Arhiv tekstova Arhiv tekstova

I lektira i novine

Dječji časopisi nedvojbeno imaju važnu ulogu u edukaciji mladih generacija, a u manjinskim zajednicama njihov je značaj u tom pogledu i znatno veći. Iskustva postojećih dječjih medija u Vojvodini pokazuju da oni nerijetko predstavljaju i dio obvezne literature u školi, i služe dopuni aktualnog školskog gradiva, a ukoliko je uređivački koncept uspio pogoditi ukus najmlađe čitateljske publike, onda je takav časopis i dodatna potpora lakšem intelektualnom sazrijevanju i socijalizaciji djece i mladih.
    Gotovo sve vojvođanske izdavačke kuće na jezicima nacionalnih manjina, pored listova »za odrasle«, imaju pod svojim okriljem jedan ili čak i više dječjih i omladinskih časopisa, koji su startali kada i osnovni mediji, ili bar nedugo nakon njihovog pokretanja. U ovom momentu u pokrajini se tiska sedam dječjih i omladinskih novina - na mađarskom, rusinskom, rumunjskom, slovačkom, a u dogledno vrijeme može se očekuje se da i Novinsko-izdavačka ustanova »Hrvatska riječ« pokrene tjednik na hrvatskom jeziku za djecu.
    Svi ti listovi po pravilu prate sudbinu medijskih kuća u okviru kojih rade, susreću se s identičnim problemima i suočavaju s istim teškoćama. Ipak, gotovo svi naši sugovornici istaknuli su činjenicu da je njihovo čitateljstvo, procentualno promatrano u odnosu na ukupnu populaciju djece i mladih, vrlo brojno, te se može govoriti o vrlo visokom postotku prodane tiraže, odnosno visokoj razini čitanosti.
PRIMJER MAĐARSKIH MEDIJA: Mađarska nacionalna zajednica u Vojvodini ima dva dječja časopisa, oba s dugom tradicijom. »Mézeskalács« (Medenjak) je mjesečnik za djecu uzrasta vrtića i nižih razreda osnovne škole, s obimom od 32 stranice, dok mu je naklada osam tisuća primjeraka.
    »Jó Pajtás« (Dobar drug) je list srednjoškolaca, u školskoj se godini pojavljuje jednom tjedno, također na 32 strane. U oba uredništva uposleno je sedam osoba, s tim da se u samoj redakciji obavlja prijelom i kompletna priprema za tiskanje.
    Kako navodi Zsuzsanna Mirnics, dugogodišnja urednica časopisa »Jó Pajtás« u studiji o manjinskim medijima, početkom devedesetih, uslijed poznatih razloga i višekratnog zastoja izlaženja listova, izgubljen je veliki dio čitateljstva, a osnivačka prava tada prelaze u novosadski »Forum«. Financijsko stanje u »Forumu« tih je godina kaotično, te listovima prijeti ukidanje. Stoga se »Jó Pajtás« 1993. godine osamostaljuje, nastojeći pronaći oslonac u vlastitim snagama. A tada je i država, protivno svojim zakonskim obavezama, ukinula pomoć listu. Zanimljivo je da tada država nije inzistirala na drugačijem pristupu časopisima koji su namijenjeni djeci, već samo na njihovom transformiranju i vlasništvu nad njima. Stoga je uvjet za opstanak ovih listova za djecu bila njihova ekonomska cijena, te su ova dva časopisa godinama bila najskuplji listovi na mađarskom jeziku. Osnivača ovog časopisa skromnim prilozima pomaže udruga »Illyés«, te subotička lokalna samouprava.
    Naklada »Jó Pájtása« dosezala je tijekom šezdesetih godina oko dvadeset tisuća primjeraka, a od raspada zemlje tiraža rapidno opada, ponajviše zahvaljujući nestanku čitalačke populacije s obale Mure i uopće Međimurja, čemu su doprinijela i masovna iseljenja čitavih porodica. Tu je također problem »bijele kuge«, asimilacije, itd. što sve smanjuje ukupni broj djece u mađarskoj nacionalnoj zajednici.
SLOVAČKI »VZLET«: List za djecu na slovačkom »Vzlet« (Polet) izlazi od 1970. godine, kao organ tadašnje omladine, a kasnije ga preuzima nacionalna slovačka izdavačka ustanova »Hlas ludu«. Časopis izlazi jednom mjesečno, od septembra do juna, koliko traje i školska godina. Obim mu je 28 strana, a distribuira se 90 posto po školama u Vojvodini. Čitaoci »Vzleta« su učenici od petog do četvrtog razreda srednje škole.
    »Časopis je koncipiran kao edukativno-zabavni list, i predstavlja pomoć u nastavi, jer ima značajnu odgojnu ulogu, kaže Svetluša Hlavač, urednica »Vzleta«. Od značajnijih rubrika spomenula bih Jezični kutak, u kojem djeca vježbaju materinski jezik, Jubileji književnika, Matematički kutak, Enigmatiku… Časopis u velikoj mjeri prati školsko gradivo, ali sadrži i zanimljive reportaže, portrete i razgovore s učenicima itd.«
    Djeca također imaju svoju rubriku, u kojoj se objavljuju pjesme, likovni radovi, a jedna od najstarijih rubrika je »Rozleti«, u kojoj se tiskaju početni radovi već afirmiranih pjesnika. Časopis je također organizator već tradicionalne manifestacije »Susreti pod lipama« na kojoj se okupljaju
književni stvaraoci, i na kojoj se nagrađuju najbolji radovi. Ove godine ta manifestacija puni tri desetljeća.
    Časopis »Vzlet« faktički ima samo jednog uposlenog, ali dvadesetak suradnika, među kojima i suradnike iz Australije, Engleske, Slovačke.
RUSINSKA »ZAGRADKA«: Rusinski časopis za djecu »Zagradka« (Vrtić) jedan je od najstarijih dječjih časopisa u Vojvodini. Osnovan je 1937. godine, pod imenom »Pionirska zagradka«, a pokrenuo ga je znameniti rusinski književnik Mihajlo Kovač. Za vrijeme rata njegovo izlaženje biva prekinuto, da bi se ponovno pokrenuo 1947. godine, pod sadašnjim imenom, dvije godine nakon osnivanja lista »Ruske slovo« u okviru kojeg i funkcionira.
    »Zagradka« je jedini časopis za djecu na rusinskom jeziku, a namijenjen je djeci od vrtića do petnaestogodišnjaka. »Koncipiran je tako da svatko u njemu može pronaći nešto za sebe, kaže glavna urednica Melanija Rimar. Najmlađoj djeci su u stvari posvećene srednje stranice, koje čine posebnu cjelinu, i nose naziv »Mala zahradka«, u kojima je sadržaj primjeren njihovim godinama. Dobar dio časopisa čine književna djela, kako rusinske tako i drugih književnosti, posebno manjinskih naroda iz Vojvodine. U rubrici »Gosti izdaleka« mogu se naći prilozi dječje literature iz cijelog svijeta. Sadržaj dopunjuju reportaže o događanjima u školama, uz puno fotografija.«
    Većina djece časopis kupuje u svojim školama, koje ga i distribuiraju, a nerijetko on se koristi u fakultativnoj nastavi kao nastavno sredstvo.
    »Posljednjih godina obnovili smo kontakte s mnogim dječjim časopisima s kojima smo i ranije surađivali, ali je u proteklim godinama ta suradnja bila prekinuta. Uspostavili smo ponovne kontakte s vojvođanskim dječjim listovima, s dječjim listovima iz Beograda, s »Modrom lastom« iz Zagreba, slovenskim »Cicibanom«, kaže Rimarova«. Uglavnom sam zadovoljna konceptom i sadržajem, ali nisam zadovoljna što ne možemo sebi priuštiti više strana, onoliko koliko bi nam bilo potrebno da pokrijemo sve sadržaje. Međutim, iz financijskih razloga mi to ne možemo učiniti. Iako su, moram reći, u posljednje vrijeme dotacije redovne, i nemamo dugova, a dio sredstava uspijevamo također osigurati preko pretplate.«
RUMUNJSKI ČASOPIS »BUCURIA COPIILOR«: Bucuria copiilor (Dječja radost) je utemeljen 1946. godine, godinu dana nakon osnovnog tjednika na rumunjskom »Libertatea«, i izlazi neprekidno 57 godina, u okviru NIU »Libertatea«. Pored ovoga, na rumunjskom se izdaje i časopis za mlade »Tinerecia« (Mladost), koji je znatno kasnije osnovan.
    »Bucuria copiilor« je namijenjen djeci od šest do 15 godina, to jest od zabavišta do VIII. razreda osnovne škole, a njegovi pretplatnici su govori sva djeca koja pohađaju nastavu na rumunjskom jeziku. Kako napominje glavna urednica Eugenia Balteanu, ovaj časopis ima važnu ulogu i u nastavnom programu, a u svim većim školama čak postoje i tzv. mikroredakcije u kojima učenici sami pišu i uređuju dio novina.
    »Časopis je koncipiran tako da se zadovolje i odgojni i obrazovni zahtjevi, da se djeci pruži mogućnost dodatnog obrazovanja i stjecanja novih znanja, ali i zabavni sadržaji. Također, nastoji se poticati dječja kreativnost, te se redovno objavljuju dječji radovi, likovni i literarni, a svake godine se raspisuju konkursi za najbolja likovna i književna ostvarenja djece. U tom kontekstu oformljena je i Kreativna radionica, gdje povremeno djeca i sama mogu uređivati strane u časopisu«, kaže Eugenia Balteanu.
    »Bucuria copiilor« nastoji na ovaj način pratiti dječja interesiranja i potrebe, pa se pored obvezne lektire – rumunjske, srpske, svjetske i književnosti vojvođanskih naroda – mogu naći zabavne stranice, zanimljive reportaže iz cijeloga svijeta, ali i priče iz škola, portreti uspješne djece. Poseban dio časopisa predstavlja dodatak za najmlađe, »Albinita« (Pčelica), gdje se tiskaju bajke, pjesmice, igrice i sličice za bojenje. Sport, filmovi, muzika, ali i stranice o Internetu i kompjutorima zauzimaju dio zabavnih strana, uz dodatne rubrike za učenje stranih jezika. »Nakon uvođenja vjeronauka, prostor u časopisu dobile su i biblijske teme, te se u rubrici Biblija za djecu objavljuju priče vjerskog sadržaja primjerene uzrastu djece«, napominje urednica novina, ističući kao značajan aspekt aktivnosti časopisa i stalnu suradnju s ostalim vojvođanskim dječjim listovima.                 g

  • Doček NS2020
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • VRHRS
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika
  • DigitalDay