Arhiv tekstova
Koalicija je logičan korak
Na prethodnim izborima, 2000. godine dvije hrvatske stranke, DSHV i HNS, bile su dio pobjedničke koalicije i osvojile ukupno 13 odborničkih mjesta u SO Subotica i svaka po jednog zastupnika u Skupštini Vojvodine. Međutim, situacija se mijenja, DOS se raspao, a neke nove koalicije se stvaraju. U takvoj konstelaciji odnosa postoji bojazan da će dvije hrvatske stranke, ukoliko ne stupe u koaliciju, podijeliti glasače unutar hrvatskog korpusa te se neće uspjeti osvojiti niti značajniji broj odborničkih mjesta u lokalnim skupštinama i Pokrajinskoj skupštini, a nekmoli u Republičkoj ili Saveznoj.
Osim toga, kao što je vidljivo iz analiza dosadašnjih izbora, hrvatsko glasačko tijelo u Vojvodini nije ni izbliza toliko kompaktno poput recimo mađarskog, već na ovo glasačko tijelo računaju i druge stranke, prije svega stranke građanske i vojvođanske provenijencije.
NEMINOVNOST SURADNJE: Hrvatski narodni savez je »mlađa« hrvatska stranka, osnovana od strane bivših članova DSHV-a, koji su iz nje istupili zbog sukoba s tadašnjim predsjednikom Belom Tonkovićem. HNS ima pet odbornika u subotičkoj Skupštini i jednog zastupnika u pokrajinskoj Skupštini. Pripremaju li se u stranci za iduće izbore i razmišlja li se o eventualnom ujedinjivanju s drugom strankom nakon smjene Bele Tonkovića, pitali smo njenog predsjednika Franju Vujkova: »Mislim da sam trenutak u kojem živimo, izbori koji slijede i prestrojavanje snaga na političkoj sceni, upućuje na to da je stvaranje koalicija jedan neumitan proces. Logično se nameće da i naše dvije stranke, koje se faktički ne razlikuju po svojim ciljevima, uspostave suradnju. Razlike koje postoje su u stavovima i pristupima, a bile su tu i neke personalne smetnje. Jedan od razloga zbog kojeg smo svojevremeno smatrali da je potrebno formirati još jednu stranku bio je katastrofalni izborni rezultat 1996. godine. Istina, i tada je bilo Hrvata odbornika, njih oko 15, ali su oni bili, na žalost, u različitim drugim strankama. Ne smije se dogoditi ponovno takva situacija. Naša želja je bila vratiti taj odliv Hrvata u druge stranke, a ne odvlačiti bilo koga iz DSHV-a. I sada će biti tih pritisaka u odnosu na hrvatski korpus, jer svi računaju da će od našeg biračkog korpusa privući veći broj glasova. Objektivno gledano, teško je računati da će se glasači Saveza vojvođanskih Mađara opredijeliti drugačije nego za vlastitu nacionalnu stranku, ali se zato s potencijalnim glasačima hrvatskih stranaka itekako računa u predizbornim kalkulacijama. S takozvanim građanskim opcijama žele se privući hrvatski glasovi i glasovi neopredijeljenih, gdje opet ima priličan ako ne i najveći broj pripadnika hrvatskog naroda. Ti koncepti su vrlo pitki za običnog čovjeka, pogotovu kada se jedna nacionalna manjinska opcija u medijima uvijek etiketira u nekom negativnom kontekstu.« kaže Vujkov.
KOALICIJA DA, UJEDINJENJE NE: Odnosi između dvije hrvatske stranke su se posebno zaoštrili kada je krajem prošle godine osnivano Hrvatsko nacionalno vijeće, i kada je na jednoj strani bio Forum hrvatskih institucija i organizacija gdje je član i HNS, a na drugoj DSHV. Konstelacija snaga u Hrvatskom nacionalnom vijeću je sada takva da koalicija Foruma hrvatskih institucija, znači i HNS, ima većinu. Dakako, DSHV – niti s Belom Tonkovićem, niti s Petrom Kuntićem na čelu – nije izmijenio stav, i dalje traži da se odluke u HNV-u ne donose preglasavanjem i da i DSHV dobije, na temelju oko 40 posto vijećnika, razmjeran broj nadležnosti u HNV-u. No, dok se ne sazove sljedeća sjednica Vijeća i to pitanje se ne postavi na dnevni red, hoće li biti nekih konkretnih inicijativa u pravcu uspostave suradnje s drugom hrvatskom strankom?
»Nama se jasno pokazalo u okviru koalicije DOS da možemo nastupati, ako ne jedinstveno, ono zajedno«, kaže Franjo Vujkov. »I, sasvim se logično nameće zaključak kako se u idućoj fazi mora postići taj minimum zajedničkog nastupa, u vidu neke koalicije. Mene su, moram priznati, ohrabrile ideje o ujedinjenju koje su se pojavile, a meni je osobno takva ideja bila bliska već i 1998. godine kada smo konstituirali ovu stranku, da ćemo se ipak mi jednog dana vratiti na polazne pozicije, kada smo svi bili u jednoj stranci. Uostalom, i ja osobno, a i mnogi drugi članovi HNS-a, bili smo među osnivačima DSHV-a. Meni su stizali ohrabrujući signali kada su Petar Kuntić i Martin Bačić isticali u svojim nastupima da žele normalizirati odnose s drugom strankom i »pomiriti se« s drugim hrvatskim organizacijama i institucijama. Do razgovora mora doći, u prvom koraku minimum suradnje bi morao biti koalicija, upravo zbog svega onoga što sam iznio tko sve »starta« na naš korpus. Potrebno je da se mi jedinstveno opredijelimo, ne smijemo ići jedan protiv drugoga, jer ćemo tako samo pomoći trećima.«, ističe Vujkov.
Na koji način bi se mogla ostvariti suradnja da obje stranke budu zadovoljne? »Treba vidjeti tko gdje ima strateške interese, izvršiti jednu podjelu, i kadrovsku i teritorijalnu, i uzajamno jedni druge podržavati. Nadam se da ćemo se naći na istoj koalicionoj strani, a ne na suprotnoj, a koja i kakva će to biti koalicija – veliko je pitanje, s obzirom da se vrše vrlo značajna prestrojavanja, počev od lokalne pa do republičke razine. Sigurno je jedno, da DOS, onakav kakav je u startu bio, više neće biti. S druge strane, mislim da bi jedan proces prostog ujedinjenja DSHV-a i HNS-a stvorio jedno novo žarište, ako sva pitanja ne bi međusobno bila iskristalizirana i usuglašena, ili bar većim djelom, i da bi od toga bilo veće štete nego koristi. Ipak, opća politička situacija, prvenstveno u gradu Subotici, tjera nas da moramo razmišljati o koaliciji, a i najava novog zakona o političkim strankama, gdje se traži tri tisuće ovjerenih potpisa. Mislim da je to previsok broj za našu zajednicu, s obzirom na to koliko nas ima i kad su ljudi uglavnom apolitični, razmišljaju uglavnom o tome kako preživjeti, a povjerenje u politiku je generalno izgubljeno. Izuzetno će teško biti prikupiti tih 3.000 potpisa, jer to onda nije samo simpatizer stranke koji podržava određenu politiku, već on postaje i član organizacije. To dovodi u pitanje i opstanak i jedne i druge stranke«, kaže Vujkov.
PROGRAM U STUDENOM: Koji su programi koji bi mogli konkurirati tim pitkim, privlačnim građanskim opcijama i što je to što može opredijeliti glasače da glasaju za stranke koje zastupaju interese hrvatske zajednice. Drugim riječima, koji su strateški interesi hrvatskog naroda u Srbiji za čije ostvarenje će se zalagati HNS?
Franjo Vujkov, iako za sada još ne iznosi konkretan program, smatra da je osnovni interes hrvatskog naroda integracija u sadašnje društvo: »Moramo koristiti sve ove promjene i osigurati da se pripadnici naše zajednice integriraju u postojeće procese u društvu. Mora se osigurati prohodnost pripadnicima naše zajednice za sve funkcije, počevši od državnih organa, vojske, sudstva, policije, uprave, do diplomatskih funkcija. Mora se osigurati razmjernost, jer smo i mi, makar u Vojvodini, značajan čimbenik. Ne tražimo ni više ni manje od drugih, nego razmjernu zastupljenost u svim segmentima i na svim razinama, jer su u proteklih 15 godina s vodećih mjesta u sudstvu, većim poduzećima i upravi, Hrvati bili apsolutno potisnuti. Drugi značajan problem tiče se gospodarstva. Činjenica je da značajan dio pripadnika hrvatskog naroda spada u zemljoradnički sloj koji je osiromašen i tu je značajno pitanje denacionalizacije. Pitanje je i koliko je naših ljudi sudjelovalo u privatizaciji kako bi došli do nečega što pruža perspektivu. Ne znam da možemo ikoga nabrojiti, što znači da naši ljudi nemaju kapitala kako bi sudjelovali u privatizaciji i došli do nečega što je temelj za opstanak, ne samo ekonomski nego i kulturni i politički. Mi ćemo definirati naša programska opredjeljenja uskoro i to će se čuti na Izbornoj skupštini. Bitno se mijenja situacija konstituiranjem nacionalnih vijeća. Ono što je sada u nadležnosti nacionalnog vijeća bili su naši osnovni ciljevi, i jedne i druge stranke. Opredjeljenje je naše stranke da se mi više ne bavimo pitanjima koja su u nadležnosti Hrvatskog nacionalnog vijeća. Mi moramo naći nov put, nove pravce djelovanja i moramo biti na političkom planu strateška podrška programima i aktivnostima nacionalnog vijeća.« - rekao je Vujkov.
Franjo Vujkov je rekao da će konkretni programi biti definirani i poznati nakon Izborne skupštine, koja se planira održati najkasnije do studenog ove godine. Na ovoj Izbornoj skupštini očekuje se i temeljna rekonstrukcija stranke: »Mi smo u HNS-u zatečeni s jednim problemom koji je nastao prilikom konstituiranja Hrvatskog nacionalnog vijeća, budući da su skoro svi naši čelni ljudi, izuzev mene, angažirani na funkcijama u HNV. Prema tome, moramo računati na ozbiljne kadrovske promjene, s obzirom da smo u prethodnom periodu svi bili višestruko angažirani na različitim značajnim funkcijama, počevši od institucija pa do političke stranke. I sad je u Hrvatskom narodnom savezu jedinstveno opredjeljenje: s obzirom da je došlo i do preopterećenosti kod nekih ljudi i do zamora, mora se izvršiti jedna ozbiljna kadrovska promjena i naš je stav da nitko od onih, koji se nalaze na čelnim pozicijama bilo pojedinih institucija ili Hrvatskog nacionalnog vijeća, ne može ući u najuže rukovodstvo stranke. Tko se opredijeli za rad u politici – raditi će u politici. Dovoljno je da čovjek u današnje vrijeme ima angažman na jednome poslu«, iznosi Vujkov.
Pokraj članstva i kadrova, za svaku stranku, bila ona manjinska ili ne, značajno je i pitanje financiranja. Je li to pitanje riješeno u HNS-u? »Ovo je jedan veoma ozbiljan problem i mislim da se financiranje stranaka sada ograničava, i mi smo sada u fazi ispitivanja terena. To je problem i jedne i druge stranke. Momentalno mi preživljavamo tako da iz vlastitog džepa financiramo elementarne stvari, a moderna stranka mora imati stabilne izvore financiranja kako bi mogla funkcionirati. Ovako, kao što je bilo do sada, dalje ne ide. To je u sklopu onog što će se rješavati u budućnosti«, rekao je Vujkov. g
