Arhiv tekstova Arhiv tekstova

Prljava bitka lijevog i desnog bloka

Početkom tekućeg tjedna hrvatski premijer Ivica Račan je, konačno, obznanio da će parlamentarni izbori biti 23. studenog. No, mjesecima prije objave izbornog datuma, predizborna se kampanja već bila počela ozbiljno zahuktavati. Stranke desnice ili, kako si HDZ, HSLS, DC i HSP vole tepati, stranke desnog centra, počele su pregovarati o desnoj koaliciji, od koje se nakon nekoliko skupnih sastanaka, navodno, odustalo. U predizbornu koaliciju nakon mnoštva hoćemo – nećemo ipak idu DC, bivšeg Tuđmanova ministra vanjskih poslova Mate Granića, i HSLS, Dražena Budiše, koji se već okušao u različitim partijskim križaljkama i na koncu odlazio povrijeđen i uvrijeđen. Zbog nedovoljnog uvažavanja njegovog lika i djela.
    Politički analitičari upozoravaju da je odustajanje od predizborne koalicije stranaka desnice i novonastala koalicija HSLS i DC, dio političke igre predsjednika HDZ Ive Sanadera. Navodno se nije odustalo od šire desne koalicije, već je ona odgođena za nakon izbora. Da su takve špekulacije realne može se zaključiti i po reakcijama iz vodeće koalicijske stranke – Račanovih socijaldemokrata. Premda u SDP kažu da ne sumnjaju da će stranke vladajuće koalicije osvojiti potrebnu većinu za sastavljanje nove Vlade, zbog nove oporbene koalicije u SDP razmišljaju da bi osim najavljenog postizbornog koaliranja SDP, HSS i HNS možda bilo dobro da koalicijske stranke krenu i u predizborne koalicije u pojedinim izbornim jedinicama, slično kao što je SDP učinio s IDS (u istarskoj izbornoj jedinici) i kao što je predloženo Libri.
    Protuteža desnoj koaliciji će po svemu sudeći biti stranke iz vladajuće koalicije: SDP, HNS, HSS, LS, Libra i neke regionalne stranke, prvenstveno IDS, usprkos tvrdnjama nekih stranaka iz aktualne koalicije: LS (Ivo Banac) i HSS (Zlatko Tomčić), kako će izići samostalno na izbore.
IZJEDNAČENA TRKA: U suprotnom, HDZ i desnica osvajaju izbore. Naime, prema većini ispitivanja javnog mnijenja najviše glasova birača će dobiti HDZ (16,9 posto), zatim SDP (15, 4 posto), slijedi HSS (9,2 posto); koalicija HSLS-DC (9 posto); HNS (7,6 posto); HSP, koji se javno odrekao ustaške ideologije bi trebao dobiti 5,5 posto glasova; LS minornih 2,7 posto; koalicija Hrvatskog bloka (Ivić Pašalić) i Hrvatskog istinskog preporoda (HIP) – Miroslava (juniora) Tuđmana, čak 2,5 posto; IDS, kojeg u posljednje vrijeme potresaju afere oko prodaje zemljišta u Istri, bi dobio nešto više od jedan posto glasova. Ostale stranke/strančice ne bi osvojile niti jedan posto birača. Valja istaknuti da čak 23, 5 posto građana još uvijek ne zna za koga će glasati.
    Na osnovu ispitivanja političkog pulsa hrvatskih građana na slijedećim izborima odvijat će se žestoka, gotovo izjednačena, bitka tzv. lijevog i desnog koalicijskog bloka. Svjesni da će borba biti izjednačena i da će o pobjedniku odlučivati upravo oni neodlučni građani, stranke su krenule u agresivnu političku kampanju, koja prelazi granice dobrog ukusa. U javnost je najprije izišla afera o tajnim računima HDZ, na koje su hrvatske tvrtke tijekom Tuđmanove vladavine uplaćivale novčane priloge u korist »širenja demokracije«. O političkom reketu prvi je progovorio Stipe Gabrić Jambo, metkovski tajkun. Odmah potom je isključen iz HDZ. No, policijski i pravosudni organi još uvijek nisu pronašli dovoljno dokaza za kazneno gonjenje kompromitiranih u HDZ. Nedugo zatim je policija je podnijela kaznene prijave protiv Ivića Pašalića, Ante Belje i Ivana Aralice pod sumnjom da su kao čelnici HDZ stranačke zaklade oštetili državu za 300 tisuća kuna koje su hrvatski iseljenici prikupili za obranu Hrvatske. Postupak je u tijeku.
PRISLUŠKIVANJE ILI »PRISLUŠKIVANJE«: Nakon iznošenja HDZ prljavog rublja, uslijedio je udar navodno uljuđenih i reformiranih Sanaderovih pulena. Vrativši se sa službenog puta iz Irske, predsjednik HDZ Ivo Sanader je hrvatskoj javnosti putem »Jutarnjeg lista« saopćio kako njega, njegove stranačke kolege, oporbu i novinare prisluškuju tajne službe po nalogu SDP i HSS. Upitan je li osobno primijetio da ga se prisluškuje, Sanader je odgovorio potvrdno: »Da, sve nas se prisluškuje. Prisluškuju vodeće oporbene političare i novinare, a čak se i međusobno prisluškuju unutar vladajuće koalicije. To su nam čak priznali neki zastupnici iz vladajućih stranaka koji to, naravno, neće javno potvrditi.«
    Sanader je, međutim, odbacio ideju o pokretanju istrage »… jer ova vlast negira da nas prisluškuje, a materijal i podaci dobiveni prisluškivanjem uništavaju se svakodnevno. Dakle, nema tragova i ne možemo ništa učiniti, no poručujem im da sve to što rade neće pomoći. Izgubit će na izborima, jer su birači na našoj strani«. Premijer Ivica Račan je rekao kako je očito da Sanader po sjećanju govori o tome što je njegova stranka obilato koristila dok je bila na vlasti.
    Po službenoj je dužnosti reagirao i glavni državni odvjetnik Mladen Bajić. U pismu Bajić poručuje Sanaderu da njegove izjave u osnovi predstavljaju kaznenu prijavu protiv nepoznatih počinitelja zbog kaznenih djela za koja se kazneni progon poduzima po službenoj dužnosti. Stoga ga poziva da Državnom odvjetništvu žurno dostavi sve dokaze koji su mu poznati ili da »pristupi radi davanja potrebnih obavijesti koje mogu pridonijeti ocjeni o postojanju osnovane sumnje o počinjenju navedenih kaznenih djela, odnosno otkrivanju počinitelja«.
    Sanader je potvrdio da je dobio poziv od glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića da iznese dokaze o svojim tvrdnjama, međutim, nije se odazvao pozivu. A, umjesto dokaza, Sanader je malo ublažio početno nabrijanu retoriku glede prisluškivanja: »Iznio sam političku ocjenu i nisam govorio o protuzakonitom djelovanju«. Tijekom posljednje parlamentarne rasprave u ovom sazivu Sabora, Damir Kajin (IDS) je podsjetio HDZ da se na kraju njihovog mandata, 1999., prisluškivalo više od 2.600 osoba, a u prvih šest mjeseci ove godine tek 60-ak i svi uz nalog Vrhovnog suda.
    Predizborna kampanja je dakle počela nesmiljenom jačinom, prljava kao i svi dosadašnji politički skandali u Hrvata: bilo da je riječ o Tuđmanovoj ili Račanovoj vladavini.
Iz Zagreba Ivana Erceg
Preuzeto iz dnevnog lista »Danas«

  • Doček NS2020
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • VRHRS
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika
  • DigitalDay