivan u Europskom odboru regija, te u Skupštini regija Europe. Jedan od najglavnijih ciljeva vlade Baden-Württemberg je približiti EU svojim građanima i na taj način sudjelovati u reformama europskih institucija i kroz njih ojačati demokraciju. Koliko je stalo Baden-Württembergu do budućnosti Europe ukazuje i činjenica da je u Konventu, koji je priredio nacrt budućeg europskog ustava, izravno sudjelovao i premijer pokrajine Erwin Taufel. Svih 16 njemačkih saveznih zemalja u Bruxellesu imaju vlastita predstavništva, pa tako i Baden-Württemberg, koji uskoro seli u veliko i reprezentativno zdanje u kojem će biti uposleno četrdesetak djelatnika (za usporedbu, u Misiji Republike Hrvatske upošljeno je svega četrnaest osoba, što službenika, a što diplomata).
     Zauzvrat, Europska unija u Stuttgartu ima svoj ured gdje se građani mogu izravno informirati o EU i to po svim pitanjima. Baden-Württemberg nije samo kolijevka automobila (Daimler-Benz), Zeppelina, teorije relativiteta (Albert Einstein) ili liberalizma, očituje se u najvećem broju izuma po glavi stanovnika koji se godišnje prijavljuju zemaljskom uredu za patente. Stoga s punim pravom ovu pokrajinu svi u Njemačkoj zovu »Das Land der Dichter und Denker« (Zemlja pjesnika i mislilaca). Ogriješili bismo se i to vrlo grubo ako ne bismo spomenuli Hegela, Schillera i Kepplera, koji su također iz pokrajine Baden-Württemberg.
Paul Katančić Džopa

Najave

08. 03. Dan žena u Bačkom Monoštoru

H. R. | 8. ožujka 2026.

KUDH Bodrog iz Bačkog Monoštora organizira u nedjelju, 8. ožujka pješačku poklon turu Monoštorom za žene u povodu Dana žena.

13. 03. Obilježavanje 175. obljetnice rođenja arhitekta Titusa Mačkovića

(ZKVH) | 13. ožujka 2026.

Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata priređuje program obilježavanja 175. obljetnice rođenja Titusa Mačkovića (Subotica, 15. 3. 1851. – Subotica, 17. 9. 1919.) najznačajnijeg subotičkog arhitekte i gradskog inženjera.

20. 03. Hrvatska riječ i ZKVH na Sajmu knjiga

H. R. | 20. ožujka 2026.

NIU Hrvatska riječ i Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata sudjelovat će i ove godine na Sajmu knjiga u Novom Sadu, a predstavljanje najnovijih knjiga dviju ustanova bit će održano u petak, 20. ožujka, na štandu Pokrajinskog tajništva za obrazovanje, propise, upravu i nacionalne manjine – nacionalne zajednice.

23. 03. Predstavljanje »Hrckovog kuhara« u Subotici

H. R. | 23. ožujka 2026.

NIU Hrvatska riječ organizira predstavljanje svoje nove knjige – Hrckov kuhar autorica Bernadice Ivanković. Predstavljanje će biti održano u ponedjeljak, 23. ožujka, u HKC-u Bunjevačko kolo u Subotici.

16. 03. - 06. 04. Korizmeni i uskrsni program u Tavankutu

H. R. | 6. travnja 2026.

HKPD Matija Gubec, Galerija Prve kolonije naive u tehnici slame i župa Presvetog srca Isusovog zajednički priređuju korizmeni i uskrni program, koji će sadržavati više vjerskih i kulturnih sadržaja u razdoblju od 16. ožujka do 6. travnja.

30.01. - 01.06. Snimi kratki film mobitelom o materijalnoj kulturnoj baštini Hrvata u Srbiji

(ZKVH) | 1. lipnja 2026.

Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata raspisuje nagradni natječaj za učenike srednjih škola

SNIMI KRATKI FILM MOBITELOM O MATERIJALNOJ KULTURNOJ BAŠTINI HRVATA U SRBIJI 

Predstavite materijalnu kulturnu baštinu svoje sredine!

Natječaj traje od 30. siječnja 2026. do 1. lipnja 2026.